Koncept medicinskoga programa dovršenja Sveučilišne bolnice, koji se pripremao 11 mjeseci, potkraj prošlog mjeseca dobio je suglasnost Ministarstva zdravstva, pa treba još samo politička odluka da se krene u oživljavanje betonskoga kostura na ulazu u Zagreb. Zeleno svjetlo mogao bi dati premijer Ivica Račan ovih dana na sastanku sa Zvonimirom Šostarom, pročelnikom Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba.
Zainteresirane i najveće korporacije
- Ovo je povijesna prilika da završimo bolnicu. Imamo podršku potpredsjednice Vlade Željke Antunović, predsjednice saborskoga odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Snježane Biga-Friganović, Rajka Ostojića i predsjednika Stipe Mesića. Premijer Račan je prije pola godine na sjednici zagrebačkog Poglavarstva rekao: "uobličite projekt i dođite k meni". I mi smo ga uobličili - kaže Zvonimir Šostar, ističući da je dovršenje Sveučilišne bolnice jedna je od glavnih točaka reforme hrvatskoga zdravstva.
Nakon desetljeća prepucavanja o bolnici na kraju grada, zagrebački je stručni tim na korak od stvarnosti doveo viziju najsuvremenijeg medicinskog centra ne samo u Hrvatskoj, nego u ovome dijelu Europe. Osim medicinskog programa, zahvaljujući dobroj suradnji Zagreba i Beča pronađen je i model vođenja projekta u kojem potpunu kontrolu imaju domaći vlasnici, odnosno Grad i država. Riječ je o modelu PPP - Private Public Partnership, kojim se završetak bolnice jamči do 2005. godine. Uspješno ga provodi austrijska korporacija Vamed, konzultant čiji je najveći projekt Sveučilišna bolnica u Beču sa skoro 2500 kreveta. Njihov model PPP primijenjen je na nekoliko velikih bolnica u Europi, a nedavno je predložen i za gradnju dječje bolnice u Ljubljani. Vamed ima reference za kredite s Europskom investicijskom bankom uz iznimno dobru kamatu libor minus.
- No, ako netko ponudi bolje uvjete, dobit će posao. Najveće korporacije dolazile su k nama zainteresirane za taj posao. Međutim, nećemo dopustiti kolonijalne kredite koji uz minimalnu kamatu nose i visoku cijenu opreme i materijala - ističe Šostar i napominje kako je koncept financiranja PPP usklađen i s hrvatskim i sa zakonima EU.
Ovakav neposredan ugovor bolji je od sustava ključ u ruke jer omogućuje kontrolu domaćih vlasnika, koji će težiti tome da što više hrvatskih izvođača i opreme bude uključeno u cijeli posao. Za pojedine etape poslova, naime, bit će raspisivani natječaji. Na Vladi je da odluči i krene u preprojektiranje objekta i odabir financijskog projekta.
Grad i država ravnopravni partneri
Kredit za dovršenje bolnice težak 400 milijuna njemačkih maraka trebala bi preuzeti Vlada, tj. država. Građani Zagreba već su uložili 306 milijuna, što bi uz gradsko zemljište na kojem leži građevina iznosilo polovicu ukupne investicije. Tako bi Grad i država bili ravnopravni vlasnici Sveučilišne bolnice. Odobri li Vlada taj projekt, odmah će se ugasiti tzv. Sveučilišna bolnica u izgradnji i do kraja godine osnovati zajednička tvrtka za upravljanje projektom, u kojoj bi udjela imali Grad, država i konzultant. Ta bi tvrtka vodila projekt do dovršenja, gdje njena uloga prestaje.
- Kadrovsku politiku odredit će Medicinski fakultet. To znači da će stotinjak mladih liječnika s burze poslati na specijalizaciju. Ti se natječaji moraju raspisati najkasnije početkom iduće godine - najavljuje Šostar.
Inače, u građevini ukupne površine 222.133 četvorna metra, na medicinski dio otpada 148.000 kvadrata. Roh-bau izvedba s djelomičnim instalacijama još s kraja osamdesetih dobro je uščuvana, tvrde u Poglavarstvu, unatoč tome što je obrasla korovom. Prije nekoliko dana posječena je vrba izrasla na građevini (!), pa bismo to mogli nazvati prvim simboličnim korakom koji će betonsko ruglo pretvoriti u vrhunski medicinski centar.
Romana Kovačević
