Švicarska nema mora, ali od turizma zaradi i tri puta više nego Hrvatska, a dok se u nas čak 36,7% radnika “ubija” radeći nedjeljom, tamošnji poslodavci vrata trgovina zatvaraju u subotu u 18 sati, s iznimkom nekih lokacija koje rade sat dulje, i otvaraju ih tek u ponedjeljak ujutro u 11. I nikome u nedjeljno jutro ne zapinje stari kruh u grlu niti to kome smeta, a nama ne samo da toga dana treba svježi kruh nego će oni najbahatiji za nekoliko tjedana i na Veliku subotu pitati trgovce kako sutra rade (na Uskrs, op. a.), samo su neki od komentara okruglog stola o slobodnoj nedjelji i dostojanstvenom radnom vremenu kojim je ovih dana iznova otvorena Pandorina kutija o čijem je sadržaju već dva puta odlučivao i Ustavni sud. Europarlamentarka Marijana Petir, koja je i organizirala okrugli stol, već je dva puta predlagala izmjene Zakona o trgovini, koje su usvojene u Hrvatskom saboru, no Ustavni ih je sud zbog prigovora trgovačkih lanaca srušio (2003. i 2009.).
– Trebaju nam javna rasprava i socijalni dijalog. Radnici u trgovini rade i po tri tjedna bez prekida i za minimalnu plaću, a Hrvatska prema podacima Eurostata prednjači po radu nedjeljom – 8,3% ih redovito radi nedjeljom, a 28,3% ponekad, dok je europski prosjek 25,3% – objašnjava Petir, upozoravajući i na licemjerje trgovačkih lanaca koji u svojim matičnim državama ne rade nedjeljom, a u Hrvatskoj “robovlasnički” izrabljuju radnike do krajnjih granica izdrživosti.
Prijetnja odljeva potrošača
– To je političko pitanje i pitanje zaštite nacionalnih interesa s kojim se Vlada mora ozbiljno uhvatiti u koštac i što hitnije ga riješiti – tvrdi ona. No Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, objašnjava kako oni na “hitnom” rješavanju pitanja radnog vremena u trgovini, posebice nedjeljom i blagdanom, bezuspješno inzistiraju već 20 godina – i nedopustivo je da o njemu odlučuju samo poslodavci.
– “Liberalno nereguliranje” radnog vremena svih 365 dana u godini, 24 sata dnevno, direktno šteti zaposlenima u trgovini, onemogućava pomirenje poslovnog i privatnog života te dugotrajno narušava i zdravlje radnika. Radnici u trgovini ne trebaju raditi nedjeljom i blagdanima jer trgovina nije djelatnost o kojoj ovisi život i zdravlje te sigurnost građana i države. Hrvatska ne poštuje potpisani međunarodni ugovor sa Svetom Stolicom iz 1996. u kojem je utvrđeno u čl. 9. da su nedjelje neradni dan. To je pitanje ostvarivanja pravne države koja mora zaštititi svoje građane, radnike u trgovini – naglašava Štulić.
Prema anketama koje je za Petir provela agencija za istraživanje tržišta MediaNet, čak 90% hrvatskih građana smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju. U istraživanju o navikama i učestalosti kupovanja nedjeljom, stavovima za i protiv radne nedjelje, stratificiranom prema veličini županija i naselja unutar županija te reprezentativnom prema dobnim skupinama i spolu (1015 ispitanika opće odrasle populacije), za uvođenje slobodne nedjelje izjasnilo se 94% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88% u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske te 87% njih u Zagrebu.
Što se tiče navika kupovanja, nedjeljom kupuje 53% građana. Za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre, gdje nedjeljom kupuje njih 61%, u kontinentalnoj Hrvatskoj 54% njih izjašnjava se da ne kupuju nedjeljom, a u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji 46%, kazao je glavni analitičar MediaNeta Hrvoje Prpić. Prema dobnoj skupini, pak, najviše kupaca nedjeljom, njih 61%, starosne je dobi između 31 i 40 godina, a najmanje starijih od 61 (41%). Većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54%), dok je onih koji su za uvođenje neradne nedjelje, a svake su u šopingu 12%. Od onih koji se pak protive uvođenju neradne nedjelje, 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom, a kao razlog kupovine najčešće se navodi kako im nečega nestane ili nedostaje, a potrebno im je. U nedjeljni šoping najrjeđe idu samci (31%) te oni koji žive u velikim kućanstvima sa šest i više osoba (29%). No ako bi većina građana i “preživjela” zatvorene trgovine i stari kruh nedjeljom, mišljenja poslodavaca o “slobodnom” danu za njihove radnike i dalje su podijeljena. Dio trgovaca pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kaže kako nema razlika između RH i zemalja članica EU u okruženju u kojima je nedjelja radni dan, zbog čega bi posljedično moglo doći do odljeva potrošača i kapitala u te zemlje, posebice uz granična područja Slovenije, Mađarske i BiH. To bi, dakako, dovelo do pada prometa u trgovini na malo koji je polako počeo rasti 2014. do danas. No još uvijek nije na razini kretanja prometa iz razdoblja prije recesijske 2008. te je i uz konsolidaciju trgovine teško predvidjeti kakav bi učinak na maloprodaju imalo ponovno uvođenje neradne nedjelje. Moguće je i otpuštanje – i zapošljavanje novih radnika, ali samo na određeno vrijeme, budući da ovakve česte promjene regulative vezane za radno vrijeme predstavljaju pravnu nesigurnost u poslovanju i budućim investicijama.
U susjednoj Italiji nedjelja je slobodna za 80% radnika, dok vlasnici sami odlučuju o radnom vremenu svojih trgovina u Bugarskoj, Češkoj, Italiji, Švedskoj, Sloveniji, Hrvatskoj...
– S obzirom na sadašnje stanje u gospodarstvu i stanje na tržištu, kao i na otvorenost tržišta te veliku konkurenciju, trenutačno nam je bitna svaka minuta radnog vremena – poručuju, dok Petir tumači podatke Eurostata kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama u zemljama članicama koje nemaju zabranu nedjeljom smanjila, a u nekim zemljama koje imaju zabranu, porasla – i to i 16 do 21%.
– U Hrvatskoj se broj zaposlenih u trgovini na malo, i uz radnu nedjelju, smanjio 12,5%. A suprotno tvrdnjama trgovaca, nedjelja čak i nije dan koji im nosi najveće prihode. Prema podacima Porezne uprave za sve pravne osobe u 2015., petak je dan kada trgovci najviše zarađuju, dok je nedjeljom, koja je prema kršćanskoj tradiciji dan za odmor i vrijeme s obitelji, promet gotovo 50% manji – tvrdi Petir.
HUP: Rad da, ali plaćeni
– Slobodna nedjelja je minimum koji treba osigurati radnicima. Mora postojati jedan dan u tjednu kad je cijela obitelj slobodna i na okupu – kaže ona, dok pobornici rada nedjeljom iz HGK u njemu ne vide nikakvih problema, ako su radnici zaštićeni sukladno važećoj radno pravnoj regulativi koja je, kako tvrde, u RH dobro uređena, te ako se trgovci pridržavaju važeće radno pravne regulative.
U Hrvatskoj je i velik broj trgovačkih centara čije je poslovanje usmjereno upravo na vikende, a zna li se i da su kupci u krizi promijenili navike i da samo 25% lojalnih kupaca danas čini i 75% ukupnog prometa nekog trgovaca, jasno je kako jednostavnog rješenja nema. Dapače, i dio trgovaca u HGK zalaže se za neradnu nedjelju jer im, tvrde, ni ona ne bi ugrožavala poslovanje, koliko trenutačna nelojalna tržišna utakmica.
– Ako bi se ponovno razmatrala mogućnost uvođenja nedjelje kao neradnog dana za trgovinu, Vlada RH, resorna tijela državne uprave, poduzetnici i šira javnost trebaju sagledati sve okolnosti prisutne u hrvatskom gospodarstvu kako ne bi došlo do stvaranja otežanih uvjeta za poslovanje trgovaca. Treba voditi računa i o činjenici da je u proteklih 15 godina u sektoru trgovine došlo do značajnijih investicijskih ulaganja te o zaštiti prava radnika i hrvatskim potrošačima koji su važne karike u poslovanju trgovaca – kažu iz HGK. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kratko pak kažu kako je njihov stav jasan.
– Sukladno aktualnim zakonskim odredbama radnici za rad nedjeljom moraju biti adekvatno plaćeni. HUP nije radio analizu mogućih posljedica ukidanja rada nedjeljom, ali bi je svakako bilo potrebno napraviti ako će se ići u razmatranje mogućeg donošenja takve odluke. Kao socijalni partner Vladi RH želimo sudjelovati u izradi svih novih zakonskih rješenja koji su u interesu i poslodavaca i radnika – poručili su.
Ima i trgovaca koji bi zabranili rad velikim lancima i dopustili poslovanje samo malih u vrijeme turističke sezone. No Goran Črpić, prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, ne priznaje ni turističku sezonu kao izliku za rad nedjeljom. Beč je turistička destinacija veća od Hrvatske, a ondje ne rade nedjeljom, objašnjava, dok fra Bože Vuleta iz Franjevačkog instituta za kulturu mira koji se s Hrvatskim Caritasom i Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve 2003. zalagao za neradnu nedjelju i provodio kampanju osvješćivanja javnosti kaže kako je ta inicijativa pokrenuta na temelju dugotrajnih sindikalnih izvješća o teškim kršenjima radničkih prava: rada na određeno vrijeme, prekovremenog rada, potplaćenosti...
– Nažalost, to se stanje do danas nije poboljšalo. Sindikalna izvješća i druga kvalitativna i kvantitativna istraživanja potvrđuju postojanje istih problema. Žrtve su prvenstveno žene, majke. Takvo stanje izravno ugrožava obitelj, prvenstveno djecu i mlade. Uvelike otežava i planiranje obitelji i nerijetko je razlogom za abortus trećega djeteta zbog tjeskobne situacije u kojoj se te obitelji nađu. U recentnom izvješću State Departmenta među prvim područjima kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj navodi se socijalna diskriminacija. No, ne treba nam to nitko izvana reći. Moramo priznati da nam nedostaje solidarnosti s drugima. Ugrožava je potrošački duh – naglašava fra Vuleta prema kojemu je psihički i fizički zdrav radnik temelj uspješnoga gospodarstva, zdrava obitelj jamac demografske revitalizacije, koju Vlada zagovara, a zajednički dan odmora uvjet društvene kohezije. S njime se slaže i Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad i socijalno partnerstvo Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Smatra kako je Zakon o radu u nas već uzeo u obzir nedjelju kao dan za odmor te da povećana plaća zbog rada nedjeljom često nije zadovoljavajuća satisfakcija za odvojenost od obitelji.
– Bez obzira na to što je Zakon o radu usklađen s direktivama EU, moramo tražiti rješenja u nekim drugim propisima ili nekim drugim mjerama. Ulaskom u EU dužni smo se približiti drugim članicama EU koje su taj problem riješile na bolji način – kazala je.
No ako ni na razini EU nema jedinstvenog rješenja o radu nedjeljom, bez konsenzusa svih uključenih u tu problematiku, teško je naći pravu mjeru. Prema informacijama koje je Petir dostavila služba Europskog parlamenta za istraživanje, zemlje poput Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Grčke i Nizozemske zabranile su rad nedjeljom, uz izuzetke benzinskih postaja, pekara, turističkih područja i slično.
– U susjednoj Italiji nedjelja je slobodna za 80% radnika, dok vlasnici sami odlučuju o radnom vremenu svojih trgovina u Bugarskoj, Češkoj, Italiji, Švedskoj, Sloveniji, Hrvatskoj... – kaže Petir koja je inicijativu neradne nedjelje podignula i na europsku razinu.
Neven Šimac iz Centra za europsku dokumentaciju i istraživanja R. Schuman iz Splita na okruglom je stolu kazao kako jedan od argumenata za neradnu nedjelju izvire iz temeljnih načela EU, a tiče se jednakosti u tržišnoj utakmici.
– Rad trgovina nedjeljom mogu u pravilu plaćati samo “veliki” i – bezobzirni, ne i “mali” ili obzirni trgovci. Veliki se pritom hipokritski pozivaju, s jedne strane, na slobodu radnika da sami izaberu kad žele raditi, a s druge, s pravom, na svoju poduzetničku slobodu – ustvrdio je, ističući kako pravo radnika ne smije voditi društvo prema perverznom neoliberalnom kapitalizmu 24h/7d, odnosno neograničenoj raspoloživosti ljudi, niti poduzetnička sloboda smije u EU biti apsolutna, već mora biti ograničena načelom socijalne tržišne ekonomije.
>> Ispovijest radnice u trgovini: '25 godina nisam imala slobodan vikend...'
>> HBK ponovno pokreće inicijativu za zabranu rada nedjeljom
Kako to da nema komentara na ovakvu vrlo važnu temu. Gdje ste sada plaćenici, uhljebi i stranački sljedbenici. Čim nije tema komunisti i ustaše nema vas nigdje.