Historiografija svaku povijesnu ličnost promatra iz više kutova i, za razliku od ideologije, ne ocjenjuje je s preduvjerenjem pozitivnom ili negativnom. To svakako vrijedi i za J. B. Tita, komunističkog revolucionara i doživotnog predsjednika SFRJ. Suvišno je ponovno pisati o njegovu životu i karakteru njegove vlasti. Te su stvari odavno poznate i nikakve nove spoznaje neće bitno utjecati na raspoloženje njegovih sljedbenika ili oponenata. Danas je najvažnije ocijeniti što J. B. Tito predstavlja Hrvatskoj i zašto se jedan od najljepših trgova u Zagrebu zove njegovim imenom. Titovi sljedbenici ističu da je on bio na čelu antifašističkog pokreta, dok Brozovi oponenti naglašavaju da je taj pokret bio jugoslavenski i komunistički te kako “oslobođenje” nije Hrvatskoj donijelo slobodu nego komunističku diktaturu. Da nije bilo tako, ne bismo 1991. ratovali protiv Titove armije i istjerivali je iz zagrebačke vojarne koja se također zvala njegovim imenom.
Republika Hrvatska nastala je tijekom procesa “odbacivanja komunističkog sustava”, u skladu s demokratskom voljom svojih građana izraženom na referendumu u svibnju 1991. Obranjena je i oslobođena tijekom Domovinskog rata i razvija se uz goleme teškoće koje velikim dijelom uzrokuju ostaci preživjelih komunističkih struktura koje nisu u stanju prihvatiti demokratski poredak, a često ni hrvatsku državu. Glavni i zajednički nazivnik tih struktura je J. B. Tito. Ako i preskočimo masovna poratna smaknuća za koja je izravno odgovoran, ostaje njegova izjava da će prije Sava poteći uzvodno k Triglavu, nego što će Hrvati imati svoju vojsku i državu. Ostaje i izjava da se neki suci u obračunu s hrvatskim nacionalistima drže zakona kao pijani plota. To dovoljno i jasno govori o njegovu poimanju ljudskih prava i pravne države te slobode i samostalnosti Republike Hrvatske. Uglavnom, Josip Broz Tito relikt je propale jugoslavenske države i ideje koja je bila i uvijek će biti u suprotnosti s hrvatskom državom i idejom. On nije faktor povezivanja i stabilnosti hrvatskog društva i države, nego faktor razdora i destabilizacije. Zato je jedino ispravno ukloniti njegovo ime s trga ispred Hrvatskog narodnog kazališta kao i sa svih javnih mjesta u Hrvatskoj.
>> Zašto HDZ u 25 godina nije riješio ime trga?
>> Mikulić: Zabrinut sam jer je Bandić promijenio stajalište o preimenovanju Trga maršala Tita
