Za nešto više od tri tjedna, ako je suditi prema starim poslovicama,
trebali bismo hodati umotani u šalove, a prije odlaska na posao
strugati led i snijeg s automobila. No, Sveta Kata ove godine teško da
će donijeti snijeg i led na vrata – barem ako je suditi pema
temperaturama koje su nas dopratile do kraja listopada.
U ovom smo se prvom jesenskom mjesecu kupali, sunčali, pa i hodali u
japankama, a lišće se – nije dalo sa stabala. Ni Sveti Luka (Sveti Luka
u jarbole lupa), koji se slavi 18. listopada, nije ove godine bio u
skladu s poslovicom koja se uz taj dan veže – početak vjetrovita i
hladna dijela godine.
No, ne samo da poslovice više nisu vjerodostojan pokazatelj nego to to
nisu ni meteorološke statistike.
Statistike
Meteorološke prognoze, posebno one dugoročne, vrlo su nepouzdane. Ništa
se, objašnjavaju dugogodišnji promatrači i analitičari prognoza, sa
sigurnošću ne može tvrditi. Razlog je tomu to što je, kažu, vrijeme
nepredvidiva kategorija. Eventualno točne prognoze, koje također treba
uzeti s ogradom, mogle bi biti one koje su dobivene matematičkim
izračunima. No i u tim se situacijama mogu pojaviti – nepredviđene
situacije – i uvijek neko “ali”. Ako je uz to “ali” u obliku uragana,
dugačke i široke ciklone, matematika – pada u vodu.
Dakako, prognozirati se može i mora. No, hoće li to biti točno, druga
je stvar.
Npr., prognoziranje kiše ovisi o mnogim čimbenicima – koliko je oblačna
fronta velika, koliko su oblaci teški, kojom ih brzinom tjera vjetar,
hoće li fronta “preskočiti” Alpe ili će zapeti, rastrgati se po
planinskim vrhovima...
Svaka prognoza dulja od četiri dana ima čak 50 posto šanse da bude
pogrešna. Što se vrijeme predviđanja prognoze povećava, šanse da ona
bude točna su manje. Ponekad, pokazalo se u praksi, čak ni prognoze za
jedan dan, one koje najčešće gledamo, nisu točne.
Neka mjerenja i matematički obrađeni statistički podaci pokazali su da
bi, nakon duga i vrućeg ljeta, zime trebale biti duge, hladne i vlažne.
No ni to, pokazalo se, ne mora uvijek biti točno. Osim toga, dugoročne
prognoze – kakve se obično rade za šire regije – ne moraju biti opće.
Predviđanja, npr. za Hrvatsku, pa i manje razine – ne moraju – biti
iste. Tako u Zagrebu zima može biti hladna i vlažna, a u Slavoniji,
npr., štoviše može biti još hladnija te sušna.
A to je zato što Zagreb ima mikroklimu. Veliki grad s milijun
stanovnika, zbog zagrijavanja iznad svoje površine, ima višu
temperaturu u najnižem sloju atmosfere, koja je čak stupanj do dva
viša. No tako nije i u neposrednoj okolici grada. Tako se dogodi da,
npr., na Plesu bude i više od 30 centimetara snijega, a u gradu mu nema
ni traga – osim dosadne kiše ili, u najboljem slučaju, bljuzgavice.
Temperature
Prema progozama i kartama stranih prognostičara –
prognoza je tromjesečna – Hrvatska je uvrštena u toplije europske
regije. Listopad, studeni i prosinac, prema britanski
meteorološkim kartama ostat će iznadprosječno topli. Riječ je o zbroju
variranja prosjeka temperatura u tri posljednja mjeseca ove godine. No,
nakon toga nas, prisjetimo li se da vrijeme zna biti prkosno prema
stanovnicima Zelenog planeta te kratkotrajnu milosti debelo
naplatiti – a i logika tako kaže – čekaju znatno hladniji i vlažniji
dani.
A u tome ima i ravnoteže – koliko nas ljeti muče visoke temperature i
suše toliko nas zimi, vraćajući se poput bumeranga, muče hladnoće i
snjegovi, a za njima u proljeće slijede poplave i bujice.
Britanci na svojim službenim stranicama – www.metoffice.gov.uk. –
predviđaju, s početkom nove kalendarske godine, u našim krajevima,
razdoblje vlažnije i hladnije od prosjeka. Ova će zima, tvrde
Britanci, biti snježnija i vrlo hladna. Riječ je o području od istočne
Francuske, tj. od Pirineja, do Urala. Val hladnoće mogao bi potrajati
do kraja siječnja, a možda i dulje.
VRIJEME Kakva nas zima očekuje nakon babljeg ljeta, koje se protegnulo sve do posljednjih dana listopada
Tek nakon Nove, ciča zima s obiljem snijega
