Posmrtni ostaci 20.116 njemačkih vojnika iz II. svjetskog rata, pokopani na 947 lokacija diljem Hrvatske, postupno će se premjestiti na četiri mjesta: zagrebački Mirogoj, groblje u zagrebačkom Vrapču te na postojeća vojna groblja u Splitu i Puli. Posmrtni ostaci vojnika koji počivaju u Rijeci i u Valpovu neće se premještati budući da se za grobove u Valpovu brine njemačka zajednica iz Osijeka, a u Rijeci Crveni križ u suradnji s organizacijom "Volksbund Deutsche Kriegsgräberfürsorge". Ta organizacija procjenjuje da još nisu pronađeni ostaci oko 10.000 vojnika.
– Koncepcija Volksbunda, koja se temelji na održavanju i gradnji središnjih groblja, sastoji se u tome da se smanji vrlo velik broj malih grobišta, da se tamošnji posmrtni ostaci vojnika ekshumiraju te da se prenesu na veća groblja, što je jedini način očuvanja posmrtnih ostataka i grobova – kaže savjetnik za odnose s javnošću njemačkog veleposlanstva u Hrvatskoj Bruno Boban.
Smrt zbog neishranjenosti
Volksbung tako organizira ekshumacije i u Hrvatskoj, a posljednji prijenos ekshumiranih posmrtnih ostataka na groblje u Splitu bio je 2009., kada su premještena tijela oko 250 vojnika ekshumiranih 2007. u Crnoj Gori. Iduće godine u planu je ekshumacija u Zadru, odakle će posmrtni ostaci njemačkih vojnika biti preneseni u Split.
Svako groblje ima svoju priču. Na groblju u zadarskom naselju Bokanjcu pokopana su 123 njemačka zarobljenika.
– Mještani se brinu o tom groblju koliko mogu – jednom godišnje stave cviće i zapale sviće. Od 14. srpnja 1945. do 14. ožujka 1946. pobijena su 123 zarobljena njemačka vojnika koji su činili radni logor. Na iskopu kanala za vodovodnu cijev prema Aerobazi umirali su isključivo zbog neishranjenosti i jadnog smještaja te zbog nikakve osobne higijene, pa je česta dijagnoza bio tifus, a još strašnija "inanitio" odnosno izgladnjivanje. Činjenica je i da je među njima bilo mnogo mladih ljudi koji su tada imali između 16 i 20 godina – kazao nam je Vitomir Nino Pavić, mještanin Bokanjca te istraživač i kroničar svog zadarskog kvarta koji nam je ustupio i zapisnik tadašnjeg župnika te popis koji je napravio s imenima sva 123 vojnika pokopana na Bokanjcu. Sačuvan je i plan groblja s brojevima prema kojem se može zaključiti da se točno zna koji je vojnik zakopan u kojem grobu. Pavić je dodao da njegova istraživanja, odnosno razgovori s mještanima koji su živjeli u to vrijeme, pokazuju da je u to vrijeme u Bokanjcu umrlo svega nekoliko osoba, po čemu se zaključuje da u tom tada prigradskom naselju nije bilo nikakvih epidemija, već su njemački zarobljenici ubijeni.
Premještanje posmrtnih ostatka njemačkih vojnika iz Zadra u Split vjerojatno će biti jedino u idućoj godini u Hrvatskoj, a trenutačno nije poznat daljnji tijek ekshumacija u našoj zemlji.
– Dovršetak prijenosa ekshumiranih posmrtnih ostataka na središnja groblja u Hrvatskoj nije moguće vremenski odrediti jer ovisi o nekoliko čimbenika, među kojima su, naravno, i financijska sredstva koja Volksbundu stoje na raspolaganju. Pritom treba imati na umu činjenicu da se financiranje Volksbunda velikim dijelom temelji na donacijama. U idućoj godini, osim ekshumacije u Zadru, ciljevi su Volksbunda da se u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini dovrše građevinski radovi na tamošnjim spomen-obilježjima – kaže Bruno Boban.
Skrb u 45 zemalja
Volksbund se skrbi o grobovima njemačkih vojnika u 45 zemalja na 824 lokacije. Vjeruje se da je u njima pokopano otprilike dva milijuna palih njemačkih vojnika u ratovima. Tomu treba pribrojiti spomenike i groblja iz Francusko-pruskog rata 1870./71. te više od 64 spomen-obilježja iz njemačko-danskih ratova 1848./51. i 1864. godine. Na 238 spomen-obilježja brigu o obilježjima vodi osoblje Volksbunda, a o 589 spomen-obilježja brinu se tvrtke, komunalna poduzeća, crkvene zajednice, udruge i privatne osobe.
- Ovi pobijeni ljudi su svi redom bili zarobljenici a komunistički zločinci koji su ovo skrivili se još i dan danas slobodno šeću Hrvatskom