Ukrajina je s današnjim danom, 19. studenoga, obilježila ukupno 1000 dana od početka ruske invazije. Od veljače 2022. kada je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio napad na četiri ukrajinske oblasti koje su od strateške važnosti, promijenili su se svjetski čelnici, među kojima je znakovit povratak Donalda Trumpa na sam vrh američke vlasti. Prvi put glasnije se počeo spominjati i završetak rata – Putin je već u kontaktu s predsjednikom koji još nije inauguriran, a ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski dao je prvi rok, 2025., za koji se nada da će označiti i kraj ovog rata.
Posljednja u nizu odluka koju je još aktualni predsjednik Joe Biden donio je ona koju je Ukrajina čekala mjesecima – odobrenje Kijevu da se koristi američkim raketama ATACMS na tlu Rusije, u regiji Kursk koju je Ukrajina napala u kolovozu. Biden je ovom odlukom gurnuo vrući krumpir Donaldu Trumpu i moguće mu otežao zamisao o zamrzavanju konflikta, pa će ta njegova ideja ovisiti ponajprije o Rusima, odnosno o njihovoj reakciji na eventualan napad ATACMS-ima, o čemu smo više pisali u ovom tekstu.
Inače, 1000 dana ruske invazije obilježio je i novi napad Rusa dronovima tijekom noći na oblast Sumi, u kojem je ubijeno najmanje osam ljudi, uključujući i jedno dijete. Naime, Rusi su raketirali učenički dom jedne škole u gradu Hlukhivu oko 23.20 sati, izvijestile su ukrajinske vlasti. Još je najmanje 11 ozlijeđenih, među kojima je i dvoje djece, a još je petero osoba ostalo zarobljeno u ruševinama. Sumi oblast inače je pogranično područje s Rusijom.
Inače, tisuće ukrajinskih građana su poginule, više od šest milijuna živi kao izbjeglice u inozemstvu, a stanovništvo je palo za četvrtinu otkako je čelnik Kremlja Vladimir Putin naredio invaziju kopnom, morem i zrakom koja je započela najveći sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Vojni gubici su katastrofalni, iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvješćima uvelike variraju, ali većina govori o stotinama tisuća ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Tragedija je pogodila obitelji u svakom kutku Ukrajine, gdje su vojni pogrebi uobičajeni u velikim gradovima i udaljenim selima, a ljudi su iscrpljeni besanim noćima sirena zračne opasnosti i tjeskobe. Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama i sjevernokorejskim topničkim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.
Ukrajina u međuvremenu ima neke od svojih najboljih trupa koje pokušavaju zadržati taj mali komad ruskog teritorija, zauzet u kolovozu kao adut za pregovaranje. Kijev kaže da je Rusija ondje skupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja također ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022. – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.
S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju obnovila svoj zračni napad na ukrajinski elektroenergetski sustav, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem zračnom napadu od kolovoza. Unatoč dvjema uzastopnim godinama umjerenog rasta, ukrajinsko gospodarstvo još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Ukrajinske nekoć divovske industrije čelika i žitarica drastično su smanjene.
Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinska civila, iako neki dužnosnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošli tjedan da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. No odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuća sigurnosna jamstva. Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u lipnju rekao da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelomično kontroliraju, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.
More malih ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga neovisnosti u Kijevu, nekadašnjeg središta masovnih proeuropskih prosvjeda koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao potporu Moskve. Rusija je odgovorila na prosvjede zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluotoka Krima, i podupiranjem paravojne pobune na istoku koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora, u takozvanom Minskom formatu, zaustavile borbe s Kijevom. Nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Također se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. "Želimo naglasiti: neće biti 'Minska 3'; ono što nam treba pravi je mir", rekao je.
Ucenicki dom, ucenika vojne nauke, odnosno regruta. Bauljanje lazne propagande ne moze promjeniti realnost.