Praksa imenovanja oluja počela je 1950-ih godina u SAD-u s idejom da će ljudi bolje prihvatiti vremensku prognozu te lakše razgovarati o velikim vremenskim događajima i uspoređivati ih ako imaju ime nego ako se na njih referira generičnim opisom. Da je logika bila ispravna potvrđuje i činjenica da za uragan Katarinu znaju ljudi diljem svijeta, a o "uraganu koji je pogodio jugoistok SAD-a u kolovozu 2005. godine" nitko ne priča.
Ubrzo su se i brojne druge zemlje složile s logikom SAD-a i počele imenovati važnije oluje. "Vjerujemo da je lakše pratiti vremensku prognozu na TV-u, radiju ili društvenim mrežama ako oluja ima ime. Već smo vidjeli da to podiže svijest o ozbiljnim vremenskim uvjetima i prije nego dođu do određenog područja" kazao je Derrick Ryall iz britanskog meteorološkog ureda za BBC. Upravo taj ured 2015. godine je u suradnji s irskim Met Éireann pokrenuo prvu kampanju "Imenujte naše oluje". Biraju se imena s popisa favorita za koje glasa javnost, a od 2019. u odabiru sudjeluje i Nizozemska iz koje također stigne nekolicina prijedloga, no od ove godine uvedena je novina.
Naime, meteorološki ured odlučio je dio oluja nazvati prema prominentnim znanstvenicima i meteorolozima - ljudima koji rade na tome da građani budu sigurni i za vrijeme ozbiljnog nevremena. Jedan od takvih ljudi je Ciarán Fearon po kojemu je nazvana najnovija oluja nad europskim kontinentom. On je bio državni službenik u Sjevernoj Irskoj, a posao mu je bio osigurati protok ključnih informacija o razinama rijeka i obalnim poplavama.
Prva oluja ove sezone nazvana je Agnes po Agnes Mary Clerke, irskoj znanstvenoj spisateljici i astronomkinji, dok je oluja koja je prethodila Ciaranu dobila ime po Nizozemki Babet koja je posjetila meteorološku agenciju na dan otvorenih vrata i ponudila svoje ime uz objašnjenje da je rođena za vrijeme oluje.
POVEZANI ČLANCI:
Svoje ili tuđe ime može prijaviti bilo tko, uz jedno ograničenje. Imena koja počinju na slova Q, U, X, Y i Z ne koriste se za oluje. Osim toga, u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnje se obično imenuje šest do sedam oluja, što znači da su šanse da se iskoriste imena u drugoj polovici abecede vrlo niske.
Imena se daju olujama čiji vjetrovi dosegnu određenu brzinu i imaju potencijal uzrokovati značajnu štetu. Obično do toga dolazi kada najmanje jedna od meteoroloških agencija koje surađuju smatra da za nadolazeće nevrijeme treba izdati upozorenje građanima. U Europi Norveška, Švedska i Danska djeluju zajedno u sjevernoj grupi, a Portugal, Španjolska, Luksemburg, Francuska i Belgija u jugozapadnoj. Za oluje od globalnog značaja brine se Nacionalni centar za uragane. Tropske oluje dobivaju imena kada im vjetrovi dosegnu brzinu od najmanje 65 km/h. Za njih se koristi šest popisa koje održava Svjetska meteorološka organizacija, a izmjenjuju se svake godine u ciklusu od šest godina.
GALERIJA Oluja Ciaran pogodila Europu
