Američki predsjednik Joe Biden otvorio je jučer dvodnevni summit najvećih svjetskih lidera posvećen spasu planeta od klimatskih promjena, najavivši da Sjedinjene Američke Države preuzimaju ambiciozniji cilj smanjenja emisije štetnih plinova za 50 do 52 posto do 2030. (u odnosu na razinu 2005. godinu).
To je puno više od obveze koju je preuzela administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame, u kojoj je Biden bio potpredsjednik, i predstavlja zaokret u odnosu na politiku administracije predsjednika Donalda Trumpa, koji je povukao Ameriku iz Pariškog sporazuma o klimi, ispregovaran u Obaminu mandatu, u koji je Biden vratio Ameriku.
Tolerirat će Kinu i Indiju
Obamina administracija zacrtala je cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 26 do 28 posto do 2025. godine. Biden sada obećava da će Amerika prepoloviti emisiju stakleničkih plinova do kraja ovog desetljeća, a time želi potaknuti i sve zemlje diljem svijeta da preuzmu ambicioznije ciljeve.
Američki predsjednik pozvao je na virtualni summit o klimi 40-ak najvažnijih svjetskih državnika, od predsjednika Kine i Rusije, do premijera Indije, a neki su državnici iskoristili baš tu prigodu organiziranja važnog summita da obznane nove, ambicioznije ciljeve svojih zemalja. Japanski premijer Yoshihide Suga obznanio je da će njegova zemlja smanjiti emisiju štetnih plinova do 2030. za 46 posto u odnosu na razinu 2013. godine, što je puno odvažniji cilj od dosad važećeg 26-postotnog smanjenja. Japan je peti najveći zagađivač na svijetu, nakon uvjerljivo prve Kine (odgovorne za oko 28 posto svjetske emisije stakleničkih plinova), zatim Amerike (oko 15 posto svjetske emisije), Indije (7%) i Rusije (5%). Europska unija, promatrana kao jedna cjelina, odnosno zbroj svih država članica, treći je najveći emiter stakleničkih plinova, nakon SAD-a i prije Indije, a unutar EU predvodnik po emisiji stakleničkih plinova je Njemačka.
Europska je unija već poodmakla u pretvaranju svog novog cilja u zakonsku obvezu: pregovarači Vijeća EU, Europskog parlamenta i Komisije složili su se upravo ovoga tjedna da će europski zakon o klimi biti usvojen s ciljem 55-postotnog smanjenja do 2030. u odnosu na 1990. godinu. Za razliku od Amerike, gdje Bidenova administracija obećava ambicioznije ciljeve, koji, međutim, još nisu u proceduri zakonskog usvajanja u Kongresu, Europska unija postaje najveći emiter stakleničkih plinova koji dovršava zakonsku proceduru pretvaranja obećanja u obvezu. I EU i Bidenova Amerika zajedno rade na tome da svojim primjerom potaknu druge najveće zagađivače u svijetu, ponajprije Kinu i Indiju, da krenu istim putem jer globalno smanjenje emisije stakleničkih plinova može se dogoditi samo ako se na to odvaže svi veliki (zasigurno svih deset najvećih) globalni zagađivači. Deset najvećih odgovorno je za dvije trećine svjetske emisije stakleničkih plinova, a 100 najmanjih zajedno čini manje od četiri posto svjetske emisije.
No, kineski predsjednik Xi Jinping i indijski premijer Narendra Modi nisu bili raspoloženi da iskoriste ovaj virtualni summit za davanje novih obećanja o ambicioznijim ciljevima svojih zemalja. Kina će “nastojati doseći vrhunac” svojih emisija stakleničkih plinova do kraja ovog desetljeća, ponovio je predsjednik Xi. A Indija se trudi koliko može, no ionako ima mali udio emisija po glavi stanovnika, rekao je premijer Modi. I Kina i Indija potpisale su Pariški sporazum o klimi s računicom da će im, kao velikim zemljama koje se tek razvijaju (za razliku od razvijenog Zapada, koji je ranije u svom razvoju zagađivao puno više), biti tolerirano sporije smanjenje emisije štetnih plinova.
– Trebamo prestati gledati na klimatske promjene samo kroz prizmu opasnosti i početi gledati također i kroz prizmu stvaranja novih radnih mjesta – rekao je američki državni tajnik Antony Blinken na početku virtualnog summita. Bidenova administracija vjeruje da države koje među prvima prigrle zelenu tranziciju gospodarstva imaju šansu steći najveću korist, u smislu gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.
– Navijamo za svaku zemlju, svaki biznis, svaku zajednicu diljem svijeta da uspije u tom naporu. Želimo da svaka zemlja zna da želimo surađivati s njom u spašavanju našeg planeta – dodao je Blinken.
Moralni imperativ
Predsjednik Biden naglasio je da je ovo desetljeće ključno za spas planeta od klimatskih promjena, da je Amerika toga svjesna, zbog čega uostalom i korigira svoje ciljeve, ali da nijedna država, pa tako ni Amerika, ne može zaustaviti klimatske promjene sama. To je moguće samo uz globalnu suradnju svih država.
– To je moralni imperativ, ekonomski imperativ. Ovo je trenutak opasnosti, ali i trenutak izvanrednih mogućnosti. Nemamo puno vremena da to učinimo, ali vjerujem da to možemo učiniti – poručio je američki predsjednik. Za razliku od svoga prethodnika Trumpa, koji nije vjerovao u opasnost od klimatskih promjena, Biden naglašava kako su naznake o postojanju takve opasnosti “nepogrešive, znanost je neosporna, a trošak nedjelovanja samo se povećava”.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Svatko normalan je za ocuvanje planeta i razumna poboljsanja, ali bi bilo fer pogledati objektivnu sliku velikih zemalja. Pariski sporazum je ostavio zemljama potpisnicama da same odrede svoje neovisne ciljeve kako god hoce. Kina nije obecala uciniti apsolutno nista dodo 2030 giodine, i dok ostali smanjuju, njihov se udio u svjetskom zagadjenju jako povecava (2009 13%, a 2020 vec 28% svjetskog zagadjenja), i upravo zato je Trump povukao Ameriku iz Pariskog sporazuma. Amerika i Europa daju novce, smanjuju zagadjenja i koriste skuplju energiju, dok Kina ne placa skoro nista, koristi jeftinu energiju (termoelektrana na ugalj u Kini je proizvodi 3 puta vise nego cijeli preostali svijet), i nista nisu ni obecali popraviti do 2030. To je Pariski sporazum.