Vlada je, čini se, odustala od prijedloga Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža protiv kojeg su ustali sindikati, ali i oporba govoreći da je protuustavan. To je jedini zakon koji je Vlada otkad je preuzela dužnost donijela, no čini se da ga je pod pritiskom ipak odlučila razmotriti, a vjerojatno i započeti socijalni dijalog sa sindikatima.
Naime, Odbor za zakonodavstvo jutros je trebao raspravljati o njemu prije nego to danas napravi i Sabor, međutim, ta je točka skinuta s dnevnog reda. – Predlagatelj je zamolio još jedno kraće vrijeme da oni rasprave neke stvari vezano za taj zakon, tako da zbog zahtjeva predlagatelja danas nismo održali sjednicu i nismo to stavili na dnevni red, nego čekamo da vidimo koji će biti daljnji koraci vezano za taj zakon. Hoće li biti neki amandman ili nešto o tom sadržaju, ne znam – pojasnio je predsjednik Odbora za zakonodavstvo, HDZ-ov Dražen Bošnjaković.
Zastupnica HRID-a Irena Petrijevčanin Vuksanović pozdravila je ovu odluku. – Budući da je Ustavni sud problematizirao ove kategorije hitne procedure i jednostrane odluke Vlade, drago mi je da Vlada ipak shvatila da treba uzeti u obzir te kategorije i u tom smislu povukla zakon, jer ne može tri godine zaredom biti nešto iznimno, ako je iznimna mjera štednje, onda to traje godinu, eventualno dvije, ali treću godinu zaredom to više nije iznimna mjera. Ako se radi o štednji, onda treba ravnomjerno teret rasporediti na sve dionike sustava, a ne samo na jednu grupu u sustavu – zaključila je Petrijevčanin Vuksanović.
U tekstu zakona iznijeto nekoliko neistina
SDP-ov Peđa Grbin zadovoljan je što je Vlada povukla prijedlog zakona o uskrati. – Po mom sudu to je jedino što se s ovim zakonom moglo učiniti. Naime, ovdje nije problem u tome što je zakon evidentno protuustavan. Veći problem je u tome što je u samom obrazloženju, ali i u tekstu zakona iznijeto nekoliko neistina. Prvo, ne radi se o uskrati radnicima u javnom sektoru i državnoj upravi, nego samo radnicima u državnoj upravi jer je pitanje radnika u javnom sektoru riješeno kolektivnim ugovorom. Cifra od 250 milijuna ušteda nije točna. I nadalje, već su počela kolektivna pregovaranja i sa zaposlenima u državnoj upravi pa je Vlada, ako je htjela poslati u proceduru ovakav protuustavan zakon, mogla sjesti za stol sa sindikatima i pokušati nešto dogovoriti. Za siječanj će dobiti naknadu, a poslije neka se Vlada dogovori sa sindikatima i ne šalje ovakve poluproizvode – komentirao je Grbin.
Povlačenje Zakona o uskrati bivši ministar Mirando Mrsić vidi kao dokaz da Vlada nije odradila svoj posao. – Zakon o uskrati je zakon koji je bio na ocjeni Ustavnog suda koji je vrlo jasno pokazao da njegova primjena ne može biti dulja od onog što je bio do sada odnosno do 31. prosinca. Vlada je umjesto zakona trebala sjesti sa sindikatima državnih službenika i namještenika jer jedino u tom kolektivom ugovoru postoji taj dodatak od četiri, osam i deset posto. U svim dugim kolektivnim ugovorima u javnim službama tog dodatka nema jer je u u kolektivnom pregovaranju u proteklih godinu dana taj dodatak isključen iz kolektivnih ugovora – kaže Mrsić.
Ne zna je li Vlada to napravila iz neznanja, ali vjeruje da je svemu kumovala nepripremljenost i brzina, što podriva socijalni dijalog. Naglašava i da obrazloženje samog zakona nije točno jer se referira na javne službe gdje, podsjeća, nema tog dodatka te da ušteda koja se planira tim zakonom nije točna jer se 250 milijuna kuna odnosi i na javne i državne službe. – Trebalo je slijediti ono što je Ustavni sud napisao, to znači da je bilo potrebno da Vlada sjedne sa sindikatima. Napominjem da su kolektivni pregovori s državnim službenicima i namještenicima otvoreni te da Vlada treba samo imenovati pregovarački tim sjesti sa sindikatima i dogovoriti to pitanje – zaključio je Mrsić.
>>Vlada na prvoj sjednici usvojila “ustavno neprihvatljiv” zakon
>>Ne rade ni deset dana, a već ne dolaze na posao u Saboru
Javio se ustavni expert kojemu je 90% zakona palo na baš tom ustavnom sudu,ha,ha