04.04.2019. u 13:30

Neispravno je trans osobama uskratiti osnovna ljudska prava iz straha da će možda jednom u budućnosti počiniti zločin

Jedna od karakteristika modernog društva je potreba da sve dijelimo na rigidne kategorije u kojima su jasne granice i pripadnost, bilo da se radi o kulturološkim, biološkim, etničkim, religijskim ili drugim odrednicama. Neodrživost te binarnosti i potrebu za prihvaćanjem više kategorija i fluidnosti dokazuju upravo transrodne, odnosno interspolne i rodno nebinarne osobe. Ako ljude svedemo samo na spol utvrđen pri rođenju, cijeli jedan dio populacije eliminiramo iz društva. A prema svjetskim statistikama, radi se o 1,7 posto stanovništva, otprilike koliko je ljudi s potpuno plavom kosom ili zelenim očima.

U nerijetkim raspravama o zaštititi i pravima transrodnih osoba, tema se, jako pojednostavljujući priču, svede na pitanje WC-a. Dakle, hoće li cisrodnu ženu (ženu kojoj se spol određen pri rođenju slaže s rodnim karakteristikama) ugroziti ako ode na toalet koji koristi i žena koja je transrodna, odnosno koja je rođena kao muškarac, ali se identificira kao žena. Velika količina studija provedena upravo na ovu temu dokazuje da mjere koje uključuju veća prava za transrodne osobe ne ugrožavaju cisrodne osobe. Štoviše, transrodni su u pravilu više izloženi napadima - verbalnim, fizičkim i seksualnim. Neispravno je trans osobama uskratiti osnovna ljudska prava iz straha da će možda jednom u budućnosti počiniti zločin. Osim zdravom umu, taj stav protivi se i svim liberalnim vrijednostima i suvremenim društvenim tekovinama inkluzivnosti na koje smo toliko ponosni.

Samo po sebi, ne identificirati se s dodijeljenim spolom nije problem, problem je društvo koje tim osobama otežava i nerijetko ugrožava život. Nedavni 1. Balkanski Trans Inter Marš koji se održao u Zagrebu upravo je isticao te probleme, pozivajući na veće razumijevanje, ali i vrlo konkretne mjere koje država može poduzeti ne bi li zaštitila transrodne osobe.

Hrvatsko društvo tradicionalno je i, barem deklarativno, izjašnjava se kao većinski katoličko. Dok svi imaju prava na svoje osobne stavove, religija ne bi smjela biti iskorištavana kao alibi za netrpeljivost pogotovo jer upravo propagira suprotne vrijednosti – ljubav prema drugima i prihvaćanje.

Tako i naši zakoni trebaju odražavati moralna načela, ali i vrijeme u kojem nastaju. Zakonsko priznanje roda izmjenom označenog spola u službenim dokumentima kod nas je moguće, iako je procedura, prema svjedočanstvima, nerijetko ponižavajuća i dugotrajna. Simplifikacija pitanja koje ne ugrožava ničija prava, već omogućava provođenje već utvrđenih osnovnih ljudskih prava, prvi je korak. Drugi korak je uvođenje treće kategorije, kao u primjeru Njemačke koja je nedavno uvela treću kategoriju spola u svoj Ustav. Zakoni, naravno, ne dovode do instant promjene mentalnog sklopa u društvu, ali daju pravni okvir koji omogućava zaštitu ranjivih skupina i ostvarivanje prava – jer ovdje se ne radi o privilegijama, već jednakosti za sve građane.

Komentara 4

GI
giannimichelis
13:49 04.04.2019.

Ja se osjećam kao da imam 3 godine. Mogu li me roditelji upisati u vrtić i mogu li ići u vrtić i igrati se s vršnjacima s kockicama i autićima?

TE
Televizor
00:55 05.04.2019.

Gdje ste ovu izvukli?

ST
stefj
19:14 04.04.2019.

Opet Njemačka... Je li netko pročitao taj Njemački zakon? Radi se o osobama rođenim niti kao muško niti kao žensko odnosno kao oboje. Znači radi se o spolu, a ne o rodu... Inače te fame o rodovima i slično sada već postaju smiješne. Sviđaju mi se ti zajednički zahodi, unutra kada se uđe, svaki je WC sam za sebe, potpuno ograđen s dijelom za pranje ruku. Znači umjesto jednog WC-a s 5 pisoara i 4 školjke sada imamo 8 punih WC-a sa školjkom i predprostorom za pranje ruku. Reklo bi se luksuz... No, potpuno su mi bez veze fore, da ako je žena sama u liftu, muškarac ne smije ući u lift... I jako se slažem s naslovom - tzv. pozitivna diskriminacija je štetna za društvo, možda i više od same diskriminacije, a samim postojanjem iste navlači bijes društva na diskrimirane skupine koje se nastojalo zaštititi. Svakim zakonom koji unosi pozitivnu diskriminaciju od ugrožene skupine stvara se povlaštena interesna skupina kojom se onda lako manipulira u političke svrhe...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije