O nekim karcinomima često slušamo, ali o oralnom karcinomu malo se priča. To ne bi smjelo biti tako jer od karcinomu usne šupljine, slinovnice i orofarinksa svake godine u svijetu oboli oko 550 tisuća ljudi a umre oko 265 tisuća. Hrvatska statistika još je lošija: petstotinjak ljudi godišnje oboli a umre između 300 i 400, jer rak je to koji se, nažalost, otkriva mahom u poodmakloj fazi. Međutim, ako se ova bolest otkrije na vrijeme, lako se izliječi. Bolnički stomatolozi ovih dana, u svijetu i u Hrvatskoj, nastoje podići svijest ljudi o tome jer traje Tjedan svjesnosti o oralnom karcinomu i karcinomu glave i vrata. U KBC Zagreb danas (srijeda 16. 4.) od 8 do 12 građani mogu doći na preventivni pregled bez narudžbe i uputnice.
- Želimo promijeniti lošu statistiku ovog karcinoma podižući svijest o njemu. Važna je rana dijagnostika jer ako ovaj karcinom rano otkrijemo, petogodišnje preživljenje je 80 posto, a ako ga dijagnosticiramo u uznapredovalom stadija, onda je petogodišnje preživljenje 30 do 40 posto. Ako rano vidimo karcinom, kad je velik par milimetara, mi ga samo izrežemo i čovjek ne prolazi ni opsežna kirurška liječenja koja mogu uzrokovati razne deformitete, funkcionalne i estetske probleme, isto tako ne prolazi ni zračenje odnosno radioterapiju ni kemoterapiju. Znači, to su poslije zdravi ljudi koji mogu doživjeti duboku starost. U suprotnom, situacija može biti vrlo mučna i teška – objašnjava nam specijalistica oralne patologije prim. Danica Vidović Juras, predstojnica Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i pročelnica Kliničkog zavoda za bolesti usta Klinike za stomatologiju KBC-a Zagreb.
Cilj je osvijestiti ljude da zatraže pregled kod svog stomatologa, koji kratkom i jednostavnom provjerom može vrlo lako obaviti preventivni pregled i eventualno uočiti rizik.
- Jednom godišnje zdrava osoba koja nema rizične čimbenice, treba svom stomatologu reći: molim vas, pogledajte mi sluznicu, ako on to ne učini samoinicijativno. Oni koji imaju rizične čimbenike za oralni karcinom, to trebaju i češće – upućuje liječnica.
Muškarci obolijevaju češće, a najveći rizični faktori su pušenje i alkohol, posebice ako su udruženi. Pušači imaju pet do sedam puta veći rizik za razvoj oralnog karcinoma, a uz alkoholizam taj rizik raste čak 15 puta a po nekim istraživanjima čak i 100 puta. Posebno je zanimljiva činjenica da je u posljednjih tridesetak godina dramatično je porastao broj oboljelih od orofaringalnog karcinoma, koji su povezani s HPV infekcijom kod oba spola i to u slučajevima kad nema rizičnih faktora pušenja i alkohola, iznosi prim. Vidović Juras.
Kako nam pojašnjava, rani karcinom je potpuno bez simptoma a može ga prepoznati samo stomatolog, vizualno i palpatornim pregledom.
- Kasnije su to crvene i bijele promjene na sluznici ili ranice koje ne prolaze kroz dva tjedna, neka baršunasta tekstura sluznice, pojava uzdignutih, otvrdnutih promjena sluznica, krvarenje iz usta, ograničeno pokretanje jezika, povećani limfni čvorovi vrata, oteklina ili bol u ustima, ždrijelu ili vratu koja ne prolazi pri govoru, gutanju ili spontano, zatim peckanje, utrnutost, pomičnost zubi ili promuklost. Svi ti zakovi mogu ukazivati na karcinom usta, korijena jezika, ždrijela kojeg vidimo iz usne šupljine i područja mekog nepca odnosno nepčanih lukova, znači, sve što je dostupno stomatologu za pregled – navodi prim. Danica Vidović Juras.
Kaže i da je poželjno napraviti samopregled jednom mjesečno, ali to nikako nije zamjena za klinički pregled stomatologa. Ono na što bi svatko trebao obratiti pažnju su eventualne promjene na usnicama, prednjim dvjema trećinama jezika, desnima, unutarnjoj sluznici obraza i usana, dnu usne šupljine, tvrdom nepcu, područje iza umnjaka i donjoj strani jezika. U 80 posto slučajeva karcinom se javlja u tom 'području potkove'.
O oralnom se karcinomu malo priča, dodaje doktorica, za razliku od, primjerice, karcinoma testisa, vrata maternice ili melanomom, koji imaju puno jače kampanje.
- Oralni se karcinom može najranije 'uloviti' i češći je od ovih navedenih karcinoma na svjetskoj razini, dok je u Hrvatskoj češći od karcinoma testisa i vrata maternice, ne i od melanoma – ukazuje naša sugovornica.
A koliko često stomatolozi samoinicijativno obave ovaj ključni pregled svojim pacijentima?
- Ne bi se smjelo događati da stomatolog gleda samo u zub koji liječi već bi trebao napraviti ovaj pregled koji ne traje više od minute, ne traži posebnu opremu, pacijentu nije neugodno, pregled je bezbolan a može spasiti život. Mi smo doktori dentalne medicine i znamo cijelu medicinsku priču o usnoj šupljini, da u ustima nisu samo zubi. Treba čuvati zube, ali gledati i druge bolesti koje se mogu rano manifestirati na sluznici usta i mekim tkivima. Mi ih možemo rano prepoznati, što je itekako važno i za kvalitetu života, i za uspjeh liječenja i za stopu preživljenja. Svaki je stomatolog educiran da to napravi i nikome ne treba više od minute da vidi nešto neobično na sluznici i uputi pacijenta dalje, a onda ćemo mi napraviti sve što treba – govori dr. Vidović Juras i dodaje kako vjeruje da generacije doktora dentalne medicine koji su studirale unazad deset-petnaest godina zasigurno rutinski pregledavaju sva meka tkiva, dok generacije koje su ranije završavali studij stomatologije ne toliko jer se ranije toj bolesti nije pridavalo toliku važnost, ni u svijetu ni kod nas.
Navodi i da osim karcinoma postoje i tzv. oralno potencijalno zloćudni poremećaji, kojih je još puno više od samih karcinoma usne šupljine, a takve promjene treba pratiti.
Ova predana liječnica ukazuje i da se u ovu skupinu karcinoma ubraja i karcinom usnice, za što je rizični faktor izlaganje suncu. Čimbenik rizika za karcinom je i prehrana siromašna svježim voćem i povrćem i loša oralna higijena, a u riziku su imunokompromitirane osobe, kojih je puno na imunosupresivnim lijekovima – njihov rizik od raka usne šupljine je pet do šest puta veći.
- Liječnici koji im propisuju tu terapiju, trebali bi napomenuti: Otiđite češće kod stomatologa, provjerite je li sve u redu. Svaki liječnik koji u svom kliničkom pregledu ima i pregled sluznice usta, može vidjeti eventualne promjene. No, nisam sigurna da se to događa. Moramo osvijestiti cjelokupnu populaciju, i liječnike također. Oni su ljudi koji brinu o drugima i samo se trebaju sjetiti, zato podsjećamo: pogledajte malo tu sluznicu, da svi zajedno poradimo na svjesnosti o toj invazivnoj bolesti s lošom prognozom ukoliko se ne dijagnosticira – poručuje.
Dr. Vidović Juras otkriva i jednu zabludu kojoj su mnogi skloni – pretjeranoj i nepotrebnoj upotrebi oralnih antiseptika tj. vodica za usta.
- To su savršene stvari kad za njihovo korištenje imamo indikaciju, ali ljudi ih koriste kao sredstva oralne higijene pa umjesto četkice koriste vodicu misleći: "Smanjit će mi bakterije, neću imati rizik od karijesa i parodontitisa". To nije točno, a s obzorom da mnoge imaju alkohol kao otapalo, povećavate si rizik od karcinoma i narušavate oralni mikrobiom, za koji je važna ravnoteža.
Indikacije za korištenje vodice za usta su upale, ranice i parodontitis kroz određeno vrijeme, a ne doživotno korištenje i zamjena za četkicu, to nije efikasno! - kaže doktorica.
U KBC-u Split također provode javnozdravstvenu akciju u povodu Tjedna svjestnosti o oralnom karcinomu a posebnu pažnju pridaju grijanom duhanu kao zamjeni za klasične cigarete, što će u perspektivi prezentirati kao znanstveni rad. Zanimljiva su iskustva s pacijentima koji su koristili snus.
- Imali smo ranije par pacijenate koji su koristili snus, nikotinske vrećice koje sadrže velike količine nikotina. Zalijepe se za desni pa se nikotin iz njih satima otpušta. U usnim šupljinama i na zubnom mesu osoba koje su konzumirale snus viđali smo crvenilo i ranice, desni i sluznice nasuprot injima bili su jako oštećeni. Takvi slućajevi zahtijevaju terapiju i prestanak korištenja – rekla nam je dr. Ana Glavina, specijalistica oralne medicine s Odjela za dentalnu medicinu Zavoda za maksilofacijalnu kirurgiju KBC-a Split.
