RAČUNICA

Tromjesečni moratorij otplate kredita za stan stajat će vas i 1000 eura

Red ispred banke
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/2
16.04.2020.
u 19:59

Dužnicima je trošak i veći tamo gdje plaćaju solemnizaciju, no neke su je se banke odrekle: to su učinili OTP i PBZ, a Erste je preuzeo troškove

I na više od 1000 eura penje se trošak tromjesečnog zamrzavanja stambenoga kredita, a kod gotovinskoga luksuz zastoja u plaćanju stoji nešto više od 1000 kuna!

Danima se banke opiru dostavljanju zatraženih izračuna troškova moratorija, odnosno njihove zarade na pomoći dužnicima koje je pogodila pandemija koronavirusa tako da su izgubili ili su im smanjena primanja ili su pak nastradali u razornom zagrebačkom potresu. A neke su snašla oba zla! No, upornost se isplati pa su nam, nakon gotovo svakodnevnih opetovanih upita, u jednoj banci napravili simulaciju troškova moratorija, za koju kažu da je „tipska“ i izračun se vrlo malo razlikuje od banke do banke.

Odgoda gotovinca 1100 kuna

Prema toj simulaciji, za stambeni kredit od 92.000 eura na 30 godina, koji otplaćuje već četiri godine, uz fiksnu kamatnu stopu prvih pet godina od 2,99 posto te promjenjivu od 3,19 posto u ostatku otplate, dužnik će banci platiti 831,33 eura kamata više – 6378 kuna, a ako banka inzistira i na solemnizaciji, još 1700 kuna javnom bilježniku. Ukupno 8078 kuna! Ne oporavi li se nekim čudom nakon tri mjeseca i počne ponovno zarađivati kao prije krize te zatraži produžetak moratorija za još tri mjeseca, očekuje ga još toliko troška.

Foto: VL

A banku dodatna zarada s obzirom na to da za ove klijente ne mora izdvajati rezervacije jer se, odlukom regulatora, neće svrstavati u loše kredite. Barem zasad. Ako se zadužio nenamjenski te je na pola otplate gotovinskog kredita od 20 tisuća eura na 10 godina, koji otplaćuje uz kamatu od 5,25 posto, tromjesečni zastoj u otplati stajat će dužnika 148 eura razlike u kamati – 1167 kuna. Ovo su modeli u kojima su klijenti dobili moratorij na tri mjeseca, tijekom kojih im se obračunava kamata te je poslije otplaćuju kroz uvećani anuitet.

Takvu je odgodu zatražilo dosad 30.000 građana, ali i 9500 poduzeća, objavila je jučer Hrvatska udruga banaka. Najviše je zahtjeva za moratorijem gotovinaca, no broj odobrenih nije poznat. Banke očekuju da će broj zahtjeva i dalje znatno rasti; neke od njih tek su prije nekoliko dana objavile proceduru prema kojoj se klijenti mogu javiti. Iz PBZ-a su, primjerice, tek jučer izvijestili da će im uskoro biti gotov online obrazac za podnošenje zahtjeva za odgodom, dok je u OTP-u i RBA to moguće od 1. travnja.

Neke banke ne traže solemnizaciju (OTP i PBZ) ili preuzimaju njezine troškove (Erste). RBA je dosad primio više od 6000 zahtjeva, Erste 5700, a u OTP-u kažu da je to učinilo i 1,5 posto njihovih lijenata, ali ne navode broj, dok ostali ne izlaze s konkretnim podacima. Banke u skladu s postojećim modelom imaju mogućnost pojedinačno pristupati svakom zahtjevu i vjerujem da će pronaći zadovoljavajuća rješenja za klijente koji su najviše pogođeni krizom – komentirao  je direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima

Mjera za uredne platiše

Bankama je ovakvo rješenja zasigurno savršeno jer ne samo da nemaju nikakvih troškova s obzirom na to da ne moraju svrstavati takve kredite u kategorije lošije naplativih nego će i dodatno zaraditi. Usto, mjera se odnosi samo na klijente koji su do kraja 2019. bili uredni u otplati, tako da su i inače manje rizični, a odluka o tome kome odobriti odgodu nije obligatorna, nego arbitrarna.

Država im je sve prepustila na volju ne slušajući zahtjeve oporbe, građanskih udruga, a od prekjučer i predsjednika RH, koji traže 12-mjesečne moratorije bez obračuna kamata. Zanimljivo je to u situaciji kad imaju dostupne 44 milijarde kuna likvidnosti, a zadnji su gubitak od 4,7 milijardi kuna zabilježile 2015. zbog konverzije kojom su „platile“ toksične kredite plasirane u CHF. Čak su i globalno kataklizmičku 2009. dočekale u plusu, a od tada su svojim dioničarima donijele više od 20 milijardi kuna dividende.

Odlično je to što hrvatski građani nisu morali snositi troškove „bailouta“ kakvi su bili u drugim državama, no s obzirom na to da financijske institucije koje posluju u Hrvatskoj ne dijele sa svojim pogođenim klijentima teret krize, plaćamo to očito na drugi način. Klijentima poduzetnicima u posebno pogođenim sektorima poput turističkog sad će neke od njih ponuditi odgode otplate i do sljedeće sezone. I to će, definitivno, naplatiti – suhim zlatom.

 

Komentara 17

TK
Ten-kre
20:47 16.04.2020.

Molim Vladu da nam više ne pomaže.

DU
Deleted user
20:28 16.04.2020.

Teško onom tko se njima proda.Miran san nema cijene.

LL
lijepa_li si
21:17 16.04.2020.

ne vidim razliku između gospode i kamatara, zelenaša, lihvara.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije