AMERIČKI INTERESI

Trump bi bio sklon pomoći Crnoj Gori pojave li se u toj članici NATO-a ruski igrači

storyeditor/2025-01-17/PXL_REU_191124_124365378.jpg
REUTERS
20.01.2025.
u 10:12
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Hrvatski izvoz u SAD raste zahvaljujući tvrtkama poput HS Produkta, Plive i Končara, pri čemu HS Produkt surađuje sa Springfield Armory koji prodaje njihovo visokokvalitetno oružje na američkom tržištu. Tako da bi carine u ovom slučaju štetile samom SAD-u – kaže Petar Popović, profesor međunarodnih odnosa

Uoči današnje inauguracije Donalda Trumpa za 47. američkog predsjednika cijeli si svijet postavlja pitanje na koje nema jasnog odgovora: kakvu će vanjsku politiku voditi najmoćniji čovjek na planetu. U procjeni toga što očekuje Europu, Bliski istok ili Tajvan mnogi se rukovode njegovim potezima iz prvog mandata, što je dobra smjernica, ali u četiri godine otkad je on napustio Bijelu kuću svijet se dramatično promijenio; razbuktala su se stara i pojavila nova krizna žarišta poput Gaze i Ukrajine, najave preslagivanja globalnog poretka sve su agresivnije i otvorenije, a demokratski poredak rastače se i u samoj Americi. Trump je i inače nepredvidljiv i hirovit političar, a u vremena kad politika izlazi iz svojih desetljećima čvrsto definiranih, stabilnih okvira svako predviđanje čisti je rizik: ako Putin može odgristi komad Ukrajine, što Trump ne bi kupio Grenland, a Kina prisvojila Tajvan? U toj neizvjesnosti, što može očekivati jugoistočna Europa, vječno krizno žarište za čijim su teritorijem u prošlosti posezala raznorazna carstva i susjedne zemlje? Kakav će stav prema Hrvatskoj i zapadnom Balkanu zauzeti Trumpova administracija?

Božo Kovačević, politički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi, smatra kako u Hrvatskoj ne trebamo očekivati zaokrete američke politike jer će se odnos prema našoj zemlji definirati u okviru odnosa prema EU i saveznicima NATO-a.
Da Hrvatska kao članica NATO-a i EU godinama predstavlja faktor stabilnosti u regiji, slaže se i Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ističući da bi Hrvatska mogla biti ključni partner SAD-u u regiji u kontekstu novih sigurnosnih prijetnji i suprotstavljanja jačanju drugih aktera, ponajprije Rusije i Kine.

– Trumpova administracija mogla bi nastaviti pružati Hrvatskoj priliku za privlačenje američkih investicija, posebice u energetskom sektoru, koji je ključan za diversifikaciju energetskih izvora u Europi i smanjenje ovisnosti o Rusiji – kaže prof. dr. Luša, uvjerena kako nova američka administracija neće biti fokusirana na procese širenja NATO-a i EU i da bi u tom kontekstu Hrvatska mogla imati manje značajnu ulogu u promoviranju euroatlantskih integracija, a nešto veću u pružanju logističke i političke podrške američkim interesima u regiji.

- Kad je riječ o američkoj ekonomskoj politici, posebno u kontekstu Trumpovih najava o uvođenju carina na europsku robu i jačanja protekcionizma, što zvuči kao najava trgovinskog rata, nema sumnje da je Hrvatska izložena kroz opću carinsku politiku prema EU i eurozoni. Ali – tvrdi Petar Popović, profesor međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti – negativni učinci na Hrvatsku trebali bi biti zanemarivi u usporedbi s mogućim posljedicama za, primjerice, njemačku industriju koja bi bila najviše pogođena.

VEZANI ČLANCI:

– Hrvatski izvoz u SAD raste zahvaljujući samo nekoliko tvrtki poput HS Produkta, Plive i Končara. Pri čemu primjerice, HS Produkt, poznat po proizvodnji visokokvalitetnog vatrenog oružja poput pištolja serije XD, surađuje sa Springfield Armory koji distribuira i prodaje njihove proizvode na američkom tržištu, tako da bi carine u ovom slučaju štetile samom SAD-u– kaže Popović dodajući da treba imati na umu da Trump, kao biznismen, provodi tzv. transakcijsku diplomaciju, što se već pokazalo tijekom prvog mandata kada se njegova administracija primarno fokusirala na selektivne carine na određene sektore, poput čelika i aluminija, a ne na sveobuhvatne carine za sve proizvode. To znači da određene industrije mogu biti izuzete od carinskih opterećenja kroz bilateralne pregovore.

– Ishod tih pregovora ovisit će o sposobnosti zadovoljavanja Trumpovih zahtjeva, ponajprije povećanog izvoza američkih proizvoda u Europu, posebno energenata. Hrvatska u tom kontekstu ima stratešku prednost zahvaljujući LNG terminalu na Krku, koji igra važnu ulogu u diversifikaciji opskrbe plinom za europsko tržište – ističe profesor Popović.

Ključno je pitanje hoće li zaista doći do uvođenja carina u opsegu koji Trump najavljuje. Nedavno je izjavio da će Europa, ako ne poveća kupnju američkog plina i nafte, biti suočena s visokim carinama. Zvučalo je kao prijetnja. Međutim, nakon Bidenove "ekološki osviještene" politike koja je ograničavala izvoz energenata u EU, Europa suočena s ekonomskim slomom hitno treba američki plin i naftu. Stoga se čini da je Trumpova prijetnja politički manevar. – Trump stvara problem ni iz čega kako bi ono što će se ionako dogoditi – povećanje uvoza energenata u EU – predstavio kao svoju diplomatsku pobjedu. Taj je manevar na obostranu korist – ističe profesor Popović jer, sudeći po izjavama predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde i bivšeg povjerenika za trgovinu Ignacija Bercera, EU kao strategiju odvraćanja američkih carina planira ne samo povećati uvoz američkih energenata nego i kupovinu oružja za obranu. Time bi političke elite s obje strane Atlantika mogle sebi pripisati zasluge za izbjegavanje općeg trgovinskog rata koji bi, ustvari, jedino koristio Kini.

Utjecaj Trumpove vanjske politike na zemlje zapadnog Balkana, sasvim je druga priča. Sjetimo se, u prvom mandatu ova je politika podrazumijevala smanjeni interes za dugoročne političke procese u Europi, poput proširenja EU i NATO-a, što se reflektiralo na zapadni Balkan. – Trump je bio skloniji pružanju političke podrške liderima koji su bili suglasni s njegovim stavovima, čime je podržavao održavanje stabilokratskih režima u regiji. Ključni trenutak prvog mandata angažman je u dijalogu između Kosova i Srbije, koji je rezultirao potpisivanjem ekonomskog sporazuma u rujnu 2020. u Washingtonu, što je pokazalo da Trump ne stavlja nužno naglasak na politička pitanja, poput priznanja Kosova – kaže profesorica Luša ističući da se Trump usmjerio na ostvarivanje ekonomskih i strateških ciljeva SAD-a kroz direktne bilateralne odnose, svjestan sve snažnijeg utjecaja Kine i Rusije, a pri tome se nije koordinirao s EU. Takva politika vidljiva je i kroz jaču američku prisutnost u energetskim projektima i infrastrukturnim ulaganjima, koja su ponovno u prvom planu, ne samo u vidu općih američkih interesa, već i poslovnih interesa pojedinih članova Trumpove obitelji. Sjetimo se, primjerice, projekta Trumpova zeta Jareda Kushnera u Beogradu, luksuznog kompleksa visokih zgrada u stilu Trump Towera na mjestu bivšeg glavnog stožera jugoslavenske vojske.

Pitanje je na koji će način Donald Trump ovaj put definirati američke interese na Balkanu. Koliko su realna očekivanja Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će Trump poručiti – Kosovo i Republika Srpska su vaša stvar, riješite to kako želite? Srpski tabloidi, euforični oko Trumpova povratka u Bijelu kuću, predviđaju veliku demontažu globalizma. Vjeruju da će s njegovom administracijom uspjeti dogovoriti bolji ekonomski položaj Srba na sjeveru Kosova i zaštitu spomenika i vjerskih objekata. S Trumpom je tako. Svatko se ima pravo nadati da će veliki biznismen baš njemu donijeti dobro, svatko može strahovati da će baš on najviše nastradati u njegovim trgovačkim strategijama. Tamo gdje ništa više nije sveto, kad vodeći čovjek prve svjetske supersile prijeti vlastitim saveznicima, sve je moguće. Ili se barem takvim čini. Kao nikad dosad, s prognozama američke vanjske politike oprezni su i znalci, ali ipak izvlače neke zaključke na temelju stabilnosti američke vanjske politike na Balkanu u Trumpovu prvom mandatu.

VEZANI ČLANCI:

– Teško je vjerovati da bi zauzeo takav destabilizirajući stav koji bi mogao izazvati ozbiljne političke probleme, ne samo u regiji nego i među partnerima u EU i NATO-u– ističe Đana Luša dodajući da bi Trump mogao nastaviti politiku dijaloga i promoviranje bilateralnih sporazuma, ali ne vjeruje da bi podržao jednostrano rješenje koje bi moglo izazvati daljnje etničke napetosti. Trump će se možda, smatra profesorica, manje fokusirati na pitanja ljudskih prava ili upravljanja, ali strateški interesi SAD-a u očuvanju stabilnosti i suzbijanju vanjskih utjecaja trebali bi osigurati nastavak američkog angažmana u regiji.

Bivši diplomat Kovačević podsjeća da je Vučić bio suglasan s Trumpom u pogledu mogućnosti razmjene teritorija između Srbije i Kosova i pretpostavlja da će Vučić nastojati podsjetiti predsjednika Trumpa na to. No, ističe, postoji načelna prepreka dogovoru o razmjeni teritorija jer bi Srbija morala priznati Kosovo da bi se dvije države mogle dogovoriti, a zasad je iz perspektive Republike Srbije to nemoguće jer njezin Ustav onemogućuje priznanje Kosova. Plus, Europska unija je bila protiv razmjene teritorija.
- Sasvim je jasno da će Trump i dalje inzistirati na visokoj razini sigurnosti na Kosovu jer je tamo smještena američka vojna baza, ali i da sve drugo zapravo nije jasno – komentira Kovačević ističući da je Trump nepredvidiv i da se njegova politika prema Balkanu u prvom mandatu razlikovala od politike EU.

– Iz Trumpove perspektive, ova regija nije osobito važna za Ameriku i vrlo vjerojatno će, kao i u slučaju Ukrajine, on biti sklon tome da balkanske probleme rješava Europska unija – dodaje Kovačević naglašavajući da dio pregovora Trumpa s Putinom može biti i promjena ruskog odnosa prema Balkanu. Zasad je glavna odrednica ruske politike na Balkanu sprečavanje euroatlantskih integracija zapadnobalkanskih zemalja u Europsku uniju ili u NATO, ali – smatra Kovačević – ako Trump i Putin postignu sporazum o Ukrajini koji je povoljan za Rusiju, možda bi dio tog sporazuma mogla biti i promjena ruske politike na Balkanu, što bi onda SAD učinilo potpuno nezainteresiranim jer se ovdje ne bi imao čime baviti.

Prošli vikend u Beogradu se s Vučićem sastao zamjenik američkog državnog tajnika Richard Verma kako bi pokrenuo strateški dijalog Srbije i SAD-a, što je zanimljiv tajming s obzirom na američke sankcije srpskoj naftnoj i plinskoj kompaniji NIS, čiji je većinski dioničar ruska državna kompanija Gazprom. Prema Vuku Velebitu iz Pupinove inicijative, nevladine organizacije sa sjedištem u Beogradu, ovo je prilika da Srbija pogura promjenu vlasništva NIS-a. "Mislim da Srbija želi ispraviti štetnu prodaju NIS-a, koji je prodan ispod svake tržišne cijene, čime smo postali potpuno ovisni o Rusiji u energetskom sektoru", rekao je za DW, dodajući da je za Srbiju ključno ne samo vratiti kontrolu nad sektorom već i diversificirati svoj energetski portfelj pri čemu bi američke tvrtke mogle biti pouzdan partner.

– Sankcije protiv NIS-a su zapravo sankcije protiv Rusije – smatra pak Kovačević ističući da to što će se zbivati u Srbiji ovisi i o odnosima Amerike i Rusije te da Trump sigurno neće dopustiti da mu izmakne iz ruku taj veliki instrument utjecaja na rusku politiku.
A što može očekivati Bosna i Hercegovina, zemlja čije su unutarnje političke granice kreirane upravo u Americi Daytonskim sporazumom koji je uspio zaustaviti rat, ali ne i uspostaviti politički funkcionalnu državu? – O Bosni trenutačno odlučuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira. Čine ga uglavnom zemlje Europske unije, NATO-a i Turska. Amerika bi morala utjecati na sve te zemlje ako bi htjela da one promijene politiku prema BiH. Zasad je to politika očuvanja teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine koja uključuje i međunarodne vojne mirovne snage ALTHEA koje jamče teritorijalnu cjelovitost zemlje, a o čijem mandatu odlučuje Vijeće sigurnosti – ističe Kovačević, dodajući da je Amerika dosad svake godine podržavala produženje tog mandata i, što je zanimljivo, Rusija nije stavljala veto. Dakle, neće sve ovisiti samo o Americi, ali ako Amerika postigne neki obuhvatniji angažman s Rusijom, ističe analitičar, onda bi se možda mogla promijeniti i ruska politika na Balkanu.

VEZANI ČLANCI:

– Vidimo da Trump daje bombastične najave u vezi Grenlanda, Paname i Kanade, odreda zemljama s kojima on ima jasno definirane interese, dok ih sa Srbijom, Bosnom, Crnom Gorom, Makedonijom i Albanijom nema. BiH vrlo vjerojatno neće biti visoko na listi Trumpovih vanjskopolitičkih prioriteta – smatra Kovačević o susjedi koja tavori na rubu Europske unije, tek od prosinca 2022. u statusu kandidatkinje. Podsjetimo, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su članice NATO-a. Ostale zemlje zapadnog Balkana su kandidati za članstvo u EU, osim Kosova. Crna Gora je otišla najdalje s prijavom, ali napredak je spor, što je stvorilo prostor za miješanje Srbije u njezine unutarnje stvari te za širenje utjecaja Rusije i Kine. Međutim, aktualna vlast nije se odrekla ni članstva u NATO-u, ni ambicije da postane članica Europske unije.

– Ako bi se unutarnji sukobi u Crnoj Gori ipak zaoštrili, ako bi se doista otvorila mogućnost da se tamo pojave igrači u korist ruskih interesa, pretpostavljam da bi se tada NATO uzbunio i da bi Trump inzistirao da europski saveznici unutar NATO-a riješe problem u Crnoj Gori – komentira Kovačević dodajući kako ne vjeruje da bi država koja je članica NATO-a mogla biti ostavljena na cjedilu.

U kontekstu Trumpova ponovnog ulaska u Bijelu kuću i ukrajinskog gordijskog čvora čije je razrješenje bombastično najavljivao, osobito je zanimljiv članak ovih dana objavljen na stranici Europskog vijeća za međunarodne odnose. Europska unija – koja je propustila godine i godine ni ne pokušavajući integrirati zemlje zapadnog Balkana – pritisnuta vlastitim sigurnosnim brigama i strahom da će ostati bez NATO-ova štita protiv Rusije, sad je zaključila ne samo da se suočava s kritičnim ispitom u osiguranju ovog područja i da bi napokon trebala ozbiljno poraditi na integraciji zemalja zapadnog Balkana nego i da u tom poslu treba – američku pomoć. Vijeće piše da se Srbija ponovno naoružala, nabavila sustave protuzračne obrane i potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom. "SAD bi mogao iskoristiti svoj politički utjecaj na zapadnom Balkanu kako bi podržao EU u preuzimanju vodstva u približavanju regije EU, u pogledu politike i sigurnosti. Ne samo da će to smanjiti utjecaj Kine i Rusije u regiji već će i EU učiniti sigurnijim mjestom", poručuje Europa Americi baš u nezgodnom trenutku kad u Bijelu kuću ulazi Donald Trump. Nikad ne reci nikad, ne bi bilo prvi put da Amerika priskače u pomoć Europi, ali da li zbog zemalja zapadnog Balkana i da li u ovom trenutku? Jedno je sigurno, ako bi se takav aranžman dogodio, Hrvatska bi imala nezamjenjivu ulogu.

>>FOTO Trump bira svoje ljude, tu su 'ubojica pasa', komentatora Fox Newsa, ali i Elona Muska>>

storyeditor/2025-01-17/PXL_REU_191124_124365378.jpg
1/15

Komentara 1

HO
homofobic
17:49 20.01.2025.

Zato na Balkanu stanje je kako je jer nasi "strucnjaci" koji poducavaju tako dobro razumiju gradivo! Spekulativne carine (ako bi ikada stupile na snagu) bi stetile prvenstveno HS Product. Proizvod bi kupcu u Americi postao skuplji za iznos carine i kupac bi se okrenuo drugom slicnom proizvodu (a proizvodaca pusaka i pistolja u svijetu i Americi, Bogu hvala, ima vise nego dovoljno! Carine koje ce Trump nametnuti prvenstveno imaju svrhu uciniti ocarinjen proizvod manje atraktivan americkom kupcu te ce ga motivirati potraziti slican proizvod americkih izvora! U slucaju da trenutno nema slicnog proizvoda proizvedenog u Americi domace trziste je dovoljno veliko da ce nova cijena radi carine omoguciti domacem proizvodacu da se odluci na investiciju i ponudi proizvod po novim trzisnim cijenama a da ce biti konkurantan! Tragicno nerazumjevanje materije nekoga tko se kiti titulom profesora!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije