U svojim memoarima iz Bijele kuće, bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton opisuje trenutak kad ga je predsjednik Donald Trump nazvao da mu izdiktira tekst koji planira izgovoriti na summitu NATO-a 12. srpnja 2018. u Bruxellesu i najaviti povlačenje SAD-a iz NATO-a.
“Jesi li spreman igrati u velikoj ligi danas”, pitao je Trump Boltona i izdiktirao mu što planira reći na summitu, pri čemu su ključne riječi trebale biti “…ili ćemo otići, i nećemo braniti one koji ne plaćaju” novac koji Trump misli da mu saveznici duguju. Bolton je desetak prethodnih dana proveo pokušavajući spriječiti upravo tu mogućnost da Trump na summitu s liderima članica NATO-a u Bruxellesu iznese tako radikalnu ideju kao što je povlačenje SAD-a iz najmoćnijeg vojnog saveza koji je taj isti SAD stvorio.
Jedan Boltonov manevar u tim pokušajima bio je da se dogovori fnalni tekst zajedničke deklaracije summita i prije no što Trump dođe u Bruxelles. Taj je manevar uspio, tekst je bio unaprijed fnaliziran, prvi put u povijesti NATO-a, ali Trump nije mogao odoljeti svom porivu da zaprijeti saveznicima povlačenjem iz NATO-a.
Bolton u knjizi opisuje kako je, čuvši tog jutra 12. srpnja 2018. Trumpovu ideju o tome što želi reći na summitu, pomislio treba li dati ostavku do kraja dana. Summit je, kao što znamo, ipak završen mirno, Bolton i drugi predsjednikovi suradnici, koji su tih dana kao glavnu zadaću imali spašavanje NATO-a od Trumpova destruktivnog instinkta, ipak su uspjeli smiriti američkog predsjednika, koji je na završnoj konferenciji za novinare okrenuo ploču i vrlo pozitivno govorio o NATO-u, a kad smo ga pitali kako možemo biti sigurni da neće opet okrenuti taj pozitivan ton čim se dočepa Twittera, predsjednik Trump odgovorio je da on nije takav, nego da su drugi takvi, a da je on “stabilan genijalac”.
Usput nam je, čuvši da smo iz Hrvatske, čestitao na pobjedi nad Engleskom u polufnalu Svjetskoga nogometnog prvenstva večer prije. Sa tog summita NATO-a, na koji je došao želeći najaviti povlačenje, ali je u tome spriječen vještim manevrima svojih suradnika poput Boltona, Trump je otišao sretan, u fgurativnom smislu veselo zviždeći. Ili je to bolje opisati kao da mu se fućka?
Ta dvije godine stara epizoda, vraćena u sjećanje šire američke javnosti nakon nove Boltonove knjige, samo pokazuje jednu stvar: koliko je ogromna količina energije i vremena na najvišim razinama potrošena tijekom prvog Trumpova mandata na puko spašavanje jednog tako važnog saveza kao što je NATO.
U slučaju da na predsjedničkim izborima 3. studenoga pobijedi Joe Biden, nema nikakve sumnje da će se u sjedištu NATO-a u Bruxellesu čuti uzdasi olakšanja. U slučaju da, međutim, ponovo pobijedi Trump, lako je moguće da će njegova opsesija prijetnjom povlačenja SAD-a iz NATO-a ostati jednako intenzivna, ako ne i snažnija, samo što možda više neće biti nikoga oko njega da ga omekša i odgovori od ostvarenja te prijetnje. Šteta koju je Trump zamalo učinio u NATO-u u prvom mandatu je golema, premda široj javnosti nevidljiva jer se nije dogodila (slijedom toga, količina energije uložena u prevenciju te štete je golema), ali šteta koju bi Trump mogao učiniti u drugom mandatu bit će još veća.
Ne treba očekivati da će se američka politika potpuno i u svemu promijeniti ako se u Bijelu kuću početkom sljedeće godine useli Biden, a iseli se Trump. Uostalom, inzistiranje na tome da europski saveznici počnu izdvajati više za obranu (cilj od 2 posto BDP-a) započelo je za vrijeme predsjednika Obame, a ne Trumpa. Barack Obama je u jednom svom govoru 2014. (opet u Bruxellesu, stojeći ispred hrvatske zastave, poredane u nizu zastava saveznica NATO-a, ali takvim redoslijedom da su kockasti grb i kanadski javorov list baš bili odmah iza Obaminih leđa) prvi rekao da je dosta bilo toga da europski saveznici uživaju u besplatnoj vožnji na račun Amerike. Trump je samo tom inzistiranju dodao prijeteće, iracionalne elemente. Treba očekivati da će se to inzistiranje iz vremena Obame, kad je Biden bio potpredsjednik, nastaviti i u potencijalnom mandatu Bidena kao predsjednika.
Ali Joe Biden je iskusan političar, cijenjen u Europi i svijetu, koji stvari može popravljati tako što ih poboljšava, a ne uništava. Pogotovo stvari koje su nastale jer su i u američkom nacionalnom interesu, kao što je NATO. Kao što je, uostalom, i ideja ujedinjene, demokratski slobodne i mirne Europe, i kao što je niz drugih stvari koje je Trump pokušao razvrgnuti ili oslabiti.
Sto se tice sigurnosti i obrane, Evropa je mlitava i neucinkovita. Odgovara joj zastita NATO-a , ali ne vol i ne zeli financirati NATO. Trump i Amerika traze fair raspodjelu troskova, a to znaci i obstojnost NATO pakta i sigurnost Evrope.