Trumpovu predizbornu kampanju ozbiljno su već shvatile neke američke kompanije, pa je Apple, čijih se oko 200 milijuna iPhona godišnje proizvode u Kini, napravio početnu kalkulaciju vraćanja proizvodnje u SAD iz Kine. Računica je pokazala da bi to za posljedicu imalo dvostruko veću cijenu iPhona.
No, vratila bi se radna mjesta u SAD. Nakon ulaska Kine u WTO 2001., prema procjenama, kroz preseljenje pogona u Aziju iz SAD-a, prije svega Kinu, preseljeno je i oko 2-3 milijuna radnih mjesta.
Zbog toga su Trumpa podržali američki birači. Jer uz gubitak radnih mjesta, Amerika je posljednjih godina izgubila i srednji sloj, što se događa i u Europi, a dok on na zapadu postaje siromašan, na istoku se srednji sloj globalizacijom bogati.
O situaciji u kojoj se Amerika našla Trump govori i u svojoj knjizi koja će ovih dana u izdanju Naklade Mate izaći na hrvatskom jeziku. U knjizi govori upravo o tome kako je potrebno u Ameriku vratiti proizvodnju i bilijune dolara koje američke kompanije drže u poreznim oazama te o tome kako su nezakoniti useljenici zauzeli radna mjesta Amerikancima, kako kroz novu poreznu politiku treba ojačati srednji sloj...
No zaustaviti globalizaciju i okrenuti se na stranu “ekonomskog nacionalizma” nije lako, kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje.
– Nitko nikada, pa čak ni svjetski ratovi, nisu uspjeli zaustaviti tehnološki napredak, globalizaciju i seljenje proizvodnji, jer bi zaustavljanje toga procesa značilo početak civilizacijskog propadanja. Stoga ne vjerujem da će to poći za rukom Trumpu.
On naravno može privremeno zaustaviti proces, može ga u nekim segmentima i preokrenuti, opet kratkoročno, no ne vidim da bi to mogao biti trajniji proces. Kontekst ove priče je globalan i primarno fokusiran na odnos SAD-a i Kine te, sekundarno, na odnose unutar sjevernoameričke zone slobodne trgovine – kaže Šonje.
Kina nije, kao što su zapadne elite zamišljale, postala samo mjesto gdje će se prebaciti prljava industrija već se naprotiv počela razvijati tako brzo da je kineski BDP po paritetu kupovne moći nedavno premašio američki, a to je za Ameriku, komentira profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci i ZŠEM-u Boris Podobnik, znak za uzbunu.
– Ipak prije nego što Amerika odluči kako promijeniti pravila igre u globalizaciji, morat će izračunati koliko bi promjenom globalizacijskih uvjeta dobila, a koliko izgubila. Ako SAD recimo ograničavanjem globalizacije ekonomski ugrozi azijske zemlje, Kina koja bi djelomično izgubila američko i zapadno tržište stvorila bi svoje carstvo na prostoru tih azijskih zemalja. A to je upravo ono što Amerika ne želi – komentira Podobnik.
No i Trumpove najave već su uzdrmale azijska tržišta.
– Jer jači protekcionizam može oslabiti izvoz iz rastućih gospodarstava, smanjiti potražnju za njihovim valutama, ali i negativno utjecati na rast njihovih gospodarstava. Takva očekivanja već su utjecala na slabljenje nekih azijskih valuta – kaže analitičar HGK Zvonimir Savić.
Protekcionizam teško može biti konzistentan i dugoročan, čak i kada je u pitanju zemlja poput SAD-a, pa zato priča o Trumpu, kaže Šonje, nema baš nikakve pouke za zemlju poput Hrvatske.
– Hrvatskoj, kao i svakoj maloj srednje razvijenoj zemlji, treba otvorenost i integracije kako bi kroz izvoz imala pristup većem tržištu, a kroz uvoz mogla uvoziti nove tehnologije koje sama nema kapaciteta stvarati, i kako bi kroz otvorenost prema tokovima ljudi imala indirektne koristi kroz turizam i druge djelatnosti koje imaju puno manji potencijal u svijetu visokog protekcionizma – zaključuje Šonje.
Bojim se da bi D. Trump mogao završiti kao i JFK, ako bi stvarno pokušao ostvariti svoje namjere...utjecajni globalisti su uložili puno truda i novaca da bi tek tako dopustili okretanje točka unatrag.