Među tri europske regije u koje najviše dolaze stranci lani se ubrojila hrvatska obala, a tek svako deseto noćenje ostvario je neki domaći gost. Novi su ovo podaci Eurostata, statističkog ureda EU, koji je po regijama, a onda i po dijelovima zemalja (u našem slučaju po županijama) analizirao broj stranih turista.
Kako pojašnjavaju Eurostatovi stručnjaci, u 2023. godini broj ljudi koji putuju u inozemstvo radi turizma u potpunosti se oporavio jer sva ograničenja koja su vrijedila zbog korone ukinuta su, a i utjecaj same koronakrize polako je popustio.
Na odmore su se, zato, uputili stranci, koji su najviše noćenja zabilježili u španjolskim Canariasu (83,2 milijuna) te Illes Balearsu (61,7 milijuna), a onda na području, kako to Eurostat vodi u svojoj evidenciji, Jadranske Hrvatske (80,8 milijuna). U Jadransku Hrvatsku ubrajaju i Istru i Dalmaciju, raščlanit ćemo to nešto kasnije, sad ćemo još istaknuti da navedene dvije španjolske regije te spomenuta naša čine čak 16,4 posto ukupnih noćenja stranaca u EU.
- U regijama za koje postoje podaci, broj noćenja stranih turista veći je od broja noćenja domaćih turista. Relativna važnost stranih turista bila je posebno visoka u sedam popularnih odredišta za odmor gdje su strani gosti ostvarili devet od deset noćenja u prosjeku. To su grčke otočne regije Kriti (94,6%), Ionia Nisia (93,6%) i Notio Aigaio (92%), Malta (93,1%), Jadranska Hrvatska (92,5%), Cipar (90,8%) i Tirol (90,7%).
Što se naše jadranske hrvatske obale tiče, najviše stranih turista imala je Istarska županija u kojoj je udio stranih turista u ukupnom broju noćenja bio čak 95,8 posto. Slijedi je, pomalo možda i neočekivano, Ličko-senjska županija s 92,9 posto, nakon koje dolaze Splitsko-dalmatinska s 92,8 posto, Dubrovačko-neretvanska s 92,7 posto pa Primorsko-goranska s 90,2 posto. U Karlovačkoj županiji je, primjerice, noćio veći postotak stranih turista nego u Šibensko-kninskoj, a i sam Grad Zagreb drži se pri vrhu jer i ondje je stranih noćenja bilo više od 80 posto.
Međimurska i Varaždinska županija imaju otprilike podjednak broj stranih i domaćih noćenja, a ako je sudeći prema ovoj Eurostatovoj statistici, Hrvati su u svojoj zemlji turisti većinski na istočnom dijelu zemlje. Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija lani su zabilježile tek nešto više od 20 posto stranih noćenja u ukupnom broju, a pogledom na cijene na booking.com-u te ostalim stranicama za rezervaciju smještaja jasnije je i zašto Hrvati za godišnje odmore više toliko ne biraju vlastito more.
Idu li ljeti u Španjolsku, Grčku ili možda do Crne Gore, Eurostat ne zna jer evidenciju o tome od kud strani turisti dolaze ne vode.
