Gotovo da nema doma u Hrvatskoj u kojemu netko od ukućana nije odgledao barem jednu od brojnih turskih televizijskih serija. Zanimljive su, dobro profesionalno odrađene i vrlo bliske našem mentalitetu. Te su serije samo jedan, iako nimalo zanemariv element, širenja utjecaja Turske u Hrvatskoj, a još više u regiji.
Britanski dnevni list The Guardian objavio je tekst u kojem kaže kako Turska na Balkanu želi stvoriti “meku” verziju otomanskog osvajanja, odnosno želi vrlo čvrstu i opipljivu prisutnost u toj regiji, koja bi trebala poslužiti kao put koji će joj otvoriti vrata Europske unije. No u ovom “boju” ne koristi se sila i oružje, nego gospodarstvo i kultura.
– Turska diplomacija želi obnoviti neke veze koje su postojale u prošlosti, ali to nikako ne bih nazvao stvaranjem neke nove, “mekane” varijante Otomanskog Carstva. Gospodarska i kulturna prisutnost Turske u Hrvatskoj još nije dominantna. Ima pozitivnih trendova, povećava se trgovinska razmjena i dolaze nove investicije, ali sve je to vrlo daleko od onoga što bi se moglo napraviti – kazao nam je Goran Beus Richembergh, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, i dodao kako dvije zemlje još od 1991. godine grade dobre partnerske veze te da sve kulturne i povijesne okolnosti idu u prilog tome procesu.
Za obrazovanje 17 posto
Tursko je gospodarstvo, kaže on, veliko i moćno tako da su prošle godine morali pod kontrolu staviti rast BDP-a. Turska također investira u druge zemlje kako bi očuvala ekonomsku stabilnost, a interesna sfera su joj susjedi, Balkan, turkofone zemlje i Središnja Azija. Usto, Turska puno ulaže i u obrazovanje, za koje izdvaja nevjerojatnih 17 posto BDP-a!
Ankara u Hrvatskoj uglavnom ulaže u turizam i financije. Izniman su interes pokazali za nautički turizam, ali i za hotele. Hrvatska bi željela više suradnje na razini industrije.
– Kupci iz Turske kupili bi sve ovce i koze koje bismo mi ovdje uzgojili, ali problem je što ih mi ne uzgajamo pa im nemamo što ni prodati. Od njih puno možemo naučiti i o poljoprivredi. Iako svi smatraju da regija oko Antalye uglavnom zarađuje na turizmu, činjenica je da čak polovicu prihoda ostvaruju u poljoprivredi. Pod staklenicima, plastenicima i navodnjavanjem samo je u toj regiji otprilike 30 tisuća hektara. Uzgajaju sadnice, cvijeće i povrće, a tko su kupci, zna se godinu dana unaprijed. Od toga dobro živi otprilike šezdeset tisuća obitelji. Takva bi nam iskustva mogla biti dragocjena – rekao je Beus Richembergh.
Turska također velikim koracima grabi u tehnološki razvoj te razvoj kvalitetne tekstilne industrije. Naš sugovornik također kaže kako bi se naša politika trebala intenzivnije pozabaviti radom na produbljivanju suradnje s Turskom jer je ona, među ostalim, zemlja koja nas može lansirati u zemlje Središnje Azije, koja je sve zanimljivije gospodarsko područje.
– Turski ministar financija Mehmet Şimșek nedavno je bio u privatnom posjetu Hrvatskoj i tada je našim poslovnim ljudima potanko predstavio put kojim je Turska išla prema gospodarskom uspjehu. Mi smo njima zanimljivi i zato što smo zemlja koja ulazi u EU, što njima nije uspjelo – kazao je Beus Richembergh i dodao kako je osnovan i Hrvatsko-turski gospodarski klub koji već ima četrdeset članova koji su iznimno zainteresirani za gospodarsku suradnju s Turskom.
– Serije su odigrale veliku ulogu jer smo upoznali kako žive ljudi u toj zemlji. Ujedno su pomogle u razbijanju nekih ustaljenih predrasuda koje smo mi o Turcima imali. Sada vidimo da je riječ o narodu koji nam je jako blizak i po mentalitetu i po emocijama. Vidimo koliko smo riječi uzeli iz turskog jezika – od dvije do tri tisuće. No serije su važne i zato što su otvorile put turskom filmu. Uskoro u zagrebačkom kinu Europa organiziramo Tjedan turskog filma – kaže Goran Beus Richembergh.
Ta je udruga već realizirala niz vrlo važnih projekata kulturne suradnje, među kojima ih je više koji su bili veliko otkriće i iznenađenje za hrvatsku publiku.
Dok je za većinu ostalog svijeta Bosna i Hercegovina politički i ekonomski sve manje zanimljiva, Turska sasvim otvoreno jača svoju prisutnost u toj zemlji. Jačanje turskog utjecaja vidljivo je u raznim područjima, od politike i ekonomije do obrazovanja, kulture, turizma i medija. U političkom smislu, uočljivi su česti posjeti najviših turskih dužnosnika, ali i odlasci bosanskohercegovačkih, a posebno bošnjačkih političara u Ankaru i Istanbul.
Ekonomija je najslabija karika u tim turskim nastojanjima. S iznosom koji ne prelazi 30 milijuna maraka godišnje, Turska je tek na devetom mjestu zemalja koje najviše ulažu u BiH. Još uvijek je vrlo malo uspješnih investicijskih priča, a jedna od takvih svakako nije ulazak Turkish Airlinesa u jedinu zrakoplovnu kompaniju u BiH – BH Airlines. Taj aranžman nedavno je doživio potpuni fijasko. Ništa bolji slučaj nije ni s trgovinskom razmjenom – ukupna vrijednost bilateralne trgovine između Turske i BiH iznosila je 350 milijuna dolara u 2011., a u 2012.godini 415 milijuna dolara. Ove brojke jasno pokazuju da Turska nije ni blizu glavnim trgovinskim partnerima BiH.
Uči se turski jezik
No, zato je na obrazovnom i medijskom planu prodor Turske i te kako vidljiv. Sarajevo je sjedište regionalne redakcije turske nacionalne novinske agencije Anadolija. U Sarajevu su već godinama smještena i dva međunarodna sveučilišta i jedan srednjoškolski koledž u turskom vlasništvu. Na ovim obrazovnim ustanovama školuju se stotine mladih Turaka, ali i državljana BiH. Jačanje turske prisutnosti u BiH, ali i poplava turskih TV sapunica, znatno su doprinijeli i porastu interesa za učenje turskog jezika u Sarajevu i drugim gradovima u kojima je većinsko bošnjačko stanovništvo, pa gotovo sve škole stranih jezika nude tečajeve turskog jezika.
– Evidentno je da Turska jača svoju prisutnost u cijeloj regiji u posljednje četiri godine. Međutim, taj angažman više je na razini diskursa, a manje je primjetna materijalizacija tog diskursa u regiji. Čak je i nejasno želi li se Turska u BiH angažirati geoekonomski ili geopolitički te ima li kapacitet za geopolitički angažman – kaže geopolitički analitičar mr. Sead Turčalo i dodaje kako je zbog smanjena zanimanja SAD-a i EU za ovu regiju Balkan pogodno tlo da „Turska isproba ima li kapacitet za regionalnog geostrateškog igrača koji može, zajedno s Rusijom, popuniti vakuum koji je nastao u ovoj regiji“.
On također objašnjava da je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu još 2009. u Sarajevu govorio o uspostavi “zlatnog balkanskog doba i Balkanu kao jednoj od regija, osim Kavkaza i Bliskog istoka, koja treba, s Turskom na čelu, biti centar svjetske politike u budućnosti”.
No on također naglašava da nije puno učinjeno na realizaciji te ideje pa je postalo razvidno da takav zahtjevan teret turska vanjska politika ne može iznijeti. On se slaže s nekim drugim analitičarima da realizaciju turskih interesa ograničava povijesna uloga Osmanskog Carstva na ovim prostorima.
– Umjesto racionalnog, imamo u Bosni i Hercegovini i regiji emocionalne poglede na Tursku. Kao što je rekao jedan njemački znanstvenik, Turska na Balkanu budi ljubav i mržnju, a ni jedna od tih kategorija nije povezana s razumom. Pritom se zaboravlja da ovo nije 15. stoljeće te da svijet ne funkcionira po religijskim, već interesnim obrascima – zaključuje Turčalo.
O seriji se svi slažu
Aktualni ministar kulture i sporta Federacije BiH Salmir Kaplan diplomirani je orijentalist-turkolog i jedan je od onih koji su u poslijeratnom razdoblju iskoristili mogućnost dodatnog educiranja u Turskoj.
– Turska je članica G20 i spada među svjetske sile u svakom pogledu. Mislim da će se svatko složiti da, recimo, Njemačka, Francuska ili Rusija imaju interes za BiH i da su na različitim poljima vrlo prisutni ovdje. Mislim da to nikoga posebno ne začuđuje. Interes Turske za BiH nije ništa drugačiji od interesa spomenutih zemalja – kaže Kaplan, koji smatra da BiH može vrlo dobro profitirati ako bude znala iskoristiti prisutnost Turske i to tako što će stvoriti povoljan ambijent za turske investicije.
– Trebali bismo znati da nitko normalan ne investira na osnovi emocija, nego na osnovi matematike. U BiH nema dovoljno turskih investicija, a za to su najodgovornije vlasti koje očekujući da netko investira na temelju emocija te ne poduzimaju gotovo ništa na stvaranju povoljnijeg ambijenta – ističe Kaplan.
Iako Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH različito gledaju na tursku prošlost na ovim prostorima, kao i na sadašnje ambicije Turske na Balkanu, u vezi s jednim su svi jedinstveni – serija „Sulejman Veličanstveni“ prikovala je za televizijske ekrane publiku iz sva tri naroda i oba entiteta. Ovaj oblik promicanja turske kulture i tradicije naišao je na plodno tlo u cijeloj Bosni i Hercegovini.
>> Milanović: Ulaskom u EU podržat ćemo tursko članstvo
