Nakon što je 11 optuženika koji su se teretili za ratni zločin nad civilnim stanovništvom kada je 1991. u Glinskom Novom Selu ubijena 31 osoba, nepravomoćno u ožujku na zagrebačkom Županijskom sudu oslobođeno krivnje, ŽDO Zagreb je na tu odluku suda uložio žalbu. Tužiteljstvo se žali zbog bitne povrede odredbi kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te traže ukidanje nepravomoćne oslobađajuće presude i novo suđenje pred izmijenjenim vijećem.
Riječ je o jednom od odioznijih zločina počinjenih u Domovinskom ratu od kojeg su prošle 33 godine. Od 11 optuženika, hrvatskom pravosuđu bio je dostupan samo jedan, a svima ostalima se sudilo u odsutnosti. Prema nepravomoćnoj presudi, čije ukidanje ŽDO sada traži, optužbi su oslobođeni Vlado Ćupović, George Nashid Kamal, Bogdan Jednak, Ljubiša Juzbašić, Zoran Miljević (Brankov), Zoran Miljević (Ilijin), Boro Miljević, Milan Kraguljac, Branko Bulat, Milan Karaica i Mile Paspalj. Teretili su se za ratni zločin nad civilima počinjen u Glinskom Novom Selu sredinom listopada 1991., a prema optužnici Ćupović se teretio da je kao komandant Teritorijalne obrane Gline zapovjedio izviđačko-diverzantskoj grupi TO Gline da pobiju preostalo civilno stanovništvo. Ostala desetorica, navodi se u optužnici, istjerali su civile iz kuća i okupili ih u središtu mjesta nakon čega su dio civila zatvorili u drvenu kuću na koju je, tvrdilo je tužiteljstvo, Bogdan Jednak ispalio zolju uslijed se čega kuća zapalila, a ostali su pucali u civile i maloljetnu Katicu Šimanović. Ubijena je 31 osoba, a Jednak se teretio da je polovicom studenoga 1991. u mjestu Prekopa pucao iz Škorpiona i ubio Katu Milčić.
U obrazloženju nepravomoćne oslobađajuće presude navedeno je da je tijekom postupka jedino dokazano da je Vlado Ćupović bio zapovjednik TO Gline u inkriminiranom razdoblju te da je Duško Malović (pokojni) bio zapovjednik Izviđačko-diverzantske grupe TO Glina. Niti jedna druga okolnost nije po stavu suda, bila dokazana tijekom postupka. U obrazloženju nepravomoćne presude je navedeno i da nije dokazano niti da su svi navedeni optuženici bili pripadnici Izviđačko-diverzantske grupe. Neposrednih svjedoka nije bilo, a čak nije utvrđeno niti da su svi ljudi navedeni kao žrtve tada bili u Glinskom Novom Selu. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su brojni dokazi pa su tako prikupljeni kartoni traženih osoba Ministarstva branitelja, Uprave za zatočene i nestale osobe, sva dostupna dokumentacija Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te VSOA-e, ispitano je 50 svjedoka, među ostalim i putem međunarodne pravne pomoći, prikupljeni su podaci Ministarstva hrvatskih branitelja o provedenim terenskim istraživanjima na području Glinskog Novog Sela, prikupljena je sva dostupna dokumentacija o ekshumaciji i identifikaciji žrtava te je provedeno sudsko-medicinsko vještačenje.
VEZANI ČLANCI:
No ŽDO ima drugačiji stav od suda, pa su u žalbi naveli kako je prvostupanjski sud, obrazlažući presudu počinio bitnu povredu odredbi kaznenog postupka jer je u odnosu na trojicu optuženika u presudi obrazlagao "nepostojanje činjenica i svojstava koja se tim optuženicima nisu niti stavljali na teret optužnicom."
- Ovo državno odvjetništvo smatra kako je sud prilikom donošenja svoje odluke pogrešno utvrdio činjenično stanje te je na temelju tako pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja donio i pogrešan zaključak kako nije dokazano da bi jedanaestorica optuženika počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Sud nije na ispravan način doveo u vezu iskaze ispitanih svjedoka i materijalnu dokumentaciju u spisu zbog čega je pogrešno zaključio kako nema dokaza da bi polovicom listopada 1991. optuženici po zapovijedi prvooptuženika ubili više od trideset stanovnika Glinskog Novog Sela pa sud pogrešno smatra da su te osobe stradale u jednom neodređenom razdoblju nakon što su navedeno mjesto okupirali nepoznati pripadnici raznih neutvrđenih postrojbi neprijateljske vojske. Naime, kada se na ispravan način analiziraju provedeni dokazi u ovom postupku tada je vidljivo da se predmetni događaj zbio upravo polovicom listopada 1991. i da postoje očevici tog događaja koji navode upravo jedanaestoricu optuženika kao počinitelje, kao i da postoje drugi svjedoci i dokumentacija koja na logičan način podupiru iskaze tih očevidaca - navodi se u žalbi tužiteljstva.
U optužnici je bilo navedeno i kako je JNA 29. rujna 1991. počinila napad širokih razmjera u pravcu rijeke Kupe nakon čega su 3. listopada okupirali i Glinsko Novo Selo. Selo je napadano, iskazivali su svjedoci tijekom suđenja, iz više pravaca i u tome su uz razne jedinice JNA sudjelovali i pripadnici TO, ali i razne srpske paravojne postrojbe. Spominjali su se u tom kontekstu Šiltovi, Arkanovci, Šapčani, Crnogorci, Prijedorčani... U selo ih je ušlo više od 100, pucalo se sa svih strana, a bilo je i granatiranja i tenkovskih napada. Mnoge kuće su zapaljene, a neprijateljski vojnici išli su od kuće do kuće, pljačkali, privodili, tukli i ubijali civile.
VEZANI ČLANCI:
- No predmet optužbe je razdoblje nakon toga, polovica listopada, a niti jedan svjedok o tome nema neposrednih saznanja. Od 1995. pa do prosinca 2023. na području Glinskog Novog Sela provedena terenska istraživanja na čak 39 lokacija. Pritom je pronađena jedna masovna i četiri pojedinačne grobnice iz kojih je ekshumirano i identificirano osam žrtava, od 31 koje su navedene u činjeničnom opisu optužbe. To znači da posmrtni ostaci preostale 23 žrtve navedene u činjeničnom opisu nikada nisu pronađene. Vještačenjem je utvrđeno da su tri od osam ekshumiranih i identificiranih žrtava stradala nasilnom smrću. Međutim, važno je istaći kako je uzrok smrti kod navedenih žrtava različit i da su bili u različitim grobnicama. Osim toga pet žrtava je, prema iskazima svjedoka, stradalo početkom listopada kad je neprijatelj krenuo s akcijom Kupa - navedeno je u obrazloženju presude.
Obrazloženo je i da je ugroženi Svjedok 1, rekao kako je Jednak u studenome 1991. iz Škorpiona pucao u stariju ženu odjevenu u crno na putu u mjestu Prekopa no prema zakonu osuđujuća presuda ne može biti utemeljena isključivo na iskazu ugroženog svjedoka. Neovisno o iskazu ugroženog svjedoka nije bilo dokaza da je tada ubijena žena bila Kata Milčić jer su njezini posmrtni ostaci ekshumirani su iz dvorišta njezine kuće, pri čemu je glava pronađena odvojena od tijela. Osim toga ekshumacijom je utvrđeno i da joj je grudni koš u komadima što bi upućivalo na drugačiji način usmrćivanja.
GALERIJA Pogledajte kako izgledaju drilovi za ročnike: Prošli rigoroznu obuku, izabrani i najbolji među polaznicima
Izgleda da su se ti hrvatski civili sami pobili.Sudstvi i tužilaštvo u Hrvatskoj ukinuti Nadam se kad nastupi Turudić na dužnost da će biti bolje.