Državna burza rada objavila je oko 27 tisuća slobodnih radnih mjesta za koje će se, uz domaće radnike, natjecati i više od 50 tisuća uvoznih. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je otvoreno 99.620 novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu na kojoj smo bili prije deset godina, trebalo bi ih stvoriti još toliko.
Nova radna mjesta koja su stasala zadnjih godina puno govore i o strukturi ekonomije, a prema njima sve su karte bile bačene na sunce i more, odnosno turizam, gdje je raspoređeno gotovo 17 tisuća novih radnih mjesta. Uz turizam jače su povukli još građevinski sektor te trgovina. Većina novih radnih mjesta bila je namijenjena ljudima s nižom i srednjom stručnom spremom, no među lidere su se provukle i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti gdje je prošle godine bilo 13 tisuća zaposlenih više nego 2014. godine, odnosno 86 tisuća.
Premalo u prerađivačku industriju
– Navedeni podaci pokazuju da se oporavak zaposlenosti u velikoj mjeri temelji na ekspanziji ugostiteljstva i trgovine bog znatnog povećanja inozemne turističke potražnje. Čak je i rast zaposlenosti u građevinarstvu velikim dijelom povezan s investicijama u ugostiteljske objekte. Hrvatska se previše oslanja na ugostiteljstvo, odnosno turizam, a premalo razvija izvozno orijentiranu prerađivačku industriju – komentira analitičar Darko Oračić, koji kao pozitivan primjer spominje Zagrebačku županiju koja uspješno privlači investitore i povećava zaposlenost, dok Grad Zagreb ne čini gotovo ništa da dobije ulagače premda raspolaže visokoobrazovanom radnom snagom, posebno u tehničkim znanostima.
U odnosu na 2014. Zagreb je u pet godina povećao broj zaposlenih samo četiri posto, za razliku od Zagrebačke županije, koja je u plusu 14 posto. Zagreb neugodno iznenađuje i po brzini zapošljavanja nakon dolaska na burzu. Unutar šest mjeseci od prijave na burzu u Zagrebu se lani zaposlilo samo 40 posto nezaposlenih, dok je u najboljoj Dubrovačko-neretvanskoj 55 posto prijavljenih na burzu našlo posao u pola godine. Jadranske županije nude više poslova od kontinentalnih, no analitičar HGK Zvonimir Savić dodaje da je rast robnog izvoza diktirao pozitivne trendove zaposlenosti u prerađivačkoj industriji, koja je proizvela 10 tisuća novih radnih mjesta.
Pritisak na javni sektor
Savić podsjeća da je domaća potražnja, u najvećoj mjeri sastavljena od potrošnje stanovništva i bruto investicija, u 2018. bila i dalje realno oko 7% manja nego u 2008. godini. Inozemna potražnja (izvoz roba i usluga) istovremeno je povećana gotovo 30%.
– O kretanju gospodarstva i zaposlenosti može se zaključiti da imamo stabilan, ali nedovoljno dinamičan rast – zaključuje Savić.
Bez obzira na velik iseljenički val, pritisak na javni sektor ne jenjava. Javna je uprava u pet godina digla broj zaposlenih za tisuću, no zdravstvo i obrazovanje podebljalo je broj zaposlenih za čak 15 tisuća. Iz podataka koje objavljuje HZMO nije moguće vidjeti vlasničku strukturu poduzetnika koji su zapošljavali u zdravstvu i prosvjeti, no kakva god njihova vlasnička struktura bila, to kretanje odudara od općeg dojma da u ta dva sektora nema tko raditi.
Nelogično je i da broj zaposlenih u obrazovanju, pa i zdravstvu, raste, a osipa se stanovništvo. Ekonomist Šime Smolić navodi da se u sustavu obrazovanja dio rasta može pripisati ekspanziji predškolskog odgoja i obrazovanja, gdje je otvoreno 1700 radnih mjesta (10%), osnovno obrazovanje ima 1400 zaposlenih više, srednje 1100, a visoko oko 500. Sve tri razine obrazovanja povećale su zaposlenost oko 4,5 posto.
– U obrazovanju nema manjkova niti je iseljavanje znatno kao u zdravstvu – kaže Smolić. Podataka o broju zaposlenih u javnom zdravstvu za 2018. još nema, no u 2017. u javnom je zdravstvu bilo oko četiri tisuće zaposlenih više nego 2014., ukupno oko 70 tisuća. Te je godine na platnoj listi neke bolnice ili doma zdravlja bilo 500 medicinskih sestara i tehničara više nego 2014., a povećao se i broj zaposlenih liječnika za 753. Ako lani nije došlo do većeg odljeva, ovi podaci pokazuju da organizacija sustava predstavlja veći problem od iseljavanja.
>> Pogledate video: Kolinda Grabar-Kitarović: Minimum je osigurati plaće od 7.500 kuna
"Zagreb ne čini gotovo ništa" a kada se to upita gradonačelnika onda je ljut i bezobrazan.