– Ovo mi je bila pouka. I životna škola. Ponajprije jer me u cijelu priču uvukao moj dobar prijatelj s kojim sam kao vlasnik poduzeća u autoindustriji surađivao gotovo 20 godina. Vjerovao sam mu kad mi je pričao kako se tu može zaraditi, a na kraju je ispalo kako je ispalo. Mislim da je to bila dobro razrađena prijevara jer su optuženi dobro znali tko su među nama menadžeri, tko ima kakva poduzeća, tko kako posluje i uredno plaća poreze. Moj je prijatelj u zagovaranju svega toga bio pomalo nasilan i ja sam pristao. Najgore je što je sve to izgledalo legalno. Potpisali smo ugovore pod određenim pravilima, oni su imali dozvole za poslovanje... No gore je nego meni onim ljudima koji su tim prevarantima dali doslovno svu svoju životnu ušteđevinu. Nadam se da će barem njima taj novac biti vraćen. Iako, iskreno, ja na očekujem previše od svega toga. Predugo to traje, a iako je riječ o svoti da se smrzneš, iako su oni našim novcem kupovali neke nekretnine, mislim da je to samo četvrtina onoga što su na nama zaradili – u dahu kaže jedna od 681 žrtve prijevare u Forexu.
Izgubio milijun kuna
Ime našeg sugovornika (poznato je redakciji) na popisu je onih koji su uvršteni u nedavno podignutu USKOK-ovu optužnicu protiv Tomislava Prlića i još 14 optuženika koji se terete da su 681 fizičku ili pravnu osobu oštetili za najmanje 133 milijuna kuna. Spomenuta žrtva ostala je tako bez gotovo milijun kuna, no njezin gubitak, iako popriličan, nije ništa u usporedbi s, primjerice, tvrtkom koja je u Forexu oštećena za 4,7 milijuna kuna. I predstavnik te tvrtke (podaci poznati redakciji) kaže da je njegovo poduzeće u sve krenulo jer je cijeli projekt izgledao – ozbiljno.
– Znam da sada, post festum, izgleda malo blesavo, no u ono vrijeme, 2008. ili 2009., to je izgledalo kao posao iz kojeg naše poduzeće može profitirati. Mi smo mala tvrtka i imali smo neki novac koji je stajao na računu. U to se vrijeme ozbiljno pričalo o burzi deviza i zaradi koja se na takvim poslovima može ostvariti. Učinilo nam se da je bolje da novac uložimo u to i tako zaradimo nego da samo leži na računu. Išlo je to tako nekih godinu, godinu i pol. Dobivali smo neki novac, a onda je počelo "štekati". Malo smo počeli istraživati i shvatili smo da tu nije riječ ni o kakvoj burzi deviza, već o sofisticiranoj prijevari. A znate što je najgore u svemu? To što je sve izgledalo i bilo vrlo legalno – zaključuje naš sugovornik.
A da je uistinu riječ o vrlo sofisticiranoj prijevari dokazuje ono što se Prliću, inače poznatom i po činjenici da je jedno vrijeme bio cimer u ćeliji bivšem premijeru Ivi Sanaderu, i ostalima stavlja na teret. U optužnici na 850 stranica, najopširnijoj i najvećoj u hrvatskom pravosuđu, potanko se opisuje dobro razrađen sustav prijevare za koju je optuženo 15 osoba. Inkriminirano je vrijeme od početka srpnja 2007. do kraja 2009., a "mozgovi" cijele priče bili su Prlić i Goran Pavlović.
Osmišljena shema
Za početak, njih su dvojica osnovali poduzeća CAPYS d.o.o. i SUBITUS LUCRUM d.o.o., čiji je posao bio prikupljanje novčanih priloga od pravnih i fizičkih osoba. Da bi sve izgledalo što uvjerljivije, cijeli je posao, naravno, bio "pokriven" odgovarajućom papirologijom – dozvolama za poslovanje, ugovorima o poslovanju... Kada je shema prijevare osmišljena, Prlić i Pavlović u priču su uvukli ostale optuženike. Prvo su im predložili plan ulaganja prema kojem bi pravne i fizičke osobe davale novac za trgovanje na burzi deviza. Da bi sve bilo što vjerodostojnije, i ostali okrivljenici trebali su osnovati firme. Tako su, navodi se u optužnici, Prlić, Pavlović te Tin Mudrovčić i Dejan Perić osnovali trgovačko društvo OBSIDO d.o.o., Mudrovčić je osnovao još i ACRON GRUPU d.o.o., a Sanjin Krpelnik osnovao je CASTRUM PROJEKT d.o.o. Drugim riječima, gotovo svatko od onih koje su Prlić i Pavlović uvukli u svoju priču osnovao je poduzeće čiji je zadatak bio – ulaganje kapitala poduzetnika. Kada im je novac naivnih pravnih i fizičkih osoba počeo pristizati, oni ga nisu ulagali na burzu deviza, već su se njime koristili za isplate dobitaka, prikazujući tako lažno ulagačima da se na projektu nešto može i zaraditi. To je zapravo bila varka jer su ljudi, vidjevši da uistinu dobivaju nešto novca uz minimalan rizik, davali još. Ulozi su se kretali od nekoliko tisuća pa do čak nekoliko milijuna kuna. Za tolike su iznose otprilike pojedinačno oštećeni i ulagači, pa je tako, kad je o pravnim osobama riječ, najviše oštećena tvrtka s početka teksta (4,7 milijuna kuna), dok je pojedinačno najviše oštećen muškarac koji je ostao bez tri milijuna kuna. Da nešto ne štima većina ulagača počela je shvaćati već kada je bilo kasno, a za to vrijeme domišljati prevaranti prikupljenim novcem koristili su se za vlastito bogaćenje, odnosno za kupnju nekretnina. Dobitak im je tako bio dvostruk – osim što su postali vlasnici raznih zemljišta i zgrada, koji su im tijekom istrage mahom blokirani, kupnjom nekretnina "oprali" su ilegalno zarađen novac.
Na takav način ponajviše su profitirali Prlić, Pavlović te Alan Pokupčić, Andrea Hurčak i Salan Pokupčić. Oni se, naime, terete i za pranje novca, a koliko su bili prepredeni svjedoči i to što su novac od ulagača dalje pozajmljivali komu je trebalo. Uz odgovarajuću kamatu, naravno. Među onima u koje su "ulagali" bio je čak i jedan košarkaški klub – Fenix. Njemu su pozajmili 300.000 kuna, a dok pozajmica nije realizirana, novac je nekoliko puta promijenio različite žiro-račune, čime je zapravo prikrivano njegovo podrijetlo.
U slučaju osuđujuće presude, optuženici će morati vratiti ilegalno stečena 133 milijuna kuna, a kako i koliko USKOK je specificirao navodeći imena oštećenih i uz njih iznose za koje su oštećeni. No, iako je slučaj Forex jedna od zasigurno najopsežnijih istraga posljednjih godina te iako je broj žrtava golem, ipak je pitanje jesu li ovom optužnicom obuhvaćeni svi koji su bili žrtve domišljatih prevaranata. Jer neki od srama ne žele ni sebi, a kamoli USKOK-u priznati da su u želji za brzom zaradom na kraju – namagarčeni.
A ja mislio da su se Hrvati opametili od tih sranja iz devedesetih.