Pandemija covida-19 je već u prvom valu donijela i multisistemski inflamantorni sindrom (MIS-C), od kojeg je u siječnju u Hrvatskoj umro 11-godišnji dječak.
Direktor Dječjeg kardiološkog odjela i Pedijatrijske intenzivne medicine na Sveučilišnoj klinici u Münchenu Nikolaus Haas je još tada za DW rekao da ovaj sindrom nije nepoznat: “U okviru različitih infekcijskih bolesti kod pacijenata s određenom predispozicijom može doći do takve kliničke slike, kod koje cijelo tijelo reagira teškom upalom”.
Prvi izvještaji iz Velike Britanije pokazuju da 75 posto djece koja su pogođena ovim sindromom pripadaju nekoj etničkoj manjini – ili su bili tamne boje kože ili porijeklom iz Azije. Prema ovim podacima, ta djeca prethodno nisu uvijek pokazivala simptome na respiratornom sustavu koji su karakteristični za infekciju koronavirusom. Od 78 pacijenata na intenzivnoj njezi 47 posto ih je bilo afričko-karipskog porijekla, a 28 posto azijskog. To je pet do šest puta više nego u ostatku britanskog stanovništva, piše DW.
Znanstvenici pretpostavljaju da genetika igra određenu ulogu, ali i pokazuju zabrinutost zbog toga što ti pripadnici manjina zbog profesije koju obavljaju ili socijalnih uvjeta u kojima žive ne mogu izbjeći nepovoljni utjecaj okoline na njihov organizam. Najveći dio oboljelih nije imao druge bolesti. Medicinski stručnjaci i znanstvenici zahtijevaju detaljna ispitivanja kako bi se otkrilo zašto su ta djeca više izložena riziku od ovog sindroma.
Prošle godine je tim liječnika iz Teksasa analizirao 662 slučaja iz 39 raznih studija – u svim slučajevima radilo se od djeci koja su oboljela od MIS-C. Analizom su obuhvaćena oboljenja širom svijeta između 1. siječnja i 25. srpnja 2020. Rezultati su pokazali da je 71 posto djece moralo biti zbrinuto na odjelima intenzivne njege. 60 posto pacijenata je dobilo teški poremećaj cirkulacije krvi, za skoro 90 posto pacijenata su na ehokardiogramu ustanovili smetnje u radu srca. Skoro sva djeca su imala groznicu, veliki broj njih bolove u trbuhu, proljev i povraćanje.
Liječnici su najprije pomislili da se radi o Kawasaki sindromu, koji ima slične simptome. To je veoma rijetka bolest koja pogađa djecu uglavnom prije navršene pete godine starosti. U cijelom svijetu ima otprilike 6.000 slučajeva godišnje.
Japanac Tomisaku Kawasaki je još 1967. opisao sindrom koji je kasnije nazvan po njemu. Uzroci oboljenja su više od pola vijeka kasnije još uvijek nerazjašnjeni.
I ovaj sindrom donosi jake upale, kao i tjelesnu temperaturu od preko 38,5 stupnjeva. Ipak postoje razlike između ovih sindroma. Kod Kawasaki sindroma nije pogođeno tako puno organa. Najčešće je to srce. Pacijenti dobivaju temperaturu, a vrijednosti kod jetre se povećavaju.
MIS-C zahvaća najčešće i bubrege i pluća i jetru. Krvna slika pokazuje također upalu, broj leukocita se povećava. Kawasaki sindrom se može izlječiti – ako se pravovremeno otpočne s terapijom mogu se izbjeći oštećenja srca.
Međutim, oba sindroma se moraju temeljno istražiti, da bi se odgovorilo na pitanje je li covid-19 stvarni uzročnik.
Dječak u Hrvatskoj je umro OD SEPSE USRED PUKNUTOG CRVULJKA liječničkom greškom jer su ga poslali doma, kada se vratio sa puknutim crvuljkom bilo je kasno!