Današnji je dan za znanstvenike u Europskome nuklearnom centru CERN-u pokraj Ženeve bio iznimno uspješan. Iz prvog su pokušaja uspjele sve predviđene procedure, bez grešaka i problema: slanje snopova ograničene snage i dometa kao i prve snimke događaja načinjene najvećim detektorom - kompaktnim solenoidom muona (CMS). Mi iz Hrvatske u ovom neobičnom međunarodnom društvu taj detektor držimo pomalo svojim: ovdje je angažirano najviše hrvatskih fizičara, a ne smijemo zaboraviti ni informatičare bez kojih se podaci ne bi mogli obrađivati.
Novinar Večernjeg lista Miroslav Ambruš Kiš ispred jedne od 15-metarskih magnetskih cijevi od kojih je sačinjen 27 kilometara dug ubrzivač protona.
U CERN-u je dan prvog snopa velik događaj. Okupilo se oko 5000 znanstvenika i barem 2000 novinara. Na ulazu u institut nabrojali smo najmanje pedeset reportažnih kola televizijskih kuća s vlastitim satelitskim vezama. Većina novinara smještena je u veliki auditorij u "kugli" ispred samog kampusa, gdje im se projicira sliku iz glavne kontrolne sobe iz koje se upravlja velikim sudaračem hadrona (LHC-om). Ostali su raspoređeni po predavaonicama gdje obično borave skupine koje raspravljaju o fizikalnim problemima, ili se održavaju predavanja studentima.
Lyn Evans, voditelj projekta
Na projekcijskim platnima pratio se bez daha svaki trenutak puštanja najvećeg, najskupljeg i najambicioznijeg stroja izgrađenog za neki znanstveni pokus. Svaka faza uključivanja stroja izazvala je oduševljene usklike među fizičarima, ali i zbunjeno osvrtanje novinara. Iako je za prvi dan službeno najavljeno da će se pokusi obavljati do 18 sati, prošle noći mnogi nisu spavali.
- Odakle toliko oduševljenje prvim snopom koji je dosegao tek jednu trećinu dužine kruga od 27 kilometara? - pitamo dr. Vuka Brigljevića, fizičara s Instituta Ruđer Bošković koji u CERN-u koordinira rad na detektoru CMS-u. - Ovo je vrlo kompliciran stroj i sada se prvi put stavlja u pogon. Mene osobno iskreno iznenađuje što je sve uspjelo iz prvog pokušaja. Samo na našem detektoru ima sto milijuna kontakata i zapravo je čudesno što ama baš svi rade! - rekao je Vuko Brigljević. Znači li to da bi se nešto moglo pokvariti? - Naravno. To je najkompliciranija tehnologija današnjice. Mnogo toga nije iskušano u praksi, ali imamo dva velika osigurača: vrlo rigorozna kontrola samih komponenti koje se ugrađuju te prilično redundantne, predimenzionirane uređaje koji mogu dobrim dijelom zatajiti, a da ipak vidimo potrebne rezultate.
dr. Vuko Brigljević, koordinator rada na detektoru CMS-a
I među novinarima se osjetila stanovita jeza, nesigurnost u to što se može dogoditi. Naravno, svi to maskiraju ležernošću i vicevima, ali nikome nije svejedno. - Mi zapravo u kontroliranim uvjetima istražujemo prirodne procese. U LHC-u se ne događa ništa što se nije dosad bezbroj puta događalo u prirodi, samo ovdje to pokušavamo izmjeriti, a iznimno rijetke pojave drukčije i ne bismo mogli zapaziti. Mladi fizičari također oduševljeno prate što se događa. Svatko ima svoj vrlo točno definiran djelić posla. Senka Đurić, inženjerka fizike na poslijediplomskoj praksi u CERN-u rodom iz Dragoslavca, bavi se analizom događaja na CMS-u. Bila je oduševljena kada je detektor zabilježio i događaje koji su završili nekoliko stotina metara od samoga detektora.
Senka Đurić, inženjerka fizike
- Sve se vidjelo na slici. Snop protona ispucan je u betonski zid, a CMS je ipak zabilježio i jasno razabrao o kojim se česticama radi - kaže Senka. Srećko Morović njezin je kolega iz Zagreba. Bavi se softverom, a u budućnosti će polako sužavati krug onoga što detektor "snimi". - Sada nas doista oduševljava sve što snimimo, ali kako vrijeme bude prolazilo tako ćemo sve više filtrirati poznate i očekivane događaje, a LHC će se pritom podizati na sve veću snagu. Danas je najvažnije da uopće radi - kaže Srećko Morović.
Srećko Morović
Prvi dan puštanja velikoga sudarača hadrona u CERN-u je, po općoj ocjeni, prošao izvanredno uspješno i izazvao oduševljenje ravno sportskoj euforiji. Čestice su tri puta prošle kroz tunel, zadovoljni znanstvenici pripremaju se za daljnji rad. Svi su ovdje svjesni da su mnogi ovdje samo zato što su "sačuvali živu glavu". Ali to su i onako novinari. Naravno, nikakve opasnosti nema, a ono što se u sljedećih 25 godina od CERN-a očekuje jest da ponovno nacrta sliku svijeta, onakvu kakva se očekuje od 21. stoljeća.
Hawking skeptičan
Britanski astrofizičar Stephen Hawking okladio se u 100 dolara da znanstvenici CERN-a neće uspjeti u svom eksperimentu da pronađu "Božju česticu", odnosno pračesticu koja se smatra Svetim gralom znanosti o svemiru.
"LHC će povećati energiju kojom možemo proučavati interakcije čestica na četiri puta višoj razini. Prema postojećem razmišljanju, to bi trebalo biti dovoljno da se otkrije Higgsova čestica", rekao je Hawking. "Mislim da bi bilo uzbudljivije kada je ne bismo našli. To bi pokazalo da je nešto pogrešno, da moramo ponovo razmišljati. Kladim se u 100 dolara da Higgs neće biti pronađen", dodao je.
Linkovi
Nobelovac Leon Lederman prolaznicima objašnjava fiziku
