Za razliku od prošle godine, kada su bankari kampirali pred Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) te su u prvih sat vremena predali gotovo tisuću zahtjeva klijenata za subvencionirane kredite, drugi krug subvencija krenuo je ležernije. U ranim jutarnjim satima bankari su jučer dostavili 60-ak zahtjeva, najviše Privredna banka Zagreb, a potpredsjednik Vlade i ministar Predrag Štromar početak predaje zahtjeva popratio je riječima da dolaze sretni dani za više od dvije tisuće obitelji.
Skuplje i do 30%
Kupci subvencioniranih stanova ove će godine iz proračuna dobiti 40-ak milijuna kuna državnih subvencija i, ako se ostvare ministrove procjene, u rujnu će klub subvencioniranih građana brojiti oko 4500 kupaca. Zakon predviđa da će se novi natječaji raspisivati još 2019. i 2020. godine, tako da svi koji ovog puta propuste kupiti stan imaju još dvije prilike ukrcati se u državni projekt. Ministar je uvjeren da će svi koji se jave u iduća dva tjedna dobiti subvenciju.
– Ove godine sve je mnogo jednostavnije – rekao je Štromar. Državne su subvencije dobar biznis i za banke jer su se ranije novi stambeni krediti tražili na kapaljku. Usporedba nekretninskog tržišta i kamatnih stopa ipak pokazuje da će prošlogodišnji sretnici proći bolje od ovogodišnjih, prvo jer su kupovali stanove po bitno nižim cijenama (u prosjeku 10 posto, a u većim gradovima i do 30%), a kamatne stope po kojima su im odobreni krediti uglavnom su niže. Dvije velike banke – Zagrebačka i Erste – povećale su kamatne stope i na kunske i na eurske kredite na maksimalnih 3,75 posto, za približno četvrtinu do pola postotnog boda, što će se na velike iznose kredita osjetiti.
Privredna banka Zagreb zadržale je iste kamate, 3,15 posto na eurske i 3,35 posto na kunske kredite, a najugodnije iznenađenje stiglo je iz Raiffeisen banke koja je smanjila kamate i za kunske i za eurske kredite za pola postotnog poena – na 3,24 posto. Najjeftiniji je državni HPB gdje je kamata i na kunske i na eurske kredite 3,12 posto. OTP je također među povoljnijima. Kupcima je, u svakom slučaju, ponuđen izbor, pa i svojevrsna zaštita jer krediti neće smjeti poskupljivati unutar subvencioniranog razdoblja (sad je to pet, a ne četiri godine kao lani), a sljedeće dvije godine kamate mogu porasti samo 10 posto. Nakon sedam godina, cijena subvencioniranih kredita prilagođavat će se tržišnim prilikama.
Kupcima 33 godine
Kad bi za Hrvatsku vrijedila ista pravila koja vrijede na tržištu eurozone, tada bi stambeni krediti već sada bili upola jeftiniji. Novi stambeni krediti u eurozoni odobravaju se uz prosječnih 1,84 posto kamate, u Austriji odakle dolazi većina vlasnika banka u Hrvatskoj stanovi se kupuju uz 1,81 posto kamate, a u nešto rizičnijoj Italiji uz 2,17 posto. Stambeni krediti u Sloveniji kreću se od 2,6 do 4,5 posto, ovisno o uvjetima osiguranja i promjenjivosti kamate. Gledaju li se samo kamatne stope, ljudi koji će se zadužiti pod patronatom države prolaze bolje od ostalih građana koji uzimaju stambene kredite jer se trenutačna cijena nesubvencioniranih stambenih kredita kreće oko 4 posto za eurske i 4,24 posto za kunske kredite.
Svaka subvencija produljuje se dvije godine za svako rođeno dijete, a u obiteljima koje su sudjelovale u prošlom natječaju dosad se rodilo oko 250 djece, navodi ministar. Novost je da će se ovogodišnja subvencija kretati od 30% u velikim gradovima i razvijenim sredinama do 51% u najmanje razvijenima, a država ove godine očekuje više zahtjeva iz ruralnih krajeva. Subvencionirani krediti odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće, i to za do najviše 1500 eura po četvornim metru, odnosno do najviše iznosa kredita od sto tisuća eura čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina. Lani su kredite uglavnom uzimali mladi ljudi (33 godine), kojima država mjesečno subvencionira oko 1500 kuna kredita, a na natječaj se mogu javiti svi mlađi od 45 godina. Kupci se žale da su subvencije digle cijene stanova, posebno u velikim gradovima.
Ovo je pogodovanje bankama!