U godini korone državni javni dug porastao je za gotovo 37 milijardi kuna na 330 milijardi kuna te je na kraju prosinca 2020. godine iznosio 89,1 posto hrvatskog BDP-a.
To je za tri postotna poena lošije od očekivanja hrvatske Vlade za prošlu godinu i čak 16 postotnih poena više od javnog duga s kraja 2019. godine (72,8%). Prirast javnog duga veći od 16 posto imalo je lani šest članica EU, mahom iz mediteranskog dijela.
Središnja banka navodi kako se prirast duga najvećim dijelom odnosi na domaću komponentu duga (26 milijardi više) jer se država većim dijelom zaduživala kod kuće. Primjerice, ovaj tjedan poslovne su banke imale 67 milijardi ‘viška likvidnosti’. U strukturi javnog duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju prosinca 2020. godine najveći udio imaju obveznice (64,4%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,1%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,5%), navodi središnja banka.
Vlada planira da se javni dug u ovoj godini spusti na 84 posto udjela u BDP-u, što je moguće samo uz znatniji gospodarski rast i manje novih zaduženja. Bruto inozemni dug svih sektora bio je krajem 2020. 40,6 milijardi eura ili 82,7 posto BDP-a. Taj se dug nominalno smanjio zbog povoljnog učinka tečajnih i drugih statističkih prilagodbi, ali se zbog pada BDP-a relativni pokazatelj pogoršao sa 75,3% BDP-a na kraju 2019. na 82,7% BDP-a na kraju 2020.
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Da nam je sada onih 100 milijardi za koliko je slučajni najgori premijer svijeta sa najgorom vladom zadužio državu i za toliko još opljačkao u idealnim uvjetima, sada ne bismo ni osjetili probleme koje nam je donajela pandemija i potres. Zašto institucije i medije ne interesira ta najveća pljačka države ?