Hrvati koji danas mijenjaju svijet ekskluzivna je konferencija koja se danas u organizaciji Večernjeg lista održala u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
13:12 – Publika je počela postavljati pitanja. Prvo su upitani panelisti o prelasku na model ''C'' u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, odnosno o nastavi na daljinu.
– Ovo što smo imali u smislu obrazovanja nije bilo dobro, prilagodili smo se svi, no to nije idealan oblik obrazovanja. Već od jeseni ćemo više-manje moći krenuti ''na normalno''. Jedna dobra stvar koja je izašla iz svega toga jest da nas je to prisililo da eksperimentiramo s predavanjima na daljinu još i više i otkrili smo da neki aspekti jako dobro funkcioniraju – kazao je Soljačić i dodao kako će na MIT-u nastaviti s online predavanjima.
– Predavanja mogu biti i efikasnija ako se rade na daljinu, a onda se vježbe mogu raditi osobno. Nadam se da nas pandemija u budućnosti više neće sprečavati da se vratimo normalnome – kaže Soljačić.
11:38 – Na panel-diskusiji ''Hrvatska i svijet u postpandemijskom vremenu'' sudjeluju Izabel Jelenić, suvlasnik Infobipa, Alan Sumina, vlasnik Nanobita, Igor Rudan, znanstvenik, Sveučilište u Edinburghu, Danica Kragić Jensfelt, znanstvenica, Kraljevski tehnološki fakultet u Stockholmu, Centar za robotiku i umjetnu inteligenciju te Marin Soljačić, znanstvenik s MIT-a, SAD. Moderator panela je Boris Jokić.
– Pandemija je promijenila svaku tehnološku firmu, ubrzala tranziciju k digitalizaciji i tehnološkom društvu u cjelini. Mi smo to osjetili po pitanju našeg biznisa, ljudi su bili doma i igrali više igara. Za mnoge je to bilo i vrlo negativno. Tvrtke koje su bile uspješne sad su samo postale uspješnije – rekao je Alan Sumina, vlasnik Nanobita.
Znanstvenik Igor Rudan kaže kako se i njegov život promijenio.
– Osobno sam morao odlučiti i gdje ću svoje vrijeme i kako ulagati. Morao sam voditi i časopis i međunarodnu udrugu za globalno zdravlje, još pišem i kroniku ove pandemije. Doista nisam stao već godinu i nešto dana ni sekunde – kazao je Rudan.
– Digitalna transformacija će se nastaviti, sad se ubrzala. Digitalna transformacija se događa u većini firmi, to nije stvar samo IT firmi, priča je puno šira. To je nešto nužno i sad se pokazalo koliko je bitno digitalno transformirati firmu na kompletan način, ne samo kroz komunikaciju – kazao je Jelenić.
Sumina kaže da će se teško znati što će biti za 50 ili 100 godina.
– Mislim da se u nekom kratkom periodu događa određeni zamor ljudi. U početku su svi obožavali raditi doma putem videolinkova, no sad im je to već naporno. Ljudi su društvena bića, ne mislim da ćemo biti isključivo virtualni. To je dobar dodatak našim životima, no to nije nešto gdje bi većina nas voljela živjeti. Optimističan sam u smislu toga kako se nadam da ćemo se vratiti društvenim interakcijama kakve su bile prije – kaže Sumina.
– Dosta sam oprezna davati bilo kakve indikacije o robotizaciji jer ako pogledamo povijest i koliko dugo ti strojevi postoje, nisam previše pozitivna u vezi s time da ćemo imati strojeve koji su jednako razvijeni kao ljudi. Interes za umjetnu inteligenciju tijekom COVID-a raste, kao i mogućnost automatizacije – rekla je znanstvenica Danica Kragić Jensfelt.
– Bez obzira na to što postoje tehnički sustavi kojima se možemo koristiti, trebat će nam više vremena nego što smo očekivali jer ljudi i dalje žele imati mogućnost izbora, možda ih sustav plaši – kaže ona.
Marin Soljačić slaže se da je teško predvidjeti kako će sve izgledati za 100 godina.
– Bit će veliki pomak u primjenama umjetne inteligencije na znanost općenito. Idućih nekoliko desetljeća korištenje umjetne inteligencije u znanosti će nam omogućiti da radimo brzinom većom nego ikad prije – kazao je Soljačić.
Rudan kaže kako je zbunjujuća uloga tehnologije.
– Ako se šire promatra, na planetu su bile milijarde i milijarde vrsta, samo je jedan posto preživio. Čudno je da smo mi jedini nakon toliko godina uspjeli razviti znanost i tehnologiju, a digitalizacija sama po sebi je nešto iznenađujuće. Internet je isto tako nešto što je malo tko mogao predvidjeti. Zamislite da to nemamo. Da smo prije 20-30 godina otkrili taj virus, ne bismo mogli očitati njegov genetski kod. Iznenadit ćemo se što će medicina sve moći za 20-30 godina – kaže Rudan i ističe kako bi se životni vijek mogao produljiti za 20 godina.
– Može se dogoditi da dobijemo generaciju koja će puno dulje živjeti nego što živimo sada – rekao je Rudan.
Danica Kragić Jensfelt odgovorila je gdje bi robotizacija mogla zaživjeti.
– Interesantan je cijeli niz robotičkih rješenja. Već danas prihvaćamo promijeniti tijelo, no to je jedna mogućnost koju vidim. Simbioza ljudskog tijela s različitim umjetnim rješenjima da bi se produljio život ili da bi se živjelo zdravije – kaže znanstvenica.
Jelenić kaže kako se ne treba bojati produljenja životnog vijeka, ali će trebati raditi na poboljšanju kvalitete života.
– Ako možemo imati kvalitetu života koja je bez teških bolesti i ako prosječni životni vijek bez tih problema raste, ja sam za to. No, nisam pretjerani fan života radi života, samo da se dulje živi. Ipak, prirodno je da svatko želi živjeti dulje – nadovezao se Sumina.
Rudan kaže kako su zanimljivi trendovi u zadnjih 30 godina po pitanju kvalitete života.
– Glavne razlike bile su između zemalja i država svijeta. No, od četvrte industrije revolucije nastao je brzi ekonomski razvoj zemlja o kojima ne znamo puno, a u kojima živi strašno mnogo ljudi. Sada više nakon cijele te informatizacije, globalizacije, ključne razlike nisu više između zemalja nego unutar zemalja. Svejedno je gdje ljudi žive, ali je bitno da žive na jako dobar način i s više resursa. Sve te nejednakosti sele se unutar zemalja. Naš je veliki izazov da se prelije sve dobro što se događa, da ne zanemarimo ljude otraga i da se te razlike ne prošire previše – kaže Rudan.
Jelenić kaže kako je ideja Infobipa da budu energetski učinkoviti.
– No sve kreće od samog pojedinca. Bitno je da pojedinac bude svjestan da je globalno zagrijavanje veliki problem – kazao je Jelenić.
Sumina kaže kako je kod mlađe generacije veća osviještenost o zaštiti okoliša.
Rudan kaže kako je za ljude nemoguće živjeti bilo gdje osim na Zemlji.
– Nemamo mi ništa nigdje drugdje u svemiru gdje bi mogli živjeti. To da ćemo napuniti brodove i otići negdje, to je potpuno nerealno. Volio bih vidjeti nekakvu misiju na Mars konačno – kaže.
Soljačić je optimističniji od Rudana.
– Ne znam je li moguće, no ne znam ni nužno da nije moguće. Da će puno ljudi živjeti na Marsu ili itko dok sam ja živ, vjerojatno neće, no ima neke logike u viziji Elona Muska. Kada bismo uspjeli postići da neki ljudi žive na Marsu, to bi povećalo šanse da ljudska civilizacija opstane dugoročno. Ne znam je li moguće, no treba pokušati – kaže.
Govorilo se i o polarizaciji.
– U Hrvatskoj se okupe mediji kada se javno nešto iskritizira, no mislim da je to prisutno u svim društvima. Ta polarizacija. Svuda je prisutna jer svi živimo u nekakvim balonima, društvene mreže nam serviraju sadržaj koji želimo gledati. Dojam je da ste uvijek u pravu. Kad se izađe iz tog ''bublea'' vidi se kako netko drugi radi i živi. Dovoljno je otići iz Zagreba u drugi grad u Hrvatskoj i vidjeti da se potpuno drukčije živi – kazao je Sumina.
Komentirali su i Nacionalni plan oporavka.
– Polarizacija se događa na relaciji privatni i javni sektor. Tu mora postojati kvalitetni dijalog i da svatko daje svoj doprinos. U zadnje vrijeme još se više forsira pogrešan pogled na stvari. Moramo zajedno nastupati. Ne znam što napraviti da se to krene događati, no donošenje planova bez uključivanja gospodarstvenika ne čini mi se dobar put – kaže Jelenić.
Danica Kragić Jensfelt kaže kako u Švedskoj ne postoji polarizacija u znanosti.
– U znanosti i fizici nema prevelike polarizacije jer smo previše egzaktna znanost. Veći je problem ogromna polarizacija u društvu. Ako se društvo podijeli na manje dijelove i tako društvo ima pristup samo dijelu informacija koje su često neistinite, to je onda veliki problem demokracije. Taj problem jako je izražen u Americi – kaže Soljačić.
11:22 – Predavanje ''Komunikacija budućnosti'' održala je sveučilišna profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti.
– Čini se da će vrlo brzo ljudi živjeti u privatnim paralelnim stvarnostima koje su za njih kreirali mediji i algoritmi. Umjesto institucija, ultimativni izvor znanja i istine postajemo mi sami. Recimo, naši frendovi s Facebooka. Notorni primjer toga su antivakseri. Tradicionalni mediji uglavnom se nisu snašli u ovom okruženju – kazala je Grbeša.
– Hrvatska je zemlja u kojoj najveći broj građana zazire od medija, odnosno zemlja u kojoj ogroman broj građana aktivno izbjegava vijesti. Veliki broj građana izražava gađenje prema medijima jer su pretjerano negativni – rekla je profesorica Grbeša.
Čini se da je pandemija u mnogim zemljama vratila povjerenje u tradicionalne izvore informacija, znanstvenike i mainstream medije, dodala je.
– Digitalna evolucija mijenjat će način na koji konzumiramo medije. Bitka za našu pažnju će se nastaviti još nemilosrdnije – rekla je.
11:08 – Nakon uvodnog govora glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića stručno predavanje održava sveučilišni profesor Božo Skoko pod nazivom ''Brendiranje Hrvatske kroz ljude: važnost, inovativnost i kreativnost''.
– Smatralo se ulaganje u imidž dodanom vrijednosti, no u današnje doba to se smatra nužnim. Država koja svjesno ne upravlja svojim identitetom neće biti priznata u međunarodnoj zajednici. Razviti strategiju upravljanja nacionalnim imidžem postaje primarni cilj vlada u 21. stoljeću – kazao je Božo Skoko.
– Kada govorimo o brendiranju Hrvatske, moramo razmišljati o tome ima li Hrvatska uspješnu priču koja će biti globalno atraktivna – rekao je Skoko.
Prema indeksu meke moći Hrvatska je trenutačno na 49. mjestu.
– Najveći pad smo doživjeli u obrazovanju i znanosti, s 38. na 64. mjesto – kazao je.
– Kada govorimo o globalnom utjecaju, možemo iščitati da su Hrvati najveća vrijednost Hrvatske. Sportaši, znanstvenici, poduzetnici, vojnici u misijama diljem svijeta... Ljudi predstavljaju najveću vrijednost Hrvatske – kaže Skoko.
11:05 – Nama u Večernjem listu i meni je bio poticaj da ispričamo priču o ljudima koji su zadužili Hrvatsku i cijeli svijet. Kada gledate malo hrvatski identitet, ono što nas čini posebnima, moramo primijetiti da je na naš nacionalni identitet utjecala i ilirska kultura, turska, slavenska... Trideset godina Hrvatske države, to je jedan mali period, no bio je jako buran. Sve je to utjecalo na to da se danas zapitamo što je to hrvatski nacionalni identitet. Zato smo odlučili ponuditi odgovor na to – kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista. Kazao je kako je današnja konferencija mali kamenčić kojim želimo graditi novu i modernu Hrvatsku.
11:00 – Konferencija je otvorena videoizložbom ''Hrvatska svijetu'', a prikazuje Hrvate koji su mijenjali svijet.
Iznenađeni smo već! Medicina je uspjela zaustaviti život i rad, lažnom objavom pandemije. Lažnom izjavom o podrijetlu. Lažnim objavama o učinkovitosti cjepiva. Postignuće je to koje se ne pamti!