Špilje i jame jedan su od izvanrednih prirodnih fenomena Hrvatske. Naša je zemlja u svijetu poznata po dubokim jamama, a neke od njih imaju poprilično neobična imena kao što su Patkov gušt, Mokre noge ili Muda labudova. No jeste li znali da su hrvatske jame i špilje dom za 70 posto hrvatskih endemskih životinja, a čuvaju i polovicu zaliha pitke vode u Hrvatskoj? Od 53 hrvatske jame dublje od 250 metara, više od polovice nalazi se na Velebitu, zatim ih najviše ima na području Biokova, slijede Gorski kotar, Istra, Lika i Brač…
U 52 špilje, koje su dulje od kilometra, hrvatski su speleolozi istražili više od 140 km horizontalne duljine špiljskih kanala. Jedan od strateških ciljeva Hrvatske je očuvanje krša i krškog podzemlja, biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora globalne razine vrijednosti. Speleolozi su pronašli veći broj ugroženih špilja i jama, od čega ih je najveći broj ugroženo otpadom koji se namjerno baca u njih, zagađenim vodama i geotehničkim zahvatima u okolišu. Važan doprinos zaštiti krškog podzemlja daju HGSS i speleološka inicijativa Čisto podzemlje [RV1] koja se bavi problemom divljih deponija otpada u špiljama i jamama.
Koje su špilje najugroženije?
Speleološki objekti koji su direktno ugroženi destruktivnim aktivnostima ili ih je potrebno sanirati zbog oštećenja nastalih zbog kamenoloma su na primjer špilja u kamenolomu u Tounju, Grgosova špilja u Samoboru i špilja Debeljača u Lovincu. Više od 800 podzemnih lokacija u Hrvatskoj je zagađeno i ugroženo, a naša se zemlja može pohvaliti s nekoliko tisuća špilja. Zasad ih je u speleološkom katastru registrirano 3400, a u arhivima speleoloških udruga ima ih, kaže speleolog Ruđer Novak, desetak tisuća. U čišćenju i očuvanju špilja najangažiraniji su HGSS kao i inicijativa Čisto podzemlje.
- Ne biste vjerovali što sve ljudi bacaju u jame, od komunalnog i građevinskog otpada, do eksploziva i strvina stoke, ali i ljubimaca. Ljudi koji zagađuju jame smatraju da je njihovo smeće progutao mrak, ali to je daleko od istine jer se tako zagađuju izvori pitke vode. Hrvatsko je podzemlje vruća točka bioraznolikosti pa su špilje i jame svojevrsna podzemna Amazona. Neke jedinstvene životinjske vrste žive u našem podzemlju, a neke od njih su slatkovodna podzemna školjka, ogulinska špiljska spužvica kao i Špiljska Heidi. To je prva životinjska vrsta koja živi u podzemlju i leti. Donedavno se smatralo da takve životinje ne postoje - rekao nam je pokretač inicijative Čisto podzemlje, speleolog Ruđer Novak.
Dodao je da su neke lokacije manje, a neke više onečišćene što je problematika mnogih naseljenih krških područja u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj. S problemom bacanja otpada u jame koje su vertikalne pa je u njih najlakše odbaciti otpad, bore se i druge europske zemlje poput Italije i Njemačke.
Zaštitimo hrvatsko podzemlje
- Hrvatska je jedna od kolijevka speleologije s više od 130 godina iskustva u tom području. Najduža hrvatska špilja Kita Gaćešina je dvostruko veća od slovenske Postojne. Još traje istraživanje tog podzemnog labirinta koji se danas radi istraženog spoja više jama u jedan sustav sad naziva jamski sustav Crnopac koji je dugačak nevjerojatnih 43.410 metara, a pojedini kanali protežu se do dubine od 797 metara. Mi unazad nekoliko godina imamo odličnu suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, a 2016. godine onečišćene špilje i jame uvrstili su u nacionalni program gospodarenja otpada – rekao je speleolog Novak.
Pojasnio je da su prije komunalni redari bili ti koji su morali prijavljivati deponije divljih otpada, a odnedavno to mogu raditi i građani uz pomoć internetske stranice. Dovoljno je da fotografiraju divlji deponij, prijava tad postaje formalna i ide komunalnom redaru koji mora nešto poduzeti.
- Špilje i jame odnosno inicijativa Čisto podzemlje ušla je i u srednjoškolski kurikulum. Što se tiče čišćenja jama u jednom vikendu uz pomoć desetak do petnaest ljudi možemo izvući između pet do osam kubika otpada. Nedavno smo iz jame kod Crikvenice izvukli 100 kilograma eksploziva odnosno topničkih granata iz Drugog svjetskog rata, a tu smo akciju čišćenja radili uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova. Lidl nam je uključivanjem u akciju Čuvajmo vode - izvor naše budućnosti dao ogroman poticaj u čišćenju špilja i jama - zaključio je speleolog Novak. Voda u kršu se s površine procjeđuje do podzemnih spremnika upravo kroz špilje i jame. Ako su one zagađene, to onečišćenje se vrlo lako i brzo raznosi u dubinu. Upravo iz tih podzemnih spremnika crpi se pitka voda u krškim područjima od Istre do Dubrovnika. Lidlovi Okusi zavičaja ponosan su partner HGSS-a i Čistog podzemlja, volonterske speleološke inicijative koja već nekoliko godina organizira akcije čišćenja jama i špilja.
Sadržaj nastao u partnerstvu s Lidlom.
