U hrvatske bolnice želi doći raditi 115 liječnika, koliko ih je zatražilo Hrvatsku liječničku komoru priznavanje njihovih diploma. Većina njih ima hrvatsko državljanstvo, a školovali su se u drugim republikama bivše države. Od spomenutog broja zahtjeva tek je šest liječnika iz zemalja Europske unije.
Poguban trend
Istovremeno istu instituciju dokumente za odlazak na rad u inozemstvo zatražila su čak 752 hrvatska liječnika. Stoga je trend jasan kao i krajnji učinak po hrvatsko zdravstvo – liječnici nam odlaze, a interes stranaca za dolazak daleko je manji. Međutim, mora se reći kako je od spomenutih 115 zahtjeva za priznavanje diploma u Hrvatskoj njih čak 90 pristiglo tijekom ove godine što se može tumačiti i kao početak pravog interesa za rad u hrvatskom zdravstvu. Prilog u tomu jest i činjenica kako su se za rad u Hrvatskoj ulaskom u EU uglavnom javljali mladi liječnici, dok se sada bilježi i interes starijih specijalista sa radnim iskustvom.
Tendencija porasta broja predmeta je razvidna. Broj upita stranaka koje žele dostaviti svoje dokumente i zahtjeve dostiže nekoliko stotina i dolazi iz raznih krajeva, čak sa raznih kontinenata – pojasnili su iz Komore koja provjerava i verificira njihove diplome. Tu će proceduru nazvati zahtjevnom i složenom, a kako objašnjava prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić, voditeljica Službe za stručno-medicinske poslove HLK, u dodatku uz diplomu liječnici moraju navesti uz nazive predmeta satnicu koju su obavili tijekom studija kako za teoriju tako i za praksu.
Kandidat mora dokazati puno radno iskustvo koje je stekao tijekom svog profesionalnog rada, mora se obaviti pripravnički staž te položiti stručni ispit u RH. Ukoliko je liječnik specijalist, još se mora pridodati puni plan i program specijalizacije, kao i završen poslijediplomski studij – opisuje prim. dr. Sekelj Kauzlarić dodajući da je to tek prvi korak do licence za rad liječnika u Hrvatskoj.
Loš status doktora
Znanje hrvatskog jezika, članstvo u liječničkoj komori u zemlji iz koje dolazi kao i dokaz da se tamo protiv njih ne vodi disciplinski postupak, ostale su nužne mjere koje kandidati moraju dokazati. S druge strane interes liječnika za odlazak iz Hrvatske neusporedivo je veći, a kao glavno odredište najatraktivnije su Njemačka, Velika Britanija i skandinavske zemlje.
Razlog odlaska hrvatskih liječnika nisu samo plaće već liječnici odlaze u potrazi za boljim uvjetima rada i života, kao i zbog činjenice da ne mogu svoje znanje i kompetencije zbog nedostatka opreme i tehnologije na adekvatan način staviti u službu svojih pacijenata što izaziva frustracije. S druge strane, upravo ih zbog njihovih kompetencija i znanja primaju na rad u zemlje diljem Europe – komentirao je prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik HLK ističući neriješena pitanja statusa liječnika. Pri tome će konkretno navesti činjenicu da liječnici u Hrvatskoj ne mogu dobiti željene specijalizacije, da ne sudjeluju u pregovorima za Kolektivni ugovor pa do toga da još uvijek nije riješeno pitanje dopunskog rada kod drugog poslodavca.
>> Liječnici Hitne traže policijsku pratnju
svatko ide tamo gdje mu je bolje,u zemlji gdje vlada siromaštvo,gdje ljudi sa pola škole imaju veće plaće i bolja radna mjesta od ljudi sa fakultetom,gdje se sustavno vodi lov na vještice i liječnike proganja kao kriminalce-tu nema perspektive.