Lider Nove ljevice tvrdi:

'U Jugoslaviji se živjelo bolje, a NDH i komunizam nisu isto'

Nova ljevica
Foto: Anto Magzan/Pixsell
1/3
20.12.2016.
u 17:34

U političkom smislu Jugoslaviju nitko ne zagovara niti to ima smisla, tvrdi predsjednik Nove ljevice Dragan Markovina

Hrvatska je dobila izrazito lijevu stranku Novu ljevicu koja otvoreno zagovara neke elemente socijalne politike iz vremena Titove Jugoslavije. Bez ustručavanja vraćaju u politički život i jednu vrstu jugonostalgije koja od hrvatske neovisnosti nije bila na ovakav način prisutna u politici. Dok se na osnivačkoj skupštini Nove ljevice jasno govorilo o militantnom nacionalizmu, klerikalizmu i “ustaškoj guji”, okupljeni simpatizeri nove stranke napadno su se izbjegavali izjasniti o karakteru komunističkog Titova režima.

Političke slobode i pluralizam

Lider Nove ljevice Dragan Markovina uopće ne želi odgovarati na pitanja o Jugoslaviji i Titu jer, kaže, ne želi da se stekne dojam da se stranka bavi prošlošću.

– Mi se ne bavimo time, nego smo prisiljeni odgovarati na ovakva pitanje – kaže Markovina dodajući da je bespredmetno odgovarati na takva pitanja jer se stranka bavi sadašnjim hrvatskim društvom. Na naše inzistiranje ipak je rekao da se nikako ne može u istu ravan staviti Pavelićeva NDH i Titova socijalistička Jugoslavija. Markovina nije želio izravno odgovoriti na pitanje je li Titov režim bio zločinački.

– Više puta javno sam rekao što mislim o 1945. godini i Golom otoku, pa zar je potrebno to reći i 101. put? Rekao sam vam da neću odgovarati na ovakva pitanja – rekao je Markovina. Na naše pitanje je li jugonostalgičar, Markovina je rekao da je njegov stav da je jugoslavenski kulturni prostor postojao prije Jugoslavije, za vrijeme Jugoslavije, a postoji i danas te da cijeli taj prostor doživljava kao svoj. Dodao je da u političkom smislu Jugoslaviju nitko ne zagovara niti to ima smisla. Bio je puno otvoreniji za razgovor kada smo mu postavili pitanje je li se bolje živjelo u Jugoslaviji ili u današnjoj Hrvatskoj. Markovina smatra da je današnje društvo ostvarilo temeljne političke slobode i demokratski pluralizam pa je s te strane neupitno bolje nego što je bilo za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Međutim, kada je riječ o standardu većine građana, Markovina je uvjeren da se bolje živjelo u Jugoslaviji.

Akademik Ivan Aralica izrazio je zadovoljstvo što je osnovana stranka Nova ljevica.

Opiranje nacionalnom

– Ova stranka definira nešto što do sada nije bilo definirano ni u jednoj stranačkoj strukturi pa, rekao bih, ni u jednoj ideologiji. Nova ljevica nasljednik je komunističkog, samoupravnog, antifašističkog, nazovite to kako hoćete, ali uvijek istog Titova režima. Pojavila se stranka koja se bori protiv uspomena na osnivanja hrvatske države te se jasno deklarira da se opire nacionalnome i vjerskom – kaže Aralica dodajući da su se akteri koji su osnovali stranku i njihovi simpatizeri do sada krili iza ljudskih prava, globalizma, europejstva i čega sve ne.

– Danas imamo stranku i znamo koga imamo za protivnika – rekao je Aralica i dodao da je Nova ljevica protivnik hrvatske države pa čak i pod okolnostima da se zaklinje u hrvatsku državu.     

>> Može li aktivistička Nova ljevica ugroziti SDP?

>> Dragan Markovina: Nudimo zemlju u kojoj ćemo jasno smjestiti ustaški pokret na mjesto koje mu pripada

Komentara 214

SU
suveren9
17:43 20.12.2016.

Zašto ovakve spodobe dobivaju medijski prostor? Hrvati nisu imbeccili, pogledajte kako je prošla Hillary u SAD-u. Dosta je bilo, mediji više ne kontroliraju ništa, a kamoli da bi nam nametnuli ovakve spodobe!

PO
pozgajs
17:47 20.12.2016.

Iza Tita je ostala opljačkana privatna imovina 1948-e i to: Banke, zgrade, tvornice, manufakturne radionice, obrti, hoteli, autobusi, kamioni, osobni automobili, kuće, stanovi, građevinska zemljišta, seoska imanja, smrt nevinih, zajmovi koje Jugoslavija sa 22 miliona stanovnika nije mogla vratiti, stravična inflacija sa puno nula za jednu DM. Usput nije bilo mesa, kave, šečera, ulja, tariguza,ponekad struje, benzina, a ko zadnji bjednici smo kupovali "špeceraj" u austriji, Italiji, radnici su bježali raditi u NJemačku, a niti jedan Nijemac ili Finac, nije došao raditi u Jugu. Imali smo i redove u trgovinama, imali smo zastarjelu tehnologiju, a sve što je izgrađeno po principu " Mi ćemo sami", su krediti koji nas i danas muće...zaboravio sam "diktaturu proletarijata" Zapravo Tita i partije....izbori su bili farsa.....1974-e sam dobio u vojsci listu od 42 kandidata, koje sam morao zaokružiti, a u ponudi su bila 44 + mogao sam staviti nekog svog....najviši nivo galaktičke demokracije...Ovo je istina koju sam proživio i pitam se, tko to još može biti toliko blesav pa da zagovara sistem u kojem smo se vozili u usranim jugićima, dok su Finci, Belgijanci i mnogi drugi mali narodi na zapadu uživali u blagodatima trulog kapitalizma. Evo još malo statistike jugoslavenskog zavoda za statistiku, prosječna plaća u jugi odnosno socijalističkoj Hrvatskoj 1988. je iznosila 514,231 dinara, kada uzmemo tečaj marke iz tog vremena, dobijemo podatak da je radnik radio za 188 njemačkih maraka, 1989. je bila još gora, plaća je bila 8,225,813 dinara, odnosno preračunato u marke 133 DEM. 1990. Marković uvodi tečaj od 7 DEM, briše 4 nule i dobivamo početkom 1990. plaću od 680 DEM, međutim tečaj nakon samo mjesc dana raste na preko 13 DEM. Hrvatska je od 1980. do 1990 više uvozila nego izvozila robe to pokazuju statistički podaci juge. Juga je nakon 1980 bankrotirala, na životu su je održavali krediti i novac koji je slala jugo dijaspora. Jugo tvornice su imale 10 puta više radnika nego što im je bilo potrebno, bile su neproduktivne i gomilale su ogromne gubitke, jugu su 1988./89. potresali radnički štrajkovi jer nije bilo za plaće, a za plaće nije bilo jer roba nije bila konkurentna na tržištu i nikome nije bilo potrebno smeće iz jugo tvornica. 1985. cijela juga je izvozila robu u vrijednosti od 10 milijardi dolara, a Hrvatska danas samostalno izvozi 15 milijardi dolara.

HI
highlander.ikea
17:50 20.12.2016.

Jugoslavija = Velika Srbija

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije