Njemačka mornarica našla se u neugodnoj situaciji nakon incidenta u Crvenom moru. Naime, fregata „Hessen“ greškom je naciljala američku bespilotnu letjelicu MQ-9 kao neprijateljsku. Kao odgovor na potencijalnu prijetnju, fregata je lansirala dvije rakete kako bi neutralizirala uočenu opasnost. Međutim, obje su rakete promašile cilj i zbog tehničkih kvarova pale u more.
Incident, detaljno opisan u izvješću njemačkog tabloida Bild pod naslovom "Neugodnost za našu mornaricu u Crvenom moru", naglašava nedostatke u njemačkim oružanim snagama i izazvao je kritike na račun vodstva ministra obrane Borisa Pistoriusa. Michael Stempfle, glasnogovornik njemačkog saveznog ministarstva obrane, istaknuo je kako nije odmah bilo vidljivo kojoj naciji dron pripada. Prema nekim navodima, bespilotna letjelica MQ-9 imala je isključen sustav identifikacije, navodi EurAsian Times.
Koliko je njemačka mornarica operativna u Crvenom moru?
U borbenim situacijama posade brodova nemaju puno vremena za razmišljanje: „U najgorem slučaju imaju samo 10 do 20 sekundi. U najboljem slučaju imaju možda malo više, minutu ili koju sekundu više", rekao je njemačkim medijima admiral flote Axel Schulz, zapovjednik operativne flotile 2 mornarice u Wilhelmshavenu, kojoj pripada i fregata „Hessen“. Unatoč tome, on ima veliko povjerenje u sposobnosti i odlučnost vojnika, izjavio je pred isplovljavanje fregate u smjeru Crvenog mora. Ali što je s opremom „Hessena", s kojeg je u utorak po prvi puta pucano bojevim streljivom u okviru aktualnog angažmana zaštite važnog morskog puta od napada jemenskih hutista?
Još u siječnju je pomorski inspektor Jan Christian Kaack upozorio: „Nažalost, još nismo tamo gdje bismo trebali biti kada se radi o nabavi streljiva. Već i u kontekstu potrošnje streljiva u okvirima operacije 'Prosperity Guardian' sam jako zabrinut za izdržljivost naših jedinica - a tu se još i ne radi o slučaju nacionalne obrane ili obrane NATO saveza". „Prosperity Guardian" naziv je misije koju predvodi SAD u Crvenom moru, misija EU-a na istom području zove se operacija „Aspides", navodi Deutsche Welle.
VEZANI ČLANCI:
Nedostatak streljiva
Drugi mornarički časnici pojašnjavaju što je Kaack mislio pod „velikom zabrinutošću oko izdržljivosti": fregata „Hessen" uplovila je doduše u Crveno more potpuno opremljena, između ostalog, s tri različite vrste raketa na palubi. Ali jednom kada budu iscrpljene, ostaju samo minimalne zalihe za jedan tip, a uopće neće biti zaliha iz njemačkih skladišta za druga dva.
To priznaje i admiral Schulz: „Ne možemo stajati tamo beskonačno, opremajući brodove iznova i iznova, jer imamo samo ograničen broj projektila. Trenutno možemo izvršiti misiju, ali u jednom trenutku će nam ponestati kvalitetnog streljiva. Kada potrošimo sve, onda će ta misija za nas biti završena. Tu nemamo izbora. Ne možemo nekamo slati brodove bez streljiva."
Sigurnost vojnika na brodu nije ugrožena, ali kada je riječ o odvraćanju Rusije, nedostatak streljiva odašilje signal slabosti. Neki analitičari smatraju da bi Moskva mogla biti spremna za invaziju na članice NATO-a na Baltiku za pet do šest godina. A tamo bi njemačka mornarica morala biti znatno intenzivnije angažirana nego što je trenutno u Crvenom moru.
VEZANI ČLANCI:
Manjak ljudstva
Za pomorskog inspektora Kaacka, međutim, dramatičan nedostatak ljudstva ima još veći prioritet od streljiva - situacija je „u nekim segmentima katastrofalna." Admiral Schulz kao primjer navodi operativnu službu svoje flotile, odnosno vojnike koji upravljaju radarskim uređajima, oružjem i drugom opremom: „U nekim slučajevima raspolažemo samo s 50 posto potrebnog osoblja. To znači da ne možemo uvijek popuniti sve brodove i sve ih istovremeno poslati u akciju."
To je začarani krug: zbog nedostatka osoblja sve češće se šalju u akciju oni koji su uvijek na raspolaganju, što taj posao čini sve manje privlačnim, pa dolazi sve manje novih vojnika. 230 dana na moru, ponekad i više, nisu rijetkost.
Kako bi dobila dovoljno osoblja, mornarica bi se morala obratiti svim skupinama stanovništva. No, jedna nedavna studija njemačke vojske Bundeswehra pokazuje da je, primjerice, broj mladih žena, koje vojnu službu smatraju privlačnom, pao za polovicu u posljednjih pet godina, na samo 36 posto.
Razlozi za to su, kako aktivne vojnikinje uvijek iznova ponavljaju, nedostatak ugleda vojne službe unutar društva te nespremnost vojnih struktura da omoguće usklađivanje potreba obitelji i službe. Ali bi, s obzirom na razvoj geopolitičke situacije i povećanog stupnja opasnosti, pritisak na vojno i političko vodstvo uskoro mogao biti toliki da će se ipak pristupiti nužnim reformama i promjenama.
Birokracija, socijala, zelena religija i civilno društvo su potpuno uništili EU industriju, vojsku, policiju itd. Čak i Hrvatska više izdvaja godišnje za civilno društvo nego za vojsku, policiju ili npr. demografiju, a ti samo vrište, valjaju se po cesti i uvode totalne gluposti u zakone... Naravno da je sve otišlo kvragu...