Prema naputku ministra zdravstva, zaposleni u zdravstvu - medicinsko i nemedicinsko osoblje u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti - koji su navršili 65 i više godina moraju u mirovinu. I to najkasnije do 31. svibnja. Iznimno, uz ministrovu odluku, u radnom odnosu ostaju specijalisti ako u određenoj bolnici za redovitu zdravstvenu zaštitu nema dovoljno mlađih liječnika.
- Ova se mjera - tvrdi ministar Vlahušić - ne uvodi zato da bi se racionalizirao broj zaposlenih u zdravstvu. Uvodi se ponajprije zbog toga jer je mirovina sa 65 godina uobičajena i sasvim normalna u zemljama Europske unije. Drugo, uvodi se zbog toga jer Hrvatska ima oko 900 mladih i nezaposlenih liječnika, a uz to je prosjek naših bolničkih specijalista 51,4 godine. Dio mladih liječnika dobit će specijalizacije i zaposlit će se u bolnicama, a dio u primarnoj zaštiti. Vjerujem da ćemo na ovaj način zaposliti tristotinjak liječnika - kaže Vlahušić.
Izostala briga o specijalizacijama
Uza zadršku da je dio liječnika prethodnih dana otišao u mirovinu, podaci Hrvatske liječničke komore govore sljedeće:
U hrvatskim bolnicama sa 65 godina rade 54 specijalista, sa 66 godina 55, sa 67 godina 32, sa 68 godina 14, sa 69 godina 16, sa 70 godina 12, sa 71 godinom još radi osam liječnika, sa 72 godine šest sa 73 dvoje te sa 74 godine jedan liječnik. Dakle, u sljedećih mjesec dana dvjestotinjak bolničkih specijalista moralo bi svoja radna mjesta prepustiti mlađima.
Također, prema podacima Hrvatske liječničke komore, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domovima zdravlja ili u zakupljenoj ordinaciji u dobi od 65. do 74. godine života radi oko 150 liječnika.
- Hrvatska liječnička komora podržava odluku ministra zdravstva o umirovljenju liječnika sa 65 i više godina - rekao nam je potpredsjednik Komore dr. Josip Jelić - ali uz dva uvjeta. U struci, odnosno u pojednim specijalnostima, ne smije ostati praznina i pacijenti odnosno zdravstvena zaštita ne smiju trpjeti zbog eventualnih rupa koje bi mogle nastati. Dakle, analiza tko odlazi a tko ostaje mora biti podrobna i kvalitetna.
Podaci o dobnoj strukturi bolničkih specijalista i o visokom broju starijih liječnika koji i dalje rade upućuje na još jedan zaključak. U hrvatskome zdravstvu, drži dr. Jelić, posljednjih se godina nije vodila sustavna briga o obrazovanju i spacijalizacijama mladih liječnika. Da jest, kaže, danas bismo imali gotovo upola manje liječnika na burzi koji posao čekaju godinama.
Svake godine nezaposlen liječnik gubi od 10 do 15 posto znanja stečenog na fakultetu.
- Loše vođena kadrovska politika posljedica je financijskih problema, osobito općih bolnica, koje same plaćaju specijalizante. No, problem se - drži dr. Jelić - može postaviti i tako da je danas upitna budućnost struke. Slovenci već uvoze specijaliste iz susjednih zemalja jer im nedostaje nekoliko stotina liječnika. Nijemci su promijenili model nagrađivanja jer im je broj liječnika u opadanju. Dakle, nužno je da naše Ministarstvo zdravstva učini precizan plan specijalizacija po godinama i po određenim specijalističkim djelatnostima.
Pravne prepreke
Prema Zakonu o radu, s navršenih 65 godina može se, ali i ne mora, u mirovinu, odnosno zadnju riječ ima poslodavac. Za umirovljenje bolničkih liječnika nema pravne prepreke, no mogu se pojaviti - stručne. I od dvjestotinjak bolničkih liječnika starije dobi dobar dio će ih i dalje morati ostati u radnom odnosu. Iako je sigurno i to da ih je dio posljednjih godina ostao na poslu preko veze. Prema nekim informacijama, ima liječnika koji i danas pokušavaju iskoristiti bliskost s ljudima iz Ministarstva zdravstva kako bi eventualno zadržali posao.
Napokon, pravni bi se problem mogao pojaviti u otkazivanju ugovora liječnicima u zakupu ili čistim privatnicima koji su u ugovornom odnosu sa HZZO-om. Oni imaju rješenje ministra zdravstva o radu i licenciju Hrvatske lijčeničke komore i u HZZO-u, rečno nam je, postoji dvojba na temelju čega im prekinuti ugovor. Sljedećeg se tjedna o tome očekuje mišljenje iz Vladina Ureda za zakonodavstvo.
Diana Glavina
