Svečanim programom pored kipa Johannesa Gutenberga na Gutenbergplatzu u Mainzu, u srijedu, 18. listopada, obilježen je "Dan kravate" , svjetski poznatog hrvatskog simbola. Crvena kravata duga gotovo tri metra postavljena je na spomenik Johannesu Gutenbergu, izumitelju tipografije kojom je tiskana prva Biblija 1455. godine. Čast da postavi kravatu na spomenik, odnosno oko Gutenbergovog vrata, pripala je gradonačelniku Mainza Ninu Haaseu, koji nije krio oduševljenje ovim događajem.
- Ovo je izniman događaj, i raduje me što smo Dan kravate obilježili na ovaj način, s našim prijateljima iz Hrvatske i Zagreba koji je grad prijatelj s Mainzom, s Hrvatskom kulturnom zajednicom Mainz s kojom imamo odlične kontakte - rekao je gradonačelnik Mainza Nino Haase. Zadovoljstvo događajem kojeg je organizirala Hrvatska kulturna zajednica Mainza, a koji je ispred kipa Johannesa Gutenberga okupio Hrvate, Nijemce, ali i slučajne prolaznike koji su zastajali i promatrali što se to događa, nije krio niti veleposlanik RH u Berlinu Gordan Bakota.
VEZANI ČLANCI:
Bakota je naglasio dobre međusobne odnose Mainza i Zagreba, što je jako bitno za hrvatsku zajednicu u ovom dijelu Njemačke. Naglasio je ponos kravatom, koja nije samo lijepi modni detalj, već simbol koji povezuje. -Svi znamo priču o kravati i ponosan sam što ta tradicija ide dalje. Za mene kravata nije samo estetska, modna vrijednost nego jedan jako snažan temelj i povezanost, nešto što povezuje narode i građane i države u posebno vremenima u kojima se danas svi mi nalazimo, rekao je veleposlanik Bakota.
Istaknuo je kako se kravata smatra izvornim hrvatskim proizvodom, a Hrvatski sabor proglasio je 2008. godine 18. listopada Danom kravate. Predsjednica HKZ Mainz Jasna Ačkar naglasila je kako je članovima zajednica bilo bitno građanima Mainza približiti kravatu kao hrvatsku, europsku i svjetsku pokretnu baštinu. Ovaj dan pruža priliku za istraživanje fascinantne povijesti i kulture jednog od najpoznatijih modnih dodataka – kravate.
– Hrvatski vojnici u Tridesetogodišnjem ratu nosili su marame oko vrata kao dio svoje vojne odore. Njihov upečatljiv stil privukao je pažnju kralja Ludviga XIV., koji je ovu modu unio među visoko europsko plemstvo. Nosili su ju „à la croate“ (na hrvatski način), što se s vremenom promijenilo u „à la cravate“. No, kravata je više od modnog dodatka – ona je izraz stila, elegancije i kulturnog nasljeđa - rekla je predsjednica HKZ Mainz Jasna Ačkar. Svečanost su glazbeno popratili zbor i tamburaši Hrvatske kulturne zajednice Mainz. Na oduševljenje svih nazočnih su izveli nekoliko hrvatskih pjesama.
Među brojnim gostima na svečanosti su bili političari, diplomati, poduzetnici, među kojima je generalni konzul RH u Frankfurtu Vedran Konjevod, zatim Brankica Šimundić, konzul savjetnik u GK RH u Frankfurtu, njemačka političarka iz redova CDU-a Manuela Matz i i predsjednik Njemačko-hrvatskog društva Viktor Piel. Potrebno je naglasiti kako su članice HKZ Mainz zajedno s predsjednicom Jasnom Ačkar dugo pripremale ovaj događaj, a same su, od sedam metara tkanine sašile crvenu kravatu, koju će Johannes Gutenberg "nositi" sedam dana. Naime, toliko će dugo kravata ostati na Gutenbergovom spomeniku u Mainzu.
Ideju da se kravata zaveže baš na Gutenbergov spomenik dala je Martina Parlov, koja je rođena u Mainzu. Postavljanje kravate na Gutenbergov spomenik, ovom je događaju dat još veći značaj. Osim kravate na spomeniku Gutenbergu, posebna atrakcija bila su i dvojica mladića odjevena u odore Kravat pukovnije, a s kojima su se mnogi htjeli fotografirati. Inače, Kravat pukovnija povijesna je postrojba hrvatske vojske koja je osnovana u Zagrebu 2010. godine, i to u spomen na hrvatsku laku konjicu o kojoj prvi pisani trag datira s početka Tridesetogodišnjeg rata, 1619. godine.
VIDEO Svjetski dan kravate: Najskuplja kravata na svijetu stoji više od milijun kuna!
