Od ožujka ove godine državni je statistički zavod (DZS) promijenio metodologiju praćenja stanja na tržištu rada kad su u pitanju plaće tako što je proširen obuhvat zaposlenih čije se plaće i radno mjesto uključuju u izračun.
U statistiku su sada uključeni i izaslani radnici, osobe koje rade nepuno radno vrijeme, mladi koji su koristili državne olakšice i slične skupine zaposlenih. Ta je promjena, koja se počela primjenjivati na plaće i zaposlenost od siječnja ove godine, dovela do toga da su prosječne bruto plaće približno dvjestotinjak kuna veće nego što su pokazivali prijašnji podaci.
Osim plaća, prvi put počeli su se pratiti i iznosi neporeznih naknada. Promjena metodologije dovela je i do trvenja između pojedinih umirovljeničkih udruga i države jer su plaće jedan od faktora na temelju kojega dolazi do usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u travnju i rujnu.
Ne tri nego 1,41 posto
Iskusni financijaš iz umirovljeničkih redova, bivši saborski zastupnik Željko Šemper smatra da bi mirovine u rujnu trebalo povećati za tri posto, budući da su ove godine plaće porasle 4,4 posto u odnosu na prošlogodišnje. DZS je, međutim, objavio da je rast bio upola niži, a razlika je, kažu, nastala upravo zbog promjene načina izračuna.
Da ne bi došli u situaciju da uspoređuju “kruške i jabuke”, DZS je novu metodologiju naknadno protegnuo i na primanja za 2019. godinu pa se pokazalo da su i te godine plaće bile približno dva postotna poena veće nego što je pokazivala stara metodologija.
– Kretanje pokazatelja korektno je izračunavati tako da se uzima prethodna godina premanovoj metodologiji kako bi se izbjegao prekid u seriji – kažu u DZS-u.
Po staroj metodologiji, prosječna bruto plaća u drugom polugodištu bila je 4,4 posto niža od plaća u prvom dijelu ove godine i iznosila je 8795 kuna, dok je po novoj lanjska plaća bila niža samo 2,1 posto, odnosno iznosila je 8992 kune bruto.
Prema formuli usklađivanja, razlika moguće povišice na prosječni iznos mirovine je oko 40 kuna mjesečno, za pola godine to je 240 kuna manje. Uz rast plaća od 2,1 posto usklađenje bi donijelo 35 kuna više, uz rast od 4,4 posto oko 75 kuna. Odluku o iznosu usklađenja mirovina donijet će Upravno vijeće HZMO-a idući tjedan, a budući da se ona temelji na službenim podacima, može se očekivati da će usklađenje iznositi 1,41 posto, a ne tri posto.
Povlaštenih 178 tisuća
U travnju ove godine mirovine su rasle 0,7 posto, tako da će rujansko povećanje ipak biti nešto povoljnije. Hrvatska ima 1,242 milijuna umirovljenika za čije mirovine godišnje izdvaja nešto više od 40 milijardi kuna. Prosječna radnička mirovina iznosi 2524 kune. Najveće prosječne mirovine imaju umirovljeni zastupnici, oko 10 tisuća kuna, nešto više od 9000 primaju akademici, a braniteljske su prosječne mirovine oko 6000 kuna.
Povlaštenih je umirovljenika oko 178 tisuća. Radni vijek dulji od 40 godina ima 160 tisuća umirovljenika i njihove su mirovine najčešće između 4100 i 4700 kuna. Ove godine Hrvatska je dobila 25 tisuća novih umirovljenika, a osobama koje su ove godine otišle u mirovinu prosječna mirovina iznosi 2569 kuna. Dakle, njihovo prvo usklađivanje donijet će im oko 35 kuna više, a to povećanje bit će isplaćeno s mirovinom u rujnu, zajedno sa zaostatkom za prethodni mjesec.
svim onima radno sposobnima koji imaju manje od 65 godina, a nedovoljan staž treba umanjiti mirovine za 20%, ako odu radit treba im isplatiti 100% mirovine koje su imali do sad i još plaću...od doprinosa i poreza koje uplate treba povećati ostale mirovine....jbg ne možeš ti očekivati pristojnu mirovinu dok imamo jednog radnika na jednog umirovljenika, tu lovu netko mora zaraditi....