Eho presude Međunarodnog suda pravde koji je odbacio i hrvatsku tužbu i srpsku protutužbu osjetio se – i to vrlo žestoko – i na današnjoj sjednici Vlade, s koje je premijer Zoran Milanović zaprijetio srpskoj vladi. Od vlasti u Srbiji očekuje da hitno ukinu Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, kojim je Srbija proširila svoju jurisdikciju i na građane RH.
– Srbija će morati povući taj zakon. EU funkcionira po određenim pravilima u području pravosudne suradnje i zajedničkog uhidbenog naloga i pravila su vrlo jasna. Zakon koji je na snazi u Srbiji iskače iz tih okvira, ja pozivam kolege u Beogradu da taj zakon ukinu jer je nama to neprihvatljivo. Inače, mi smo članica EU, ali taj položaj ne zloupotrebljavamo. Međutim, nije dopušteno, nije prihvatljivo niti je u skladu sa zajedničkim uhidbenim nalogom i načelima pravosudne suradnje, propisivati takvu vrstu jurisdikcije unutar Europske unije. Kako se ovo ne bi pretvorilo u politički ping-pong i kontinuirane pritiske, mislim da je zdravorazumski odmah reći i uputiti poruku da se s takvim zakonom ne može ući u EU i Hrvatska to neće dopustiti – rekao je premijer Milanović.
Poruka između redaka
Iako je rekao kako “ne govori iz pozicije sile, dakle zemlje članice nad nečlanicom EU, nego iz pozicije zdrave i poštene uprave”, jasno je kako je Milanović srpskoj vladi između redaka poručio kako bi im Hrvatska mogla raditi probleme na njihovu putu prema članstvu u Uniji. Premijer je to rekao u raspravi o prijedlogu zaključka o problematici srbijanske primjene univerzalne jurisdikcije nad državljanima Hrvatske koje je predložilo 57 saborskih zastupnika. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je kako Hrvatska ne odustaje od zahtjeva prema Srbiji da se hrvatskog branitelja Veljka Marića, koji je tamo osuđen i u zatvoru je, premjesti na izdržavanje kazne u Hrvatsku.
Ne spušta se prašina nakon presude ni s druge strane granice, u Srbiji, a tamo se u središtu žestokih kritika našao Milenko Kreća, ad hoc sudac Međunarodnog suda pravde iz Srbije. Ako Srbija nije počinila genocid u BiH, što je teza koju je prije desetak godina branio na Međunarodnom sudu u Haagu, onda nije mogao niti glasovati za to da je Hrvatska počinila genocid nad Srbima u Oluji jer bi time inkriminirao i sebe, ali i Srbiju. To je, neslužbeno doznajemo, razlog zbog kojeg je Kreća glasovao za odbacivanje srbijanske protutužbe za genocid protiv Hrvatske.
Masakr u Srebrenici
Iako su srbijanski mediji i javnost burno reagirali na “skandal” i “sramotu” i napali Kreću da je “zaboravio na srpsku muku”, pogled na profesionalnu biografiju, a posebice na dio koji se odnosi na pitanje genocida na prostorima bivše Jugoslavije, daje potpuno drugo objašnjenje. Kreća nije ni prikriveni Hrvat ni Hrvat u srcu – iako je rođen 1947. u Sisku – već iskusni profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, mentor mnogima iz političkog vrha Srbije i Crne Gore, zbog čega su ga mediji optužili da je 2011. odobrio plagijat diplomskog rada Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije Crne Gore, te arbitar s dugim stažem na Međunarodnom sudu.
Tako ga je, među ostalim, režim Slobodana Miloševića imenovao kao ad hoc suca i u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid. Govoreći o Srebrenici, Kreća je ustrajao kako nije riječ o genocidu, već o “tragičnom masakru”. Zdušno braneći tezu da Srbija nije u BiH počinila genocid, i u slučaju tužbe i protutužbe Hrvatske i Srbije ostao je na istoj, “široj” liniji definicije genocida jer bi, kako se doznaje, priznanjem da Hrvatska jest počinila genocid nad Srbima iz Hrvatske pravno uveo druge kriterije u definiciju genocida te bi time, usto što bi bio izložen kritikama za pristranost, morao itekako inkriminirati i Srbiju.
>>'Svatko treba proganjati svoje zločince, želim čiste račune'
>>Analiza haaške presude: Naš tim nije pogriješio
>>Glavni naglasci iz presuda Međunarodnog suda pravde
da su izbori svake godine milanče bi postao hrvatina .)