Srbiju trese špijunska groznica. Je li riječ o geopolitičkoj borbi za Srbiju između Zapada i Istoka ili samo puko obmanjivanje javnosti, analizira Deutsche Welle.
Sve je započelo otkrivanjem umirovljenog pripadnika vojske tzv. Republike Srpske Krajine koji je navodno špijunirao u korist Hrvatske, a nastavilo se otkrivanjem pripadnika Uprave kriminalističke policije koji je, opet navodno, prenosio povjerljive informacije operativcima CIA-e. Paralelno s otkrivanjem špijuna u Beogradu, započela je i saga s „teroristima" iz Srbije koji su uhićeni u Crnoj Gori na dan izbora, i koje sumnjiče da su planirali obaranje tamošnje vlasti. Pojedini beogradski mediji objavili su podatak, koji je poslije ruska strana demantirala, da je nekoliko ruskih državljana protjerano iz Srbije zbog organiziranja terorističke akcije u Crnoj Gori. A nedavni posjet Beogradu prvog ruskog obavještajca Nikolaja Petruševa upravo je poslužio kao definitivna potvrda da je „Petrušev osobno došao po svoje špijune".
Najnovija vijest je otkrivanje arsenala oružja u blizini obiteljske kuće premijera Aleksandra Vučića u Jajincima. Vijest kaže kako je otkriven oklopljeni automobil u kome je pronađena veća količina oružja, streljiva i jedan ručni bacač. Vladajuća koalicija smatra kako je riječ o pokušaju atentata, dok premijer Aleksandar Vučić ističe da će pričekati službene rezultate istrage; ono što se sada očekuje je da se utvrdi kome je pripadalo oružje i je li bilo propusta sigurnosnih službi.
Manjak informacija – višak špekulacija
Nakon serije medijskih i virtualnih državnih udara te optužbi da iza svega stoji Zapad i njegove tajne službe, kojima smeta „jaki Vučić", srpska javnost se našla usred Ezopove basne „Dječak i vuk". Srpski dužnosnici su se, naime, već toliko puta neoprezno zapetljali u vlastite i razne medijske scenarije da sada gotovo svaka alarmantna vijest ove vrste praktično više služi za podsmijeh nego što izaziva zabrinutost kod građana. Miloš Vasić, novinar tjednika Vreme, za DW kaže da neki od tih događaja imaju više slojeva: "Čitava priča oko Crne Gore je aljkavo odrađeni PR, koji je trebao pomoći Milu Đukanoviću da bolje prođe na izborima. Što se tiče pripadnika Uprave kriminalističke policije (UKP), koji je navodno odavao tajne američkoj CIA, nisam primijetio da je nekom američkom diplomatu otkazano gostoprimstvo, što se inače radi u takvim slučajevima. Koliko ja znam, srpska policija ima dobru suradnju s američkim agencijama, i sad ne znam koje to njima informacije nedostaju da bi morali da imati svoj izvor unutra. I sad imamo neku nejasnu situaciju koja ostaje vrlo zgodna za populističke priče. Znate, kad ponestane argumenata, vi se uhvatite za strane špijune, izdajnike, plaćenike i ostalo."
„Veliki problem je što mi raspolažemo s malo informacija i to nas onda dovodi u jednu nezgodnu situaciju u kojoj moramo tumačiti riječi ministra unutarnjih poslova ili premijera", ističe za DW Sofija Mandić iz Beogradskog centra za sigurnosne politike. „U tom tumačenju tada svako ugrađuje neku svoju percepciju na osnovu tog manjka informacija. Tako možemo reći da nam državne institucije nisu dale dovoljno informacija i tako su nas na neki način učinile manje sigurnim".
Terorizam bez krivičnog postupka
„Ako pokušamo tumačiti tvrdnje da su neke strane službe planirale neke terorističke napade, bilo na području Crne Gore ili Srbije, možemo reći da to svakako ne spada u nešto što je redovna špijunska praksa", kaže Sofija Mandić. „A ono što smo dobili od institucija je zapravo da tu nikakav kazneni postupak nije pokrenut, pa se onda postavlja pitanje zbog čega je sve to izišlo u javnost. Tu se opet susrećemo s manjkom informacija. Ako su, pored toga, točne vijesti da su protjerani neki ruski državljani, i tu se postavlja pitanje zašto je primijenjena ta blaža verzija odmazde, a nije pokrenut kazneni postupak."
Miloš Vasić napominje da je posjet Petruševa ranije planiran i da se ipak posjet na toj razini ne planira na brzinu. „A to što su sad pojedini mediji objavili da su neki ruski državljani protjerani, ja u to ne vjerujem jer nemamo niti jedno ime i niti jednu potvrdu toga. To bi trebalo potvrditi naše ministarstvo vanjskih poslova, a dok god oni to ne potvrde, ja u to ne vjerujem".
Srbija nije baš toliko važna
Intenziviranje špijunskih afera dovelo je do čitavog niza analiza u srpskim medijima kako je sve što se događa na tom planu rezultat geopolitičke borbe za Srbiju između Zapada i Istoka. Miloš Vasić ocjenjuje da je jedino do čega je velikim silama stalo da se ovdje uzburkava situacija i ne stvaraju problemi. „Sve ostalo su pusti snovi srpskih nacionalista. Iskreno ne dijelim mišljenje da je Srbija važno geopolitičko čvorište za bilo što. Naš jedini geopolitički značaj je u tome da preko naše teritorije idu važne linije komunikacije, i bolje bi nam bilo da se time bavimo, recimo da imamo bolju željeznicu, umjesto što se bavimo glupostima i uobičajenim pretjerivanjima."
„Čini mi se da postoji sve više mjesta u svijetu u kojima se vrši ta nekakva provjera utjecaja između Zapada i Rusije, i tu Srbija nije nikakav izuzetak", napominje Sofija Mandić. „Ono što mi se čini je da naše vlasti pokušavaju da tu Srbiji daju nekakav poseban značaj, ali mislim to ipak nije tako."
Špijunske, ali i neke druge afere, se u Srbiji uglavnom ne rješavaju na razini institucija. Miloš Vasić stoga primjećuje kako mi nećemo uspjeti odgonetnuti što se zaista dogodilo dok vlasti ne iziđu s nečim konkretnim. „A do sada nemamo ništa konkretno. Za sada samo imamo priče i nagađanja, podizanje napetosti, a da podsjetim da mi još uvijek ne znamo tko je naredio policiji da ne intervenira u Savamali. S obzirom na način djelovanja sadašnje vlasti, mi tu nikad ništa nećemo saznati, kao što ništa nismo saznali ni u slučaju sukoba žandara s braćom (Vučića i drugih visokih dužnosnika na rubu Parade ponosa op.ur.), kao što nismo doznali o helikopteru, a kamoli da doznamo nešto o takvim apstrakcijama kao što su državni udar u Crnoj Gori, ili tko zna čiji špijuni koji djeluju na području Srbije."
To su sve pripreme za rat. Srbija je odlučila napasti samu sebe i konačno pobediti nakon toliko vekova ratovanja.