Travanj je donio preokret na burzi rada, jer se broj nezaposlenih smanjio za 22 tisuće, na 317.767 nezaposlenih osoba. Burzu je ispraznilo sezonsko zapošljavanje u turizmu i poljoprivredi, ali i start državnih mjera za zapošljavanje. Vlada je za subvencionirano zapošljavanje izdvojila 350 milijuna kuna, što je mamac poslodavcima da zaposle ili stručno osposobe oko 35 tisuća nezaposlenih.
Javni radovi
U nepuna dva mjeseca HZZ primio je 3861 zahtjev za uključivanje 11.267 osoba u jedan od šest ponuđenih programa. Polovica pristiglih zahtjeva odnosi se na javne radove, gdje privremeni posao pronalaze stariji i teško zapošljivi radnici. Javne radove najčešće organiziraju lokalne jedinice, ali na natječaje se sve više javljaju i socijalne ustanove, za brigu o starijima. Neovisno o Zakonu o poticanju zapošljavanja, koji je upućen u Sabor, velik je interes i za stručno osposobljavanje, jednu od mjera koja se provodi od 2010. godine. U ožujku i travnju poslodavci iz javnog sektora zatražili su 1065 volontera s burze.
Riječ je o radu bez zasnivanja radnog odnosa, mladi ne dobivaju plaću, već 1600 kuna naknade s burze. U početku je pravo da angažiraju volontere dano samo javnom sektoru za zanimanja kod kojih postoji obveza polaganja stručnog ispita. Prve, 2010. kroz stručno je osposobljavanje prošlo 470 osoba, a na žalost, većina (80 posto) ih se nakon godinu dana vratila na burzu. U jeku izborne kampanje HDZ-ova je vlada “‘pojačala” tu mjeru te je 4700 osoba rasporedila na usavršavanje po javnim ustanovama. Ova će vlada stručno osposobljavanje pretočiti u zakonski okvir, a kad se zakon izglasa, volontiranje će se dopustiti i privatnom sektoru te proširiti na sva VSS zvanja (i obrtnike) neovisno o tome je li im stručni ispit preduvjet za posao. Ove bi godine kroz stručno osposobljavanje trebalo proći 10 tisuća mladih. Tijekom ožujka i travnja HZZ je dobio 1065 zahtjeva za volontiranje medicinskih sestara, tehničara, laboranata, fizioterapeuta, odgojitelja, učitelja, profesora, socijalnih radnika.
Zapeli im za oko
Volonteri su zapeli za oko i jedinicama lokalne samouprave koji su zatražili diplomirane pravnike, ekonomiste, informatičare, sociologe, politologe te inženjere građevine, arhitekture, geodezije i prometa. Poslodavce će oni stajati približno 5 tisuća kuna godišnje, a vrijeme provedeno na usavršavanju priznat će im se u staž. Njihovo će jednogodišnje usavršavanje državu stajati oko 25 tisuća kuna po osobi.
Dakle, vladine mjere statističkog smanjenja nezaposlenosti ipak daju rezultate. Klince prisiliti da ropski rade, one starije potjerat u raniju mirovinu - i brojke nezaposlenih se smanjuju čudo jedno.