Članstvo HDZ-a gotovo uvijek bespogovorno slijedi naputke i "signale" iz središnjice, no ponekad su moguća i iznenađenja. Ključna je to poruka unutarstranačkih izbora na kojima u većini sredina i nije bilo izborne kampanje jer se za čelnu funkciju natjecao samo jedan kandidat. Između više kandidata Više kandidata HDZ-ovci su mogli birati samo u četiri županije i Gradu Zagrebu, gdje se vodila izborna bitka koja je izazvala najviše pozornosti. Očekivano, završila je u korist starog-novog predsjednika organizacije Mislava Hermana koji je, unatoč porazu zagrebačkog HDZ-a na lokalnim izborima u svibnju, u kampanji uživao punu potporu stranačkog vrha. Iako rezultati izbora u trenutku zaključenja ovog izdanja službeno nisu bili objavljeni, listići na nekim biračkim mjestima još su se prebrojavali, u stranačkim kuloarima se nešto iza 21 sat moglo čuti da Herman vodi s više od 3100 glasova, dok ih je njegov protukandidat Pavo Kostopeč brojao 1775.
Od ukupno 17 gradskih četvrti, Kostopeč je više glasova odnio u četvrtima Podsused-Vrapče, Gornja Dubrava i Peščenica-Žitnjak, dok su se glasovi još brojali za organizaciju u četvrti Trešnjevka-sjever. U trenutku zaključenja ovog izdanja neslužbeno se procjenjivalo da su uz Hermana izabrana i sva četiri dopredsjednika iz njegova tima, ministri Nikolina Brnjac i Josip Aladrović, šef Uprave HEP-a Frane Barbarić te stranački operativac Mario Župan. Župan je, međutim, istovremeno izgubio izbore u svojoj matičnoj organizaciji na Peščenici, gdje je za šefa izabran Mato Ačkar.
Poraženi Kostopeč kampanju je gradio na poruci da su zagrebačkom HDZ-u nužne promjene nakon godina oslanjanja na pokojnog gradonačelnika Milana Bandića. Istu poruku stranci su poslali i birači na lokalnim izborima u svibnju, no stranačko vodstvo je unatoč tome procijenilo kako odnosi u organizaciji trebaju ostati onakvi kakvi su bili. Članstvo u Zagrebu je pak još jednom potvrdilo da će slušati središnjicu čak i nakon izbornog podbačaja na lokalnoj razini.
Neizvjesna situacija razvila se, međutim, u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je brojanje dugo trajalo, a izbore za predsjednika županijske organizacije je na kraju s nešto više od 300 glasova razlike dobio šibenski gradonačelnik Željko Burić.
Šibensko-kninska županija do svibnja je glasila kao neosvojiva HDZ-ova utvrda, no dugogodišnji župan Goran Pauk izbore je izgubio od nezavisnog Marka Jelića. U krugu dojučerašnjeg predsjednika županijske organizacije Nediljka Dujića nisu se, međutim, osjećali odgovornima za ovaj izborni poraz. Isticali su kako su se protiv HDZ-a urotile sve opcije, od SDP-a do Domovinskog pokreta, što ih je dovelo u nemoguć položaj. Dujić se kandidirao za još jedan mandat, a u njegovu timu kandidirao se i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, za poziciju dopredsjednika, što se tumačilo kao znak da iza Dujića stoji vrh stranke, no sudeći po rezultatima, ta podrška ipak nije bila tako angažirana kao Hermanu u Zagrebu. Novi predsjednik organizacije Burić za lokalne je medije izjavio kako će mu sada biti lakše ostvariti gradske projekte koji su značajni i za cijelu županiju, uz poruku kako će ostale organizacije u županiji imati odriješene ruke, kako kadrovski, tako i u projektima za koje će, kaže, imati njegovu podršku.
Od drugih županija s više kandidata, izbore u istarskom HDZ-u očekivano je dobio Anton Kliman, a u krapinsko-zagorskom je uvjerljivo slavio Zoran Gregurević, gradonačelnik Krapine, kojemu je protukandidat bio Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Kao posebnost izbora pokazala se organizacija HDZ-a u Pločama, gdje članovi nisu imali prigodu izabrati predsjednika jer se Krešimir Šunjić, jedini kandidat za tu funkciju, dva dana prije izbora povukao iz utrke.
Dobro je da su ih i novinari krenuli zvati pravim imenom: "organizacija". Kakva organizacija? ZNA SE... i sudske presude govore o čemu se radi.