Rošker mi je ubio muža, Rošker mi je ubio muža, vikala je susjeda
Snježana kad ju je moja žena prek prozora pitala kaj je bilo, zakaj
trči. Odjurila je prema prvim susjedima na njihovoj strani ulice i
bacila se na cestu. Ja sam gledao televiziju kad je počela silna lupa.
Provirio sam kroz prozor i vidio Snježanu da se preko balkona spušta na
krov i skače na tlo”, prepričava Stjepan iz križevačke Ulice Ivana
Lepušića, u kojoj je u subotu oko 21 sat 50-godišnji Stjepan Rošker
Štef ubio svog sedam godina mlađeg bratića Sinišu, njegovu 14-godišnju
kćer Jasminu i njezinu baku, 63-godišnju Đurđu Rošker.
Došao po CD i poginuo
Tu večer ranjena Roškerova četvrta žrtva, 19-godišnji Tihomir Matoić
zvani Tišo, umro je u danas u koprivničkoj bolnici. A mladić je u dom
Roškerovih došao sasvim slučajno – djevojka Sanela, Jasminina starija
sestra, zamolila ga je da joj donese glazbene CD-e i s njima se vrati k
njoj u klub u kojem je vikendom radila... Pred kućom je ostala
parkirana njegova corsa, na suprotnoj strani ulice ubojičin escort.
– Kroz stakla na kući vidjela se silueta kako se penje na kat. To je,
valjda, Štefek išao tražiti Snježanu – komentira susjed Stjepan
pokazujući nam krov na koji je Snježana Rošker skočila kad se
spašavala: – Taj krov, koji ju je spasio, Štefek im je delal. Radio im
je i vikendicu na Viru. A sad ovo... – u nevjerici će, onako više za
sebe. Nekoć dobre odonose bratića pokvarili su međa i vinograd u
Križevcima:
– Evo, tu je Štefekova klijet, a odmah iza nje je Sinišina. Sporan je
bio taj put, oko kojeg su se sudili. Štefek je izgubio, a Siniša je za
sebe htio i dio vinograda. Štefek je stavio žicu i prepriječio mu put –
priča Đuro Vlahinja kojemu je Stjepan Roškar dao da obrađuje zemlju
ispod svoje klijeti: – Posadio sam tu kuruzu. Negdje sat prije ubojstva
došla mi je doma Štefekova mati Marija. Bila je sva zbunjena i
zastrašena. Inače ne dolazi k nama, ali te večeri je rekla da moram s
njive maknut svu kukurozvinu, da Štefek bude ujutro, u nedjelju, oral.
Nije mi to onda baš bilo bistro, ali sad mi se čini da joj je možda
nekaj rekal kaj bu napravil. Zato sad pregledavam njivu, da mi nije
neku poteznu tu podmetnul – zabrinuto će susjed Đuro kazavši još i kako
je “Štef bil u ratu kuhar”. Prisjetit će se on, kao i mnogi u
Križevcima, da je “Štefek imao i volio oružje”. Neki će reći da su “to
znali i oni koji su trebali znati, ali nisu ništa napravili”.
Je li to točno, teško je nagađati. Uglavnom, policija je danas iza
podneva došla pretražiti klijet Stjepana Roškera. Vrata im je
otključala njegova supruga Đurđa, a mještani kažu da je druga žena koja
bila s njom njezina starija kći Kristina. Prepoznali su, kažu, i
Kristinina nevjenčanog supruga Zorana.
Pretraživali su i dom Roškerove majke Marije koja je danas prije podne
bila u policiji na razgovoru. Kad se vratila, dok su inspektori
tražili, ona je sjela na stolac u dvorištu i uhvatila se za glavu.
Nakon nekog vremena su otišli, a ona se vjerojatno uputila prema drugom
sinu, Marijanu, koji živi u istoj ulici, čija obitelj nije bila voljna
razgovarati o tragediji.
Kamo je nakon ubojstava naumio pobjeći Stjepan Rošker, koji je policiji
bježao punih pet sati, u Križevcima tek nagađaju. Po jednima, krenuo je
prema Bukovju skriti se u nedovršenu kuću kćeri Kristine. Josip Markuš,
čija je kuća na izlazu blizu skretanja za to selo, kaže kako je poslije
ponoći vidio nekog muškarca da trči cestom: – Dva bijela auta su ga
obišla – priča.
Imao bombe?
Drugi kažu da ubojica nije imao jasno odredište i da ga je zapravo
policijska potjera odvela do Đurđica, gdje je na stubama crkve nakon
peterosatne potrage uhićen: – Kad sam pogledala kroz prozor, sve je
bilo puno policije. On, duge kovrčave kose, obučen u zelenu jaknu,
sjedio je na mojim štengama. Hitna mu je nešto zamatala. A puška je
bila preko puta. Sad pričaju da je imao i bombe – kaže Zlata Lacković.
KRVAVI POKOLJ ZBOG JEDNE MEĐE
Ubio ih ilegalnom vojničkom puškom
