Današnji je svijet izuzetno povezan različitim aplikacijama i drugim tehnološkim novotarijama, što omogućuje vrlo lako upoznavanje drugih kultura, država i naroda. Ipak, koliko god tehnologija takvo povezivanje omogućavala, odlazak na neko mjesto i osobno upoznavanje tamošnjih običaja i tradicije nezamjenjiv je. Učenici zagrebačke XI. gimnazije imaju takvu priliku, koju jako dobro koriste. Ostvaruju je kroz projekt u sklopu programa Erasmus+ Agencije za mobilnost i programe EU.
Baština na pozornici
Heritage on stage, odnosno baština na pozornici, kako bi se najlakše preveo naziv već trećeg projekta kojemu je cilj ostvarenje mobilnosti srednjoškolaca. Riječ je o svojevrsnoj učeničkoj razmjeni u kojoj djeca iz prijavljenih škola iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Turske, Portugala i Italije posjećuju domovine svojih vršnjaka, gdje ih kolege upoznaju s tamošnjim životom i tradicijom.
– Projekt je počeo 2020. godine s planiranim završetkom lani, no pandemija je izazvala odgodu te su dobili produljenje. Ipak, i za pandemije su se djeca upoznavala, ali virtualno jer planirani put u Bugarsku nije se zbog koronavirusa mogao odraditi. Jasno da je i upravo u tom razdoblju nastala geopolitička situacija u Europi utjecala na to, pa smo upoznavanje s učenicima iz Bugarske te njihovim životom i tradicijom odradili putem streaminga na Facebooku. Ali sada idemo dalje, u planu je putovanje u Portugal, na Madeiru – kaže Ivančica Discordia, profesorica u XI. gimnaziji i voditeljica ovog projekta, koji će imati i četvrtu iteraciju. Smisao je projekta vršnjacima iz ostalih zemalja u projektu predstaviti tradicijske nošnje, igre, pjesme i neke druge običaje. I to je očito velika vrijednost u vremenu koje obilježava individualnost i virtualna komunikacija. Ispostavilo se, međutim, kako je projekt učenicima XI. gimnazije donio već sada, relativno rano u životu, iskustva koja se ne mogu steći u učionicama.
– U Turskoj smo bili u Adani, gradu koji je u području koje je nedavno pogodio potres. Bili smo i u tom dijelu, ostali smo u kontaktu s djecom koja su nam bila domaćini, svi su u redu, nitko nije ozlijeđen – govori nam Marko Jurak, učenik XI. gimnazije s kojim smo se družili uz još nekoliko učenica i učenika te zagrebačke srednje škole koja je također zbog protupotresne obnove privremeno preseljena iz zgrade u Savskoj u Palmotićevu. S učenicima iz Turske redovito komuniciraju preko WhatsApp grupe. U Adani je potres porušio dio zgrada i infrastrukture te su spasioci danima izvlačili ljude iz ruševina. Na širem području grada stradalo je više od 140 mještana, a 1500 ih je ozlijeđeno.
– Adana je lijep grad u kojem smo jeli kebab za koji se tvrdi kako je najbolji koji možete kušati. No taj kebab nema baš puno sličnosti s onim koji jedemo kod nas, puno se razlikuje. Ipak, dio koji je nedavno pogođen potresom drukčiji je, nije tako bogat i uređen, iako su tamo ljudi, kao i drugdje gdje smo u Turskoj bili, izuzetno ljubazni i susretljivi – kaže Matija Petrović Posavec. Turska je našim gimnazijalcima ponudila doista puno, posjetili su most Varda Köprüsü na kojem je sniman film "Skyfall" iz serijala o Jamesu Bondu.
– Posjetili smo i Kapadokiju, koja je poznata po balonima na vruć zrak. Posebno nam se svidio posjet nedalekom muzeju na otvorenom, Göreme Açık Hava Müzesi – kaže Katarina Goćur. Za kršćanstvo je to mjesto od velike važnosti zbog crkava u kamenu, špiljama, koje je osnivao sam sveti Petar, koji je i sam ondje imao crkvu isklesanu u kamenu.
– To nam je bilo nevjerojatno, ali posebno smo se iznenadili kada smo vidjeli stadion nogometnog kluba Gaziantepspor. Moderan je i nevjerojatno izgleda, gdje je Dinamov stadion od toga! – uz smijeh govore naši sugovornici.
Očito, Turska je bila prava zemlja za takav projekt jer je u samo pet dana putovanja ponudila spoj povijesti kroz, primjerice, tradicijske zanate poput obrade oniksa, tamo rasprostranjenog dragog kamena, izrade keramike ili razgledanja i po dvije tisuće godina starih mozaika.
– Zamišljeno je da djeca na putovanju budu smještena u obiteljima pa bi naučila i vidjela još i više, ali pandemija to nije dopustila. No, smještaj koji je tursko ministarstvo obrazovanja subvencioniralo u hotelu bio je i više nego dobar. Njihova vlada zaista puno ulaže u obrazovanje, to nam je bilo veliko iznenađenje – rekla nam je prof. Diskordia.
Italija, odnosno Napulj i susjedna mjesta ponudili su također iskustva koja su znala biti suprotna. – Vidjeli smo Napulj koji je onakav kakvim ga opisuju na vijestima, recimo dosta je prljav, s podosta različitosti između kvartova, neki su uređeni, drugi puno manje. A onda smo vidjeli i Capri, koji je uređen, s puno turista koji tamo dolaze zbog ljepote i sunca – kaže nam Barbara Matijašec. Napulj je i dom pizze pa su tamo učenici XI. gimnazije kušali originalnu napoletanu, koja im se svidjela iako je, opet, prilično različita od pizza kakve jedemo kod nas. Kao i polacca, koja je tradicionalno jelo tog dijela južne Italije. Riječ je o kolaču sličnom kroasanu s puno kreme i nadjeva. Bili su i na tisućitom rođendanu grada Aversa, no posjet Pompejima bio je nešto drugo.
– Prije svega, Vezuv je golem, vidjeti ga onako izbliza doista je drukčije nego o njemu čitati ili ga gledati na televiziji ili na fotografiji. Pompeji traže i određen napor, ulice su od kamena pa su neravne, ali je zanimljivo prolaziti tim gradom koji je svjetska atrakcija – kažu nam zagrebački učenici, koji su mahom iz trećih i četvrtih razreda. Sljedeći je na redu Portugal, tamošnji otok Madeira, pa onda Rumunjska. Kod dječaka je odlazak na Madeiru izazvao osobito zanimanje jer je to otok s kojega je Cristiano Ronaldo. – Nadamo se da ćemo vidjeti igrališta na kojima je igrao i školu u koju je išao. Jedan je od najboljih svjetskih nogometaša pa nam je ovo prilika da vidimo gdje je prvi put zabijao golove – kažu.
Svakako će na Madeiri imati što naučiti jer na tom je otoku dosta toga posebno u odnosu na ostatak Portugala, osim što je popularan među turistima, i funkcionira s dosta neovisnosti. Nekim su učenicima to prva iskustva u stranim zemljama, drugi ih već imaju. Vrijednost upoznavanja drugih europskih kultura prepoznaju svi.
– Budući da se bavim baletom, već sam bio u nekoliko zemalja, a imam i djeda koji je imao dinamičan život i na kraju se skrasio u Malagi. I tamo je prekrasno iako je već odavno prepoznata kao turistička destinacija pa se mijenja. Lijepo bi bilo da odemo u Španjolsku, vidimo možda i Barcelonu, na primjer – kaže Vito Križnjak.
Kako za hrvatske srednjoškolce tako je i za njihove kolege koji su dolazili u Zagreb u sklopu razmjene bilo veliko iskustvo vidjeti našu kulturu. – Vodili smo ih na Gornji grad, vidjeti katedralu i druge važne povijesne točke u Zagrebu. Bilo im je drukčije, kao i nama, vidjeli su koliko je ovdje drukčije nego u njihovim zemljama – kaže Marija Zvonković. Jednu su stvar posebno zapazili i pohvalili se.
– Naš je engleski puno bolji nego engleski vršnjaka iz zemalja u kojima smo bili! Tamo često jedva da nešto razumiju, bilo je pravo čuđenje da toliko znamo – kaže Bernardica Curić. Za mlade Talijane, Bugare i Rumunje bilo je iskustvo vidjeti i kako Zagreb živi u različitim dijelovima dana, pogotovo metropolin centar, koji je živ u svako doba godine.
Nakon Madeire u Rumunjsku
– Malo su ih iznenadile cijene. Nisu očekivali da su tako visoke, kada su preračunavali, shvatili su kako su, recimo, u Italiji cijene vrlo slične. I njihovi profesori i oni sjećaju se uvođenja eura, na koji su se u početku, kao vjerojatno i mi, teško navikavali, i njima su kao i nama cijene rasle. No, i to je dio upoznavanja drugih kultura jer je i to dio života – kažu učenici, koji će nakon Madeire i Portugala, kamo će putovati avionom, ići u Rumunjsku, u Suceavu.
– Veliko nam je to iskustvo, zaista osjećaš da si stekao novo znanje i iskustvo kada vidiš druge zemlje i upoznaš neke druge nacije i kulture – kažu. Prof. Diskordia nada se kako će se i situacija s ratom u Ukrajini promijeniti nabolje jer putovanja u zemlje poput Rumunjske traže više brige.
VIDEO: 5,6 stupnjeva po Richteru: Zgrada se urušila nakon novog jakog potresa u Turskoj
