Vlast i oporba imaju drugačije viđenje prve godine članstva Hrvatske u EU. Dok se potpredsjednik Vlade Branko Grčić pohvalio da u prvih pet i pol mjeseci 2014. godine imamo pozitivnu razliku više od 740 milijuna kuna, HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić naglašava da ljudi ostaju bez posla, mladi ljudi odlaze iz Hrvatske, a Vlada propušta prilike.
Maletić: Naši su ljudi bez posla, mladi odlaze, a Vlada propušta prilike. Kako ne biti kritičan?
Što smo dobili ulaskom u EU?
Veliku priliku, postali smo dio jedinstvenog tržišta s više od 500 milijuna potrošača, otvaraju se povoljniji izvori financiranja, velika prilika je sudjelovanje u zajedničkim politikama, osobito poljoprivrednoj i regionalnoj, iz kojih dobivamo više od 11 milijardi eura tijekom sedam godina članstva. Dio smo uređenog i jakog gospodarskog, društvenog i socijalnog sustava, ali o nama, našem radu i aktivnom sudjelovanju ovisi koliko ćemo koristi ostvariti. Europska unija stabilno je i sigurno okruženje u koje ulagači i potrošači imaju povjerenja, međutim, kod nas Vlada vlada stihijski i nema jasno postavljenih ciljeva. U takvim okolnostima Europska nam unija svojom stabilnošću i razvojem pomaže samo da sporije tonemo.
Zašto ste toliko kritični u vezi s povlačenjem sredstava iz fondova EU?
Vlada je došla potpuno nespremna, usporili su pripremu projekata, ne znaju uspostaviti sustav, ne provode načelo partnerstva u praksi i ne rade timski. Zbog toga se europski fondovi još uvijek ne koriste, više od 200 milijuna eura iz pretpristupnog razdoblja još nije ugovoreno. Hrvatska gubi priliku za rast i razvoj zbog Vlade koja je bez znanja i ambicije da nešto kvalitetno obavi.
Od 2012. trebali smo rasti zahvaljujući, među ostalim, uspješnom korištenju europskih sredstava. Naši su ljudi bez posla, mladi odlaze, a Vlada propušta prilike. Kako ne biti kritičan?
Hoćemo li doista biti prva zemlja gubitnica s više uplata nego isplata?
Ukupno je u prvih jedanaest mjeseci članstva, dakle do kraja svibnja ove godine, u europski proračun uplaćeno 3,9 milijardi kuna. Jedino što je realizirano predujmovi su dogovoreni tijekom pregovora, a i to sa znatnim zakašnjenjem. Predujmovima je dobiveno 398 milijuna eura, odnosno tri milijarde kuna. Do kraja ove godine bit ćemo u još lošijoj situaciji što se tiče odnosa uplata i isplata jer je u ovom trenutku sve što se predujmova tiče isplaćeno, a brojnih projekata i investicija koje su trebale povlačiti nova sredstva EU nema. Već sad u lipnju dodatna uplata u europski proračun od 400 milijuna kuna značit će samo još veći minus
Branko Grčić: U prvih pet i pol mjeseci 2014. imamo pozitivnu razliku više od 740 mil. kuna
Jeste li zadovoljni hrvatskom bilancom nakon prve godine u EU?
Bilanca je očekivana. Učinak u prvoj godini ne može biti velik, to pokazuju iskustva drugih novih članica EU. Prije svega, promjena određenih pravila imala je značajne negativne učinke na porezne prihode, posebno na način obračuna PDV-a na uvoz i direktnog smanjenja carinskih prihoda. S druge strane, nastale su nove obveze za uplatu doprinosa u EU proračun. Došlo je i do promjene vanjskotrgovinskih odnosa i negativnog utjecaja na međunarodnu razmjenu sa zemljama Cefte. Ove glavne negativne učinke uspjeli smo kompenzirati kroz dotok sredstava iz EU fondova i procjenjujemo da je neto učinak u tom dijelu, iako mali, pozitivan. Iako u samom startu članstva nije bilo vidljivijeg utjecaja integracije na veliko i jedinstveno europsko tržište, nagli rast izvoza na početku ove godine govori da, osim povoljnijih ekonomskih kretanja u Europi, na takav trend utječe i prilagodba hrvatskih tvrtki novim uvjetima na EU tržištu..
Zašto smo ostali jedina članica u recesiji?
Više je razloga za to. Objektivni se vezuju uz činjenicu da je Hrvatska u vremenu krize i recesije u Europi bila uglavnom izvan utjecaja antirecesijskih mjera i poticaja koje su uživale punopravne članice EU. Drugo, većina novih zemalja članica već su sedam, odnosno 10 godina imale priliku koristiti izdašna sredstva iz EU fondova, što je sigurno pridonijelo lakšem prevladavanju krize. Treće, mnoge od tih zemalja imale su puno skromniju startnu poziciju s većom stopom potencijalnog gospodarskog rasta.
No, treba biti objektivan i u sagledavanju naših internih problema. Uz nasljedstvo izrazito nepovoljnog odnosa javnog i privatnog sektora, razlog je i usporena provedba strukturnih reformi koje bi trebale mijenjati takvo stanje, a to znači rasteretiti gospodarstvo, povećati konkurentnost i stvoriti prostor za rast.
Hoćemo li biti prva zemlja ‘gubitnica’, kako tvrdi vaša najustrajnija kritičarka Ivana Maletić?
Prema podacima Nacionalnog fonda preko kojeg se obavljaju sve transakcije s EK, Hrvatska je u 2013. godini ostvarila plus od oko 136 milijuna kuna. U prvih pet i pol mjeseci ove godine ostvarili smo pozitivnu razliku s više od 740 milijuna kuna i prema realnim prognozama očekuje se 2014. završiti u plusu.
političarima sigurno jest bolje zbog ulaska u EU, pogotovo ovima sa 5.000 EUR mjesečne plaće u EU parlamentu, ali za običnog građanina RH ništa se nije promijenilo na bolje, štoviše, živi se lošije i teže nego prije! koga briga što sada možemo preko grane sa osobnom umjesto sa putovnicom i što je roaming jeftiniji kad su porasle rešije, porezi i troškovi života!?! imamo 350.000 nezaposlenih i stotine tisuća građana s blokiranim računima te desetke tisuća koji rade i ne dobivaju plaće!!! ministrima u novim odijelima i s novim AUDI-jima sve izgleda bajno, ali neka se malo okrenu oko sebe pa će vidjeti da je sad još gore nego prije!!!