Rješenja?

Udruga Franak: Tri opcije kako riješiti problem s kreditom

19.02.2015., Zagreb - Okrugli stol Udruge Franak i udruge Promijenimo Hrvatsku na temu Rjesenje problema kredita s valutnom klauzulom CHF odrzan je danas u Europskom domu.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
20.02.2015.
u 07:59

Država izdanjem obveznica može ući u vlasništvo banaka, a novac bi tiskao HNB

Jedino rješenje svog problema dužnici u francima vide u konverziji kredita u kune, koja se može provesti kroz različite modele. Sve ostalo, od privremenog zamrzavanja tečaja, do spuštanja kamata, balon kredita ili primjene socijalnih kriterija, smatraju neprihvatljivim.

Preplaćeno 12 mlrd. kn

– Priča o kamati je skretanje s bitnog problema – glavnice duga. Moglo bi se dogoditi da, razgovarajući o kamati, gledamo malog, zelenog gospodina, a iza leđa nam prođe veliki, ružičasti slon – slikovito se izrazio Jurica Dobrinić, koordinator pravno-ekonomskog tima Udruge Franak koja je jučer, uoči prvog sastanka radne skupine za iznalaženje rješenja duga u švicarskim francima, organizirala okrugli stol. Dobrinić je u kontekst stavio iznos koji će banke izgubiti zbog zamrzavanja tečaja, od 400 milijuna kuna, s iznosom koji smatraju da su dužnici u francima preplatili proteklih godina od 8 do 9 milijardi kuna.

– Sve to što je falilo u potrošnji, falilo je državi, a gdje je država išla po taj novac? Onima kod kojih je ostalo! – kaže Dobrinić.

Upravo zbog ovisnosti države o kreditima banaka, bez kojih ne može isplatiti mirovine i ispuniti druge obveze, u Franku sumnjaju u političku volju za rješavanje problema. Njihov prijedlog, koji je iznio predstavnik udruge Niko Delić, financijski stručnjak i suvlasnik investicijske kuće Credos, uključuje umanjivanje glavnice za preplaćeni iznos i konverziju u kune.

Nema kazni

Banke su proteklih godina sve preplaćene prihode knjižile kao dobit, sad bi imale knjigovodstvene gubitke koje bi morale knjižiti preko temeljnog kapitala – objašnjava Delić opisujući nekoliko modela prema kojima bi im država "uskočila" s kapitalom. Kaže da bi strane banke tako zadržale ekstraprofite, štediše bi bili obeštećeni, a Hrvatska bi dobila udjele u bankama.

– HNB bi emitirao novac, ne bi koštalo nikoga ništa, a emitiranje novca i jest njihova zadaća – kaže Delić.

Ivan Lovrinović, predsjednik udruge Pokrenimo Hrvatsku, izrazio je sumnju u tezu guvernera Vujčića o rušenju deviznih rezervi u slučaju konverzije, a sudac Mislav Kolakušić istaknuo problem što u kolektivnim tužbama nisu propisane visoke financijske kazne za prekršitelje. 

>> Analiza imovinskog statusa dužnika propala zbog bankarske tajne 

>> 'Imam kredit u švicarskim francima i vraćam ga. Svatko mora snositi dio tereta'

Komentara 16

CA
campa
10:04 20.02.2015.

HNB umjesto da štiti interese države i građana te osigurava monetarnu nezavisnost on se očito svrstavaju na stranu stranih banaka i na sve načine pokušavaju zadržati sadašnje stanje i odnose.Vujčić je to dokazao kroz svoje istupe gdje je pokušao dezinformacijama uplašiti građane Hrvatske.Njega nije briga što banke u Hrvatskoj ostvaruju ekstra profite poslujuči suprotno od onih načela kakva ima banka vlasnik.Otuda i nezadovoljstvo Austrije i Italije od kuda su vlasnici naših banaka.Vujičića treba smjeniti jer podupire strane banke i njihove ekstra profite te njihovo lihvarenje.Ne poštuje i omalovaža kunu kao platežno stedstvo u RH vezujuči je za euro ili franak.Sve što čini čini u korist stranih banaka .

Avatar AlenkaBratušek
AlenkaBratušek
09:01 20.02.2015.

mikrogrizzly........štovani gospodine i Vi očigledno spadate u skupinu osoba koje su krivo shvatile Demokraciju i slobodu govora...vi naravno možete nešto reći ali bolje bi bilo da šutite jer tako bismo samo nagađali o vašem stupnju inteligencije!

MU
mudri
09:06 20.02.2015.

Mikrogrizli. Dobro nisu se dizali krediti samo na stančuge i terence,nemoj tako.Znaš koliko je mene osobno koštala tvoja supruga,večere,pa hoteli,nekada i dva puta dnevno smo uzimali hotelske sobe,ženu nemereš namirit,a poslje bi vola pojela.Nisam više izdržo pa sam je prebacioio jednom svom kolegi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije