Demografske mjere:

Puna plaća na rodiljskom, rad od kuće, ukida se porez na prvu nekretninu...

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/4
10.05.2019.
u 09:25

Rad dječjih vrtića mora biti usklađen s potrebama zaposlenih roditelja i osiguran boravak djece u vrtiću cijelu godinu pa treba povećati broj odgojitelja

Nacionalna demografska strategija revitalizacije RH na kojoj je od lani radila skupina od 16 stručnjaka, a koju je oformilo Ministarstvo za demografiju, gotova je barem što se tiče stručnjaka koji su predložili stotinjak mjera i sada se samo čeka da nadležno ministarstvo finalni dokument uputi u javnu raspravu.

Prvi put donosimo detalje niza demografskih mjera, a koje smo neslužbeno doznali od više sugovornika. U demografskoj strategiji predlaže se da se naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta delimitiraju na punu plaću, da se vrati ukinuto oslobođenje poreza na kupnju prve nekretnine za mlade, da se omogući i rad od kuće za roditelje male djece, ali i fleksibilno radno vrijeme radnicima radi usklađenja obiteljskog i poslovnog života.

Vrtići za potrebe roditelja

To je u skladu i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio Europski parlament i koja obvezuje sve države EU da roditeljima omoguće fleksibilno radno vrijeme, uključujući i rad od kuće, a očevima minimalni plaćeni dopust od 10 dana nakon rođenja djeteta. Inače, Hrvatska je po ravnoteži obiteljskog i privatnog života na dnu EU.

Video: Sto mjera za demografsku obnovu

Zato će se morati mijenjati Zakon o radu. U strategiji se traži i da se uredi pitanje rada nedjeljom i da se i tu mijenja ZOR jer je sada moguće da prodavačice rade u sezoni svaku nedjelju i da ih poslodavac plati po satu za rad nedjeljom tek kunu više. Stručnjaci su i prije predlagali ograničavanje rada nedjeljom ili zabranu u djelatnostima u kojima nije nužan, a tamo gdje jest, da se pošteno plati. Kako su osobito mladi žrtve ugovora na određeno, predlaže se da se tvrtkama ograniči potpisivanje ugovora na određeno na 5%.

Besplatno dopunsko osiguranje trebali bi imati svi članovi obitelji s dvoje ili više djece do 19 godina, a građani kvalitetnu zdravstvenu skrb u cijeloj zemlji. Predlažu se i mjere za prenatalnu skrb, povećanje broja rodilišta sa statusom prijatelj majke i djeteta, u ruralnim i teže dostupnim područjima osnivanje savjetovališta u ambulantama, naknadu plaće za teže bolesnog člana obitelji. Rad dječjih vrtića mora biti usklađen s potrebama zaposlenih roditelja i osiguran boravak djece u vrtiću cijelu godinu pa treba povećati broj odgojitelja. Obitelji s djecom treba porezno rasteretiti i zaštititi od financijskog rizika.

Zbog ravnomjernog razvoja zemlje predlaže se i poticanje poljoprivredne proizvodnje, da se poljoprivredno zemljište u državnom i vlasništvu jedinica lokalne samouprave daje građanima u dugoročnu koncesiju uz odgodu plaćanja koncesije i poreza. Također, treba povećati otkup poljoprivrednih proizvoda od OPG-ova, no kako to postići kod trgovačkih lanaca u stranom vlasništvu?

Smanjiti uvoz radnika

Strategija traži i da se pojednostavi postupak otvaranja obrta i mikroposlovanja te odgodu plaćanja davanja na godinu dana za otvaranje tvrtki i jednostavnije otvaranje zaklada. Struka predlaže i razvoj “pametnih županija, općina i gradova”, besplatan pristup internetskoj mreži, pristupne točke s bežičnom mrežom, pametne klupe... Za područja od posebne državne skrbi traže jačanje prometne infrastrukture, osiguran prijevoz za dnevne migracije. Dok poslodavci traže uvoz stranih radnika koliko god požele, što nema nijedna uređena zemlja jer se migracijska politika donosi u suglasnosti države, poslodavaca i sindikata, skupina koja se bavila migracijskim planom nije za to, nego da se prije svega zaustavi iseljavanje mladih, da se vrati bar dio naših iseljenika te nižu mjere za to.

Jedan je stručnjak tako zagovarao ulaganje u IT sektor jer u Osijeku dio mladih razvija taj sektor i ne treba odlaziti s obzirom na prirodu tehnologije. Stručnjaci su, kaže jedan sugovornik, svjesni da su troškovi integracije migranata vrlo visoki za državu i da proces integracije traje godinama. Predlaže se i da se osobama koje su uložile u naše gospodarstvo omogući dobivanje hrvatskog državljanstva te stalni boravak.

VIDEO Demografska slika Hrvatske

Komentara 58

Avatar anlaser
anlaser
09:45 10.05.2019.

Lopovi su prije koju godinu uveli porez na prvu nekretninu a sada su izmislili toplu vodu.

ST
stefj
10:13 10.05.2019.

Nema veće demografske mjere od sigurnosti posla, solidnih primanja i uređenog društva. A sigurnost posla se ne postiže zakonom, već tržištem. Tamo gdje ima dovoljno posla, gdje čovjek može birati gdje će raditi i ako, kad izgubi posao, u realtivno kratkom roku može naći novi, tamo je dobro mjesto za život... U državama kao što je Hrvatska, gdje se preferira javni sektor, gdje radi toga vladaju korupcija, nepotizam i negativna selekcija, gdje nema slobodnog tržišta, ne može se očekivati značajan ekonomski rast, razvoj gospodarstva, te je perspektiva mladih puno lošija nego u razvijenijim zemljama... Ove mjere neće ništa pomoći, ljudi će i dalje odlaziti, naročito visokoobrazovani. Pa EU u globalu ima problem s odlaskom visokoobrazovanih u Ameriku i ne može konkurirati plaćama u SAD-u, kamoli ne bi imala Hrvatska. Da nema jedne Irske, taj problem bi bio kud i kamo izraženiji... Opet, mjere poput neradne nedjelje su populističke, a ne demografske. Mjere poput 10 dana plaćenog godišnjeg su mjere koje se nameću poslodavcu i pitanje je koliko su produktivne... Iz teksta se vidi da ti "demografi" koji su slagali i donosili mjere, nemaju baš puno veze s realnošću, te dolaze iz državnih i javnih službi. Najgore u svemu je da nemaju niti uzor u uspješnim državama, gdje mjere koje su te države sprovele donose neke rezultate... Ovo je samo korak dalje prema pretvaranju Hrvatske u državu gdje postoje samo državni i javni sektor, te par multinacionalnih kompanija. Iliti državu siromašnih..

Avatar rijetko kulturan
rijetko kulturan
09:36 10.05.2019.

Badava uz korupciju i rasulo koje vlada u državnoj upravi i institucijama, možete davati zlato u kilama novorođenčeta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije