Kakvo ste stanje zatekli u MORH-u i vojsci?
- Naslijedio sam dvomjesečni zaostatak u isplati otpremnina ljudima koji su izdvojeni iz sustava. Taj zaostatak stvoren je još na početku. To je bilo oko 35 milijuna kuna. Intervenirali smo kod ministra Šukera i sada smo nekako ušli u pravilan ritam isplata. Ima i obveza prema dobavljačima koje pokušavamo rješavati. Preustroj je pak ostao nedorečen. NATO je i prije stavljao primjedbe da su nam Oružane snage previše teritorijalno vezane, da NATO ne poznaje koncept korpusa kao regionalnog zapovjedništva. Počeli smo ispravljati i te nedostatke. Načelniku Glavnog stožera naložio sam da mi priredi prijedlog nastavka preustroja i s tim smo išli na sastanak u Ured predsjednika.
I što ste ondje dogovorili?
- Postigli smo načelan dogovor o glavnim točkama na kojima će se temeljiti daljnji preustroj. O tome smo potom brifirali stalne vojne izaslanike i njihove ocjene bile su pozitivne. Ovaj koncept reformi želimo organizirano provesti kroz dvije godine. Želimo efikasnu, pokretljiviju vojsku koja će što je moguće manje opterećivati državni proračun.
Koje su glavne točke toga koncepta?
- Trebamo odrediti nove brojčane veličine i novi mobilizacijski razvoj Oružanih snaga, što predviđa i ukidanje korpusa. Glavni stožer treba napraviti prijedlog novog preustroja zapovjedništava postrojbi OS-a. MORH će napraviti evidenciju, a zatim i otpis neperspektivnih sredstava i vojne opreme. Razvijat ćemo samo ono što je u NATO-u perspektivno. Analizirat ćemo i konačno definirati perspektivnost vojnih objekata. Događalo se da se iz nekih razloga u objekt ulagalo, pa ga se proglasilo neperspektivnim te ga se zatim predalo nekome bez naknade. Takvu praksu trebamo prekinuti. Onim što nam više ne treba nećemo se koristiti, već ćemo predati Središnjem Vladinu uredu za upravljanje državnom imovinom. Još smo zaključili da ćemo u sklopu ustavnih mogućnosti naći što operativniji način upućivanja pripadnika OS-a u mirovne misije.
Kakav ustroj podrazumijeva taj koncept?
- Taj novi koncept poznavao bi Glavni stožer, Hrvatsku kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Zapovjedništvo za operacije, Zapovjedništvo za logistiku, Hrvatsko vojno učilište i Zapovjedništvo za obuku.
Je li moguće s manje sredstava ići u daljnji razvoj vojske?
- Moguće je. Osim 3,5 milijardi kuna našeg proračuna, na posebnim pozicijama Ministarstva financija još je izdvojen novac za obveze po kreditima, za očekivane obveze ovogodišnje protupožarne zaštite, za trošak sudjelovanja u mirovnim misijama te za daljnje otpremnine. Usto, imamo u prosjeku 5000 plaća manje nego lani. Povećali smo sredstva za školovanje naših časnika. U proračunu imamo i razvojne projekte. Prednost će dobiti domaća vojna industrija, ali na tržišnom principu.
Znači, ništa od kupnje borbenih zrakoplova?
- Od nas se ne očekuje borbeno zrakoplovstvo. U HRZ-u moraju shvatiti da je ovaj koncept drukčiji od onoga što se godinama razvijao i da očekivanim ulaskom u NATO ulazimo u sustav kolektivne obrane.
A što je s nevojnim osobljem?
- Odlučili smo ići i na smanjenje nevojnog osoblja. Planiramo smanjiti tzv. pričuvu B, što je oko 70.000 pričuvnika. To je ona papirnata pričuva koja osam godina ne funkcionira. Kartoni fiktivnih pričuvnika samo su podloga za velik broj ljudi u uredima za obranu. Ovakvo smanjivanje u sustavu zahtijeva i smanjivanje broja državnih službenika i namještenika. To će biti malo neugodniji dio posla jer će oni po zakonu dobivati manje otpremnine nego što to dobivaju djelatne vojne osobe, a još i šest mjeseci mogu ostati na raspolaganju Vladi. Napravit ćemo i studiju te naći optimalan način gospodarenja nekretninama. Ići ćemo na jedan oblik koncesije za restorane, kantine...
Što je s profesionalizacijom vojske?
- Priču o Studiji o profesionalizaciji zatekao sam kod dolaska u MORH. Trebala je biti već lani gotova, ali, na žalost, pri samom početku je. Od nje očekujemo da kaže kakvu vojsku Hrvatska treba i koliko bi stajao hrvatski vojnik opremljen željenom opremom. I zatim će politika odlučiti hoće li Hrvatska imati isključivo profesionalnu vojsku ili neki drugi oblik.
Je li postojala kakva inicijativa da se smijeni general Lucić?
- Ne. Ja sam od generala Lucića tražio da priredi daljnji prijedlog preustroja. Ne očekujem nikakvu opstrukciju. No bilo tko, tko ne bi radio u procesu daljnjih reformi, više ne može sa mnom surađivati.
Je li odlučeno što će biti s ročnom vojskom?
- Još je rano za odluku treba li nam ona ili ne. Studija o profesionalizaciji dat će nam neke odgovore. Sada imamo najlošije stanje. Imamo ročnu vojsku, a u nju je ušlo već i 20 posto civilnog služenja. Vojni rok nam se sveo na pribavljanje radne snage, što je nedopustivo.
ZVONIMIR DESPOT
