Danas je 138. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajinske vlasti izvijestile su da su izvukle tijela 18 poginulih ispod ruševina peterokatnice koju su raketirale ruske snage u grad Časiv Jaru u istočnoj pokrajini Donjeck. Kijev je pozvao stanovnike da napuste okupiranu regiju Herson jer priprema protuofenzivu. Ruski plinski div Gazprom u ponedjeljak počinje rutinsko 10-dnevno održavanje plinovoda Sjeverni tok 1 - a Njemačka i ostale europske zemlje zabrinuto prate iščekujući hoće li plin ponovo poteći.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
23:30 - Iran se priprema isporučiti Rusiji "stotine" bespilotnih letjelica, uključujući dronove koji mogu nositi oružje, za korištenje u ratu u Ukrajini, objavila je Bijela kuća.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je kako nije jasno je li Iran Rusiji već dostavio neke od bespilotnih letjelica.
Kazao je kako SAD ima informacije prema kojima se Iran priprema obučiti ruske snage kako bi mogle koristiti bespilotne letjelice već ovog mjeseca, prenosi The Guardian.
22:30 - Najbogatiji Ukrajinac Rinat Ahmetov rekao je u ponedjeljak da svoje medijsko carstvo u cijelosti ustupa državi, u okviru zakona o suzbijanju "prevelikog utjecaja oligarha" na gospodarstvo.
"Ovog tjedna će Ukrajinska medijska grupa ustupiti državi sve ukrajinske koncesije (licences) naših televizijskih mreža i tiskanih glasila. Prekidamo i rad naših internetskih glasila", navodi se u priopćenju objavljenom na mrežnoj stranici njegova holdinga SCM-a.
Pedesetpetogodišnji poduzetnik dodaje da se takva odluka "nametnula" nakon stupanja na snagu zakona o "suzbijanju opasnosti za nacionalnu sigurnost povezne s prevelikim utjecajem oligarha" koji je donesen u rujnu 2021.
21:40 - Latvija bi možda trebala povećati vojni proračun i uvesti obvezni vojni rok za sve građane neovisno o spolu kako bi se zaštitila od bilo kojeg sigurnosnog rizika iz Rusije, rekao je u ponedjeljak predsjednik Egils Levits.
20:06 - Nakon telefonskog razgovora u kojem su raspravljali o mogućnostima izvoza žitarica iz Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin i turski čelnik Tayyip Erdogan planiraju se sastati u bliskoj budućnosti, priopćili su iz Kremlja u ponedjeljak.
Turska je od 24. veljače, kada je Rusija poslala svoje oružane snage u Ukrajinu, bila posrednik između Moskve i Kijeva. Posljednji razgovori predstavnika Rusije i Ukrajine održani su u Istanbulu krajem ožujka.
19:30 - Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na stambenu zgradu u noći na nedjelju u Časiv Jaru, na istoku Ukrajine, porastao je u ponedjeljak na 31, priopćila je ukrajinska spasilačka služba.
"Pronađeno je 30 tijela. Devet osoba je izvučeno iz ruševina", napisala je na Facebooku ukrajinska služba za krizna stanja, dodajući da je 31. tijelo locirano, ali još nije izvučeno.
17:18 - Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro kazao je da je njegova Vlada blizu sporazuma prema kojem bi kupovala jeftinije gorivo iz Rusije. Bolsonaro koji je u prijateljskim odnosima s Vladimirom Putinom nije iznio više detalja o toga.
Predsjednički izbori u Brazilu su u listopadu, a Bolsonaro koji želi novi mandat muku muči zbog načina na koji je njegova Vlada reagirala za vrijeme pandemije COVID-19, ali i zbog toga što imaju problema obuzdati inflaciju i rastuće cijene goriva.
17:08 - Rusko topništvo brojčano nadjačava ukrajinsko u odnosu osam prema jedan, što dovodi Ukrajinu u podređeni položaj, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Ukrajinske međunarodne legije. Damien Magrou, glasnogovornik organizacije koja okuplja strane državljane, rekao je na briefingu u Kijevu da se taj jaz može prevladati ako zapad pošalje Ukrajini više teškog oružja.
"Ulazimo u fazu rata kada se jako osjeća naš podređeni položaj u odnosu na ruske snage u smislu teškog naoružanja", rekao je Magrou.
17:00 - Slovenska regulatorna agencija za energiju u ponedjeljak je proglasila prvi od četiriju stupnjeva ranog upozorenja pred mogućim teškoćama u opskrbi zemnom plinom, a reagirala je i vlada nizom preporuke o mogućim uštedama energije racionalnom regulacijom temperature u državnoj upravi i javnom sektoru.
13:47 - Broj mrtvih u ruskom raketnom napadu na stambeni blok u gradu Chasiv Yar u istočnoj Ukrajini tijekom vikenda popeo se na 20. Osam ljudi također je ozlijeđeno nakon što je niz raketa koje su ispalile ruske snage pogodio peterokatnicu, rekli su dužnosnici. Ukrajinske službe za hitne slučajeve prvobitno su izvijestile o deset mrtvih.
Pavlo Kirilenko, guverner regije Donjeck, rekao je na Telegramu da je sada potvrđeno da je 20 ljudi mrtvo i osam ozlijeđeno.
13:13 - Donji dom ruskog parlamenta održat će 15. srpnja izvanrednu sjednicu, odlučilo je vijeće parlamenta u ponedjeljak, tek nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da se još nije počeo ozbiljno baviti ratom u Ukrajini.
Putin je iskoristio sastanak s vođama parlamenta u četvrtak da izazove Sjedinjene Države i američke saveznike da pokušaju poraziti Rusiju u Ukrajini. Svi su zahvalili Putinu na njegovim odlukama.
Ruski parlament, kojim dominira stranka koja uvijek podržava Putina, nije otkrio o čemu će se raspravljati na izvanrednoj sjednici.
Vladimir Vasiljev, predsjednik stranke Jedinstvena Rusija koja ima 325 od ukupno 450 mjesta u parlamentu, rekao je da će zastupnici na sjednici raspravljati o više od 60 pitanja.
"Neophodno je da procesi, koji se sada odvijaju, dobiju pravni odgovor", rekao je Vasiljev na Telegram kanalu proputinovske stranke.
"Vijeće je raspravljalo o dnevnom redu za 15. (srpnja): planiramo razmotriti nešto više od 60 pitanja", rekao je Vasiljev. Komunistička partija objavila je da će se raspravljati o više od 80 nacrta zakona.
Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin rekao je Putinu u četvrtak da će ruski parlament pomoći dvjema odcjepljenim, samoproglašenim republikama u istočnoj Ukrajini da razviju svoj pravni sustav. Putin kaže da je "specijalna vojna operacija" u Ukrajini nužna jer Moskva mora obraniti govornike ruskog jezika od progona te optužuje zapad da to ignorira.
Ukrajina i zapadne zemlje tvrde da Putin nema opravdanja za, kako kažu, otimanje zemlje u imperijalnom stilu čije je granice Moskva priznala nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Putin sve više prikazuje rat u Ukrajini kao bitku između Rusije i SAD-a. Optužio je SAD da ponižava Rusiju od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine širenjem NATO-a na istok te da koristi Ukrajinu za prijetnje Rusiji.
SAD je više puta ponovio da ne želi ratovati protiv Rusije. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ožujku da Putin ne može ostati na vlasti, a Bijela kuća je potom objasnila da ta izjava ne znači da Washington traži promjenu režima u Moskvi.
12:09 - Serhai Haidai, ukrajinski guverner Luhanska, rekao je u svom dnevnom brifingu da se mali dio Luhanske regije još uvijek drži te da se vode žestoke bitke.
Optužio je ruske snage da koriste nove regrute iz okupiranih područja Ukrajine kao "topovsko meso", za koje je "garantirano da neće preživjeti ni prvu bitku", rekao je Hajdaj, dodajući da ih Rusi šalju da privuku ukrajinsku vatru i tako otkriju položaje ukrajinske vojske.
11:49 - Anton Gerashchenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova Ukrajine, objavio je da je u ruskom napadu ubijena mlada plesačica.
Daria Kurdel, 20, ubijena je raketom u Kryvyi Rihu dok je trenirala vani s ocem. Lokalni mediji javljaju da je umrla od rane od gelera.
Daria Kurdel, 20 year old dancesport champion, was killed by a Russian rocket in Kryvyi Rih. She was training outside with her father when rockets hit.
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) July 11, 2022
A young and beautiful life destroyed in a second.#RussiaUkraineWar #RussiaIsATerroristState pic.twitter.com/pXewmRE7mU
11:40 - Broj Ukrajinaca koji ulaze u zemlje EU-a se vratio na predratnu razinu, tj. od prije početka ruske invazije, a više ljudi će se vraćati i odlaziti prije početka nove školske godine, kazala je u ponedjeljak europska povjerenica za unutarnje poslove.
Iz Ukrajine je nakon ruske invazije u veljači zemlju napustilo više od šest milijuna ljudi koji su utočište potražili u članicama Unije, izvijestio je krajem lipnja Frontex.
Do danas ih se vratilo 3,1 milijun.
"Što se tiče priljeva izbjeglica, situacija je sada stabilna. Broj prelazaka iz Ukrajine u EU je na predratnoj brojci, i na razini od prije pandemije covida, tako da smo ponovo na normalnom, uobičajenom broju prelazaka ljudi", kazala je povjerenica Ylva Johansson.
Po njenim riječima, gotovo isti broj Ukrajinaca ulazi u EU i vraća se natrag u zemlju.
"Predviđam da će veliki broj Ukrajinaca donijeti odluku prije početka nove školske godine - hoće li im djeca krenuti u školu u nekoj od članica EU-a ili će se vratiti u domovinu i tamo započeti školsku godinu", rekla je Johansson.
Zemlja s najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika je Češka, potom slijede Poljska, Estonija, Litva, Bugarska i Latvija.
11:33 - Posljednje dnevno operativno izvješće ruskog ministarstva obrane uključuje tvrdnje da su ruske snage ubile više od 500 ukrajinskih vojnika i da su uništile velike količine oružja i streljiva dostavljenog iz inozemstva, uključujući “skladišta streljiva za raketne sustave s višestrukim bacanjem HIMARS, haubice M777 i Samohodne topove 2S7 Pion koje su Sjedinjene Države isporučile Ukrajini.”
U izvješću se također tvrdi da je Rusija oborila avion Su-25 i "uništila privremenu točku raspoređivanja 118. brigade teritorijalne obrane Oružanih snaga Ukrajine", ubivši pritom 300 ljudi.
Rusko ministarstvo obrane također tvrdi da "neprijatelj trpi značajne gubitke u svim smjerovima" i da ukrajinske oružane snage namjerno obmanjuju obitelji vojnika, govoreći im da su žrtve nestale ili napuštene, a ne mrtve.
Nijedna od tvrdnji nije neovisno provjerena.
10:59 - Litva je u ponedjeljak proširila ograničenja na trgovinu ruskoj baltičkoj enklavi Kalinjingradu preko svog teritorija, u skladu sa sankcijama Europske unije protiv Moskve. Na popisu zabranjene robe se od ponedjeljka nalaze i cement, drvo, alkohol i industrijske kemikalije bazirane na alkoholu, izvijestio je glasnogovornik carinske službe Litve.
Rusija je u petak upozorila Litvu i EU da bi protiv njih mogla poduzeti "oštre mjere" ukoliko se unutar nekoliko dana ponovo ne uspostavi tranzit roba i dobara iz i prema Kalinjingradu.
Trgovinska ograničenja su pooštrena jer se vlade, tržišta i tvrtke brinu da bi Rusija mogla produljiti zatvaranje najvećeg cjevovoda kojim ruski plin stiže u Njemačku na više od 10 dana koliko je bilo predviđeno za radove na njegovom održavanju.
Kalinjingradska oblast koja graniči s Litvom i Poljskom, članicama i EU-a i NATO-a, i ovisi o cestovnom i željezničkom prijevozu većine roba kroz Litvu, odsječena je od matične Rusije od 17. lipnja zbog sankcija koje je uveo Bruxelles.
Zbog sankcija EU-a je također onemogućen i teretni brodski promet iz Rusije. Roba koja potpada pod humanitarnu kategoriju i robu od vitalne važnosti, poput hrane, izuzeta je iz sankcija EU-a.
Europski dužnosnoci, uz podršku Njemačke, su krajem lipnja nastojali postići kompromis o pitanju Kalinjgrada, no prema izvorima Reutersa, Litva je imala ozbiljne rezerve prema bilo kojem rješenju koje bi se moglo protumačiti kao popuštanje Moskvi.
"Moramo se suočiti s realnošću, (Putin) ima veću prednost od nas. U našem je interesu pronaći kompromis", rekao je zadnjeg dana lipnja jedan od izvora, dodavši da je Kalinjingrad "svetinja" za Moskvu i da će se ishod dogovora vjerojatno doimati nepoštenim.
Jedno od rješenja koje se spominjalo je bilo da se promet između Rusije i Kalinjingrada ne smatra međunarodnom trgovinom jer je riječ o ruskom teritoriju te da se na temelju toga izuzme iz sankcija, no tada se roba ne bi smjela izvoziti, već koristiti isključivo u enklavi.
Rusiji je, prema trenutnim sankcijama, zabranjen prijevoz željeza, čelika i metala do Kalinjingrada kroz članice Unije, a tom su se popisu danas dodali cement i alkohol, ugljen će se zabraniti u kolovozu i naftni proizvodi u prosincu. Stoga će u konačnoj fazi otprilike pola tereta namijenjenog za Kalinjingrad biti na popisu sankcija.
10:55 - Oleksij Reznikov, govoreći za britanski list The Times, rekao je da će ofenziva biti pojačana korištenjem zapadnog oružja.
"Predsjednik je dao nalog vrhovnom vojnom zapovjedniku da izradi planove. Nakon toga Glavni stožer radi svoju domaću zadaću i kaže da za postizanje ovog cilja trebamo XYZ. Ovo je moj posao. Pišem pisma kolegama u partnerskim zemljama, generali govore o tome zašto nam je potrebna ova vrsta naoružanja i onda dobivamo političke odluke,” rekao je Reznikov.
Ministar je dodao da je predsjednik Volodimir Zelenski izdao zapovijed da se ponovno zauzmu obalna područja na jugu koja su ključna za ukrajinsko gospodarstvo.
⚡️Reznikov: Zelensky had ordered Ukraine’s army to liberate Ukraine's coast.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) July 10, 2022
Defense Minister Oleksiy Reznikov said in an interview that President Volodymyr Zelensky had ordered Ukraine’s army to “retake occupied coastal areas which are vital to the country’s economy.”
10:25 - Oleh Synyehubov, guverner Harkiva, objavio je na Telegramu da je 28 ljudi, uključujući 16-godišnje dijete, ozlijeđeno u granatiranju Harkiva. Troje ljudi je poginulo. Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
10:19 - Ukrajinske vlasti izvijestile da se broj smrtnih slučajeva nakon napada ruskih snaga u gradu Časiv Jaru u istočnoj pokrajini Donjeck popeo na 18. Spasioci još uvijek pokušavaju doći do preživjelih u ruševinama, za koje se kaže da su u glasovnom kontaktu dok su ostali zarobljeni u ruševinama. Do sada je spašeno šest osoba, a oko 137 tona ruševina je očišćeno, priopćila je ukrajinska Državna služba za hitne slučajeve.
9:55 - Ruski plinski div Gazprom u ponedjeljak počinje rutinsko 10-dnevno održavanje plinovoda Sjeverni tok 1 - a Njemačka i ostale europske zemlje zabrinuto prate iščekujući hoće li plin ponovo poteći.
"Suočeni smo sa situacijom bez presedana - sve je moguće", rekao je zamjenik njemačkog kancelara Robert Habeck na javnom radiju tijekom vikenda.
"Moguće je da će plin još jednom poteći, čak i na višoj razini volumena nego prije", rekao je.
Međutim, upozorio je "moguće je da ništa ne stigne i još uvijek moramo biti pripremljeni na najgore" dok se Europa bori za to da ne bude više ovisna o ruskim energentima.
Više o ovoj temi možete pročitati ovdje.
9:06 - Izvještaji ruske novinske agencije RIA tvrde da je pokušan atentat na čelnika ruske administracije Melitopolja u okupiranom Zaporižju, Andrija Sigutu. Agencija citira riječi Alekseja Selivanova.
"Noćas je ukrajinski režim pokušao atentat na načelnika uprave okruga Melitopolj, Andrija Sigutu. Srećom, nije ozlijeđen i nastavlja raditi, unatoč prijetnjama s ukrajinske strane. O detaljima terorističkog napada bit će riječi kasnije. Podsjećam da od sabotaže prvi stradaju civili. Svi koji pokušaju destabilizirati život civila na oslobođenom teritoriju snosit će neizbježnu kaznu.
Nisu ponuđeni dokazi koji bi potkrijepili te tvrdnje. Dužnosnik nametnut od Rusije u okupiranom Hersonu ubijen je u navodnom napadu autobombom krajem lipnja.
8:43 - Rusija je otvorila vatru topništvom, višecijevnim raketnim bacačima i tenkovima na područje oko drugog po veličini ukrajinskog grada Harkiva i granatirala je gradove na istoku, gdje je u prethodnom napadu ubijeno 15 ljudi u stambenoj zgradi, objavio je ukraijnski glavni stožer u ponedjeljak.
Stambena zgrada u Harkivu pogođena je projektilom tijekom noći, ali nema izvještaja o žrtvama, rekle su vlasti.
U raketnom napadu na peterokatnu stambenu zgradu u gradu Časiv Jaru na istoku zemlje u subotu navečer poginulo je 15 ljudi, a dvadesetak ljudi ostalo je zarobljeno u ruševinama. Šef kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je da je napad "još jedan teroristički napad" i da Rusiju treba označiti kao državu sponzora terorizma.
Moskva poriče da cilja civile, ali ukrajinski gradovi, mjesta i sela ostali su u ruševinama nakon ruskog granatiranja, a podrumi i skloništa jedina su sigurna mjesta od bombi za one koji su ostali.
U nedjelju su spasioci u Časiv Jaru upotrijebili dizalicu da podignu betonsku ploču i rukama su kopali po ruševinama, dok su ošamućeni stanovnici koji su preživjeli napad izvlačili osobne stvari i pričali kako su izbjegli smrt.
Jedna žena je viđena kako izlazi iz uništene zgrade noseći pod rukom dasku za glačanje, kišobran i plastičnu vrećicu za kupovinu. Drugi su jednostavno promatrali napore spašavanja, bojeći se najgoreg dok se mrtvi uklanjaju. “Otrčali smo u podrum, bila su tri pogotka, prvi negdje u kuhinji”, rekla je stanarka Ljudmila.
“Drugo, ni ne sjećam se, sijevalo je, trčali smo prema drugom ulazu pa ravno u podrum. Tu smo sjedili cijelu noć do jutros.”
Druga preživjela, Venera, rekla je da je htjela spasiti svoja dva mačića.
“Odbačena sam u kupaonicu, bio je kaos, bila sam u šoku, sva u krvi”, ispričala je plačući. "Kad sam izašla iz kupaonice, soba je bila puna ruševina, tri kata su se srušila. Nikada nisam pronašao mačiće ispod ruševina."
Ruski predsjednik Vladimir Putin napao je Ukrajinu 24. veljače, nazivajući sukob "specijalnom vojnom operacijom" za demilitarizaciju Ukrajine i oslobađanje od nacionalista. Ukrajina i njezini zapadni saveznici kažu da je Putinov rat imperijalna otimačina zemlje i optužili su njegove snage za ratne zločine. Moskva negira napade na civile.
Najveći sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata ubio je tisuće ljudi, ostavio gradove i mjesta u ruševinama, a više od 5,5 milijuna Ukrajinaca napustilo je svoju zemlju.
Glavni stožer Ukrajine rekao je u ponedjeljak da su ruske snage pokrenule val bombardiranja na istoku jer žele zauzeti industrijsko središte Donbas. Opsežno granatiranje priprema je za intenziviranje napada.
Kremlj je proglasio pobjedu u donbaskoj pokrajini Luhansk i njegove su se snage sada usredotočile na preuzimanje kontrole nad susjednim Doneckom.
Putin je obećao predati kontrolu nad Donbasom proruskim separatistima koji su proglasili neovisnost od Kijeva.
Rusija je odustala od prvotnog napredovanja prema glavnom gradu Kijevu suočena sa žestokim otporom ojačanim zapadnim oružjem.
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk upozorila je u nedjelju civile u regiji Herson pod ruskom okupacijom da se hitno evakuiraju jer ukrajinske oružane snage tamo pripremaju protunapad, ne navodeći vremenski okvir za akciju.
“Pouzdano znam da tamo ne bi smjelo biti žena i djece i da ne bi smjeli postati živi štit”, rekla je na nacionalnoj televiziji.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojnog polja.
8:17 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva sugerira da niti jedna strana nije ostvarila nikakve teritorijalne dobitke u Ukrajini tijekom vikenda.
"Od nedjelje 10. srpnja rusko topničko bombardiranje nastavilo se u sjevernom sektoru Donbasa, ali vjerojatno bez većih teritorijalnih napredovanja. Ukrajinske snage nastavile su vršiti lokalizirani pritisak na rusku obrambenu crtu u sjeveroistočnoj Hersonskoj oblasti, također vjerojatno bez postizanja teritorijalne dobiti. Oni također identificiraju duge službe i mogući borbeni umor kao rizik za ruske snage raspoređene u Ukrajini", stoji u izvješću.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 11 July 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) July 11, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/SnhtVoG5js
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/V620iZfEP7
7:31- Ukrajinske hitne službe nastavljaju pretraživati ruševine stambene zgrade u istočnoj Ukrajini tražeći dvadesetak ljudi, uključujući i dijete, za koje se strahuje da su zarobljeni nakon što je u ruskom raketnom napadu ubijeno 15 ljudi.
5:50 - Zamjenica ukrajinskog premijera u nedjelju je pozvala civile da hitno napuste južnu pokrajinu Herson koju su okupirale ruske snage jer ukrajinska vojska planira protuofenzivu. Ukrajina je izgubila veći dio te pokrajine na Crnom moru kao i istoimeni grad u prvim tjednima ruske invazije počete 24. veljače.
"Jasno je da će biti borbe, granatiranja ... i zbog toga pozivamo ljude na hitnu evakuaciju", rekla je Irina Vereščuk za nacionalnu televiziju.
Dodala je da ne može reći kada će početi protuofenziva. "Sigurna sam da će ondje biti žena i djece i oni ne smiju biti ljudski štit", rekla je.
Vlast koju je Moskva uspostavila u toj pokrajini najavila je da će održati referendum o pristupanju Rusiji za koji još nije objavljen datum. Kremlj ističe da odluku o budućnosti te regije trebaju donijeti njezini stanovnici.
U regiji je i grad Herson koji je prije rata imao gotovo 300.000 stanovnika, no ne zna se koliko je njih ostalo.
5:05 - Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder kazao je da želi ostati u kontaktu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, unatoč tome što Moskva ne odustaje od rata s Ukrajinom.
„Ne želim se odreći mogućnosti za razgovor s predsjednikom Putinom“, kazao je Schröder za nedjeljno izdanje novina Frankfurter Allgemeine Zeitung.
5:00 - Ukrajinske vlasti izvijestile su u nedjelju da su izvukle tijela 15 poginulih ispod ruševina peterokatnice koju su raketirale ruske snage u grad Časiv Jaru u istočnoj pokrajini Doneck.
Pet drugih ranjenih osoba ranije je u nedjelju izvučeno, objavila je spasilačka služba na Facebooku i dodala da su uspostavili kontakt s još tri osobe zarobljene pod ruševinama.
Guverner regije Pavlo Kirilenko ranije na Twitteru objavio da je "najmanje tridesetak ljudi" još pod zidovima peterokatnice pogođene kasno u subotu ruskim raketama Uragan.
Ulaz u blok potpuno je uništen, rekao je Kirilenko i dodao da spasilačke službe nastavljaju posao potrage za preživjelima u napadu na Časiv Jar, nekih 30 kilometara jugoistočno od Slovjanska.
Ruska novinska agencija TASS je pak citirala proruske separatiste, koji tvrde da su ukrajinske snage granatirale stambena područja u gradu Donecku.
Agencije ne mogu iz neovisnog izbora provjeriti te informacije.
Rusija redovito tvrdi da ne napada civilne ciljeve. U nedjelju je rusko ministarstvo objavilo da su ruski vojnici ubili 100 ukrajinskih vojnika u raketnom napadu na tvornicu keramike u Slovjansku kojom se koristilo ukrajinsko topništvo.
Ministarstvo u Moskvi je ustvrdilo da je uništilo više od 1000 komada streljiva za topničke sustave M-777 howitzers koje su Ukrajini isporučile Sjedinjene Države te još 700 komada streljiva za višestruke bacače raketa Grad.
Rusko ministarstvo tvrdi i da su ruski zrakoplovi Su-35 srušili dva ukrajinska zrakoplova tog tipa i avione Mig-29.
Dodaje nadalje da su ruske snage srušile 242 ukrajinska zrakoplova i 137 helikoptera od kraja veljače kada je počela invazija koju Moskva naziva "specijalnom operacijom".
Ta ruska tvrdnja odudara od izvješća prema kojima je Ukrajina posjedovala samo 100 aviona i 90 helikoptera prije rata.
Pošto su osvojile gotovo cijelu pokrajinu Luhansk, ruske snage sada su fokusirane na Doneck. Proruski sepratisti žele zaokružiti i uspostaviti punu kontrolu nad objema pokrajinama koje se zajedno nazivaju Donbas.
Vlada u Kijevu poziva zapadne saveznike da isporuče Ukrajini još teškog i dalekometnog oružja radi obrane teritorija i povrata područja koje su zauzele ruske snage.
Ranije u nedjelju Kijev je pozvao civile da hitno napuste južnu pokrajinu Herson koju su okupirale ruske snage jer ukrajinska vojska planira protuofenzivu.
Vlasti koje je na okupiranim područjima postavila Moskva tvrde da je regija Harkiv "neotuđivi dio ruske zemlje", što znači da Kremlj planira anektirati dio ili cijelo to područje, navodi američki Insititut za studije rata.
gledam sve te pogođene objekte u harkivu, sve stambeni objekti, oko njih nema nikakvih vojnih vozila niti njihovih dijelova, dapače okolo su se razletjele stvari civila koji su tamo živjeli. ovo je ruski terorizam na (zlo)djelu!