Ukrajinski dronovi pogodili su ruski tanker u Kerčkom tjesnacu, nakratko zaustavivši promet na strateškom mostu koji povezuje Krim s Rusijom, pišu ruski mediji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je ruska navođena raketa pogodila centar za transfuziju krvi u gradu Kupjansku u istočnoj regiji Harkiv kasno u subotu.
Tijek događaja:
22:50 - Ukrajina je preuzela odgovornost za dva napada koja su se dogodila jutros. Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da su napadi na most Čongar na Krimu i još jedan most u blizini Heničeska djelo ukrajinskih zračnih snaga. U napadu u Heničesku oštećen je i obližnji plinovod, piše Sky News.
Hide and seek. Last night, dozens of russian missiles and Shaheds searched for Ukrainian planes and Storm Shadow missiles at the airfields. But it wasn’t until today, in Chonhar and near Henichesk, that the russians finally found them. pic.twitter.com/Ei09qyFwR2
— Defense of Ukraine (@DefenceU) August 6, 2023
22:45 - Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić zatražila je od Rusije da pusti na slobodu zatočene kritičare Kremlja Alekseja Navaljnog i Vladimira Karu Murzu.
"Kao što je Vijeće Europe ponovilo u nekoliko prilika, Aleksej Navaljni, sukladno s privremenim mjerama Europskog suda za ljudska prava od 16. veljače 2021. i Vladimir Kara-Murza moraju biti pušteni bez odgode", rekla je hrvatska diplomatkinja u priopćenju. Od ruskih vlasti je također zatražila da rasvijetle pokušaje ubojstava Navaljnog, koji je osuđen na 19 godina zatvora i Murze koji je dobio 25 godina iza rešetaka.
"Ozbiljno sam zabrinuta zbog pojačanih represivnih pokušaja da se utišaju legitimne kritike protivnika, aktivista i običnih građana dok Rusija nastavlja sa svojom brutalnom agresijom protiv Ukrajine", rekla je Pejčinović Burić.
"Zgrožena sam do koje razine ruske vlasti očigledno nastavljaju kršiti jamstva poštenog suđenja i pravnog postupka, kao i druga prava dvojice opozicijskih političara. Stalni propust da se provede pravda na nepristran način razotkriva arbitrarnu i proizvoljnu prirodu postupaka koji ostavljaju malo sumnje o ciljevima političke odmazde koja stoji iza njihovih osuda", dodala je.
Vijeće Europe će nastaviti stajati u punoj solidarnosti s njima i podržavati njihova ljudska prava na sve načine na koje može u skladu sa svojim mandatom, piše u priopćenju.
Moskovski sud je krajem srpnja potvrdio kaznu od 25 godina zatvora Vladimiru Kara-Murzi, jednom od najglasnijih kritičara predsjednika Vladimira Putina. Četrdesetjednogodišnjem britansko-ruskom disidentu izrečena je oštra kazna u travnju, a osuđen je, između ostalog, za veleizdaju. Navaljni, glavni politički protivnik Kremlja koji već služi devetogodišnju zatvorsku kaznu u neljudskim uvjetima, osuđen je u petak na 19 godina zatvora za "ekstremizam" na suđenju zatvorenom za javnost.
GALERIJA Suze, redovi za hranu i život među ruševinama: Civili plaćaju golemu žrtvu rata u Ukrajini
22:40 - Visoki ukrajinski dužnosnik rekao je da su razgovori u Saudijskoj Arabiji o nastojanjima da se krene prema postizanju mirnog rješenja rata s Rusijom bili produktivni, no Moskva je sastanak nazvala neuspjelim pokušajem da se globalni jug prikloni Kijevu. Više od 40 zemalja, među kojima su Kina, Indija, Sjedinjene Države i brojne europske zemlje, s izuzetkom Rusije, sudjeluje u pregovorima u Džedi.
Ukrajina i njezini saveznici pojasnili su kako su pregovori u Džedi pokušaj da se zajamči široka međunarodna potpora u pogledu ključnih načela mirnog okončanja rata u Ukrajini, a to znači povlačenje svih ruskih trupa iz Ukrajine i povrat cjelokupnoga ukrajinskog teritorija pod kontrolu Kijeva. Predsjednik Volodimir Zelenski je istaknuo kako želi da se globalni samit na temelju spomenutih načela održi kasnije tijekom godine. No i osamnaest mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu svi izgledi za izravnim mirovnim pregovorima između Kijeva i Moskve čine se dalekima.
"Održali smo vrlo produktivne konzultacije o ključnim načelima na kojima bi se trebao graditi pravedan i trajan mir", rekao je na sastanku u Džedi šef Zelenskijeva kabineta Andrij Jermak.
Ruski državni mediji prenijeli su izjavu zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova koji je rekao kako je sastanak "odraz nastojanja zapada da nastavi uzaludne, na propast osuđene napore" čiji je cilj mobilizirati globalni jug iza stajališta Volodimira Zelenskog.
Dok su zapadne zemlje podržale Ukrajinu, mnoge ostale države oklijevaju zauzeti stranu premda žele da se okonča sukob koji je globalno pogodio gospodarstva. Sudjelovanje Kine, koja se dosad držala rezervirano i nije sudjelovala u prethodnome krugu pregovora u Kopenhagenu, izbjegavajući pozive zapada da javno osudi rusku invaziju, nagovijestilo je moguću promjenu u njezinu stajalištu, ali ne i veliki zaokret, smatraju analitičari.
VEZANI ČLANCI:
Zapadni diplomati istaknuli su ulogu Saudijske Arabije u nastojanju da se u Džedi okupi više zemalja, koristeći pritom svoj sve bolji odnos s Pekingom i kontinuirane veze s Moskvom i Kijevom.
Jermak je rekao da su se za vrijeme razgovora u Saudijskoj Arabiji mogla čuti različita stajališta te je pregovore nazvao "krajnje iskrenima i otvorenima". Istaknuo je i da su sve prisutne zemlje iskazale sklonost načelima međunarodnoga prava, kao i sklonost poštivanju suvereniteta i nepovredivosti teritorijalne cjelovitosti država.
12:30 Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin je rekao da je protuzračna obrana uništila neprijateljsku bespilotnu letjelicu koja se približavala glavnom gradu u nedjelju, a jedna od zračnih luka u ruskoj prijestolnici je suspendirala letove. Rusko ministarstvo obrane je zasebno reklo da je ukrajinski dron oboren iznad područja grada Podolska u Moskovskoj oblasti južno od glavnog grada.
Sobjanin je na komunikacijskoj platformi Telegram napisao da se bespilotna letjelica približila Moskvi oko 10 sati prijepodne. Rusija je optužila Ukrajinu za dva napada dronom na njezin glavni grad prošlog tjedna, u kojima je oštećen neboder u poslovnom okrugu Moskva Citi.
Zračna luka Vnukovo je u nedjelju objavila da je suspendirala letove "zbog razloga van naše kontrole".
10:55 - Rusija je preko noći izvršila zračne napade na Ukrajinu u više valova sa 70 komada oružja, uključujući krstareće i nadzvučne projektile te bespilotne letjelice iranske proizvodnje, objavilo je ratno zrakoplovstvo u Kijevu u nedjelju, a čini se da je najmanje 10 raketa probilo protuzračnu obranu.
Ukrajinska protuzračna obrana je uništila 30 od 40 krstarećih projektila i svih 27 dronova "Shahed" koje je Rusija lansirala preko noći, napisalo je na komunikacijskoj platformi Telegram ratno zrakoplovstvo, koje u nedjelju slavi svoj praznik. Zrakoplovstvo je također reklo da je Rusija lansirala tri nadzvučne rakete Kinžal, no nije pružila nikakve daljnje pojedinosti o njima.
VEZANI ČLANCI:
"Sveukupno, u nekoliko valova napada, od večeri 5. kolovoza do jutra 6. kolovoza 2023., neprijatelj je iskoristio 70 sredstava naoružanja za zračne napade", objavilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi izvješće, a Rusija ga nije odmah komentirala. Nije objavljeno je li prekonoćnim napadom prouzročena šteta, odnosno što se zbilo s 10 krstarećih raketa koje nisu oborene.
Zamjenik guvernera Hmeljničke oblasti na zapadu zemlje Sergij Tjurin kazao je da je vojni aerodrom u gradu Starokostjantinivu bio jedan od ciljeva napada. "Aerodrom u Starokonstjantinivu je bio na umu neprijatelja. Došlo je do niza eksplozija u Starokonstjantinivu i hmeljničkim zajednicama", rekao je na Telegramu. "Većinu raketa su oborile snage protuzračne obrane", dodao je.
Tjurin je kazao da su eksplozije oštetile nekoliko privatnih kuća, javnu kulturnu instituciju i autobusnu postaju te da je izbio požar u silosu za žito. Glasnogovornik ratnog zrakoplovstva Jurij Ignat je za ukrajinski medij rekao da je jedna od ključnih meta tog ruskog napada bila Hmeljnička oblast. "Sada aerodrom u Starokostjantinivu progoni neprijatelja", kazao je Ignat. Rusija je vojni aerodrom već gađala krajem srpnja.
'Nemoj hraniti trolove', vele. Krivo. Treba im odgovoriti činjenicom, ne osobno, bez ruganja, ne ogovarati uvredom na uvredu. Jedino tako im se može suziti prostor. Ponukalo me je pisanje osobe @Serengeti, koja ne preže od izvrtanja činjenica i plasiranja neistinaistina u cilju opravdavanja ruske agresije na Ukrajinu. Glede napisa o Nijemcu koji je sudjelovao u ratu, ovo su činjenice: 1) Ime je Jonas Kratzenberg (ne Johan) 2) Bio je dragovoljac (ne plaćenik) 3) Razgovor je na Youtube kanalu (ne televiziji) 4) Svjedočio je o ruskim (NE ukrajinskim) zločinima u Irpinu i Buchi Navedeni razgovor na njemačkom se može u cijelosti poslušati na Yotube. Svjedočenja je objavio u knjizi "Schützenhilfe". Od navedene sobe @Serengeti ima još toga. Dao sam si truda i provjerio nekoliko navoda: svi su bili tendenciozni, netočni ili grubo lažni. DIXI