Novi iranski predsjednik, 60-godišnji ultrakonzervativac Ebrahim Raisi, prisegnuo je jučer pred Vijećem Šura, na službenoj ceremoniji inauguracije u nazočnosti stranih uglednika i desetaka službenih delegacija, na početku četverogodišnjeg mandata tijekom kojega će se suočiti s izazovima poboljšanja stanja gospodarstva pod američkim sankcijama, dodatno pogođenog posljedicama zdravstvene krize.
“Mesar iz Teherana”
Sudjelovalo je 115 delegata iz 73 zemlje u predsjedničkoj svečanoj prisezi. Među njima bilo je deset šefova država, 20 predsjednika parlamenta, 11 ministara vanjskih poslova, 10 ministara i 11 delegata iz međunarodnih i regionalnih institucija. Među izaslanstvima bili su predsjednik Ruske dume Vyacheslav Volodin, irački predsjednik Barham Salih, afganistanski predsjednik Muhammad Ashraf Ghani i predsjednik regije Kurdistan Nechirvan Barzani kao i armenski i alžirski premijer, predsjednik Međuparlamentarne unije, predsjednik azerbajdžanskog i turskog parlamenta i ministar vanjskih poslova Kuvajta.
Zanimljivo je da je i Saudijska Arabija poslala svoje izaslanstvo unatoč tome što već duže vrijeme Iran i Saudijska Arabija nemaju diplomatske odnose te su ljutiti suparnici. Na ceremoniji je sudjelovao i diplomat Europske unije koji je zadužen za nuklearne pregovore u Beču, Enrique Mora, iako je Izrael odluku EU o slanju visokog predstavnika na svečanu prisegu smatrao sramotnom opisujući Raisija kao “mesara iz Teherana”.
Zanimljiv je i stav slovenskog premijera Janeza Janše koji je nedavno pozvao Međunarodnu zajednicu na istragu o masakru 30 tisuća političkih zatvorenika u Iranu 1988., a posebno o ulozi novoizabranog predsjednika Raisija u tom masakru.
Zbog napetosti između Irana i Izraela, za vrijeme ceremonije zračni prostor iznad Teherana bio je 2,5 sata potpuno zatvoren.
Zanimljivo će biti promatrati kakvu će svijet voditi politiku prema novoizabranom predsjedniku Irana za kojeg konzervativci kažu da je revolucionar što je izuzetno važno jer oni će sada nesmetano provoditi politiku čvrste ruke prema SAD-u, jer, konzervativni Iranci vjeruju da SAD jedino razumije jezik sile. Iznimno je važno kako će se novi predsjednik Raisi postaviti na pregovorima u Beču o nuklearnom sporazumu koji je već biti pred potpisivanjem, međutim, zapelo je oko ukidanja sankcija Iranu.
Ebrahim Raisi, bio je ministar pravosuđa, zamjenik šefa Skupštine stručnjaka i jedan od iranskih dužnosnika na meti američkih sankcija. Raisi je veći dio svoje karijere proveo u pravosuđu. Počeo je kao regionalni tužitelj, a zatim je zauzeo mjesta državnog odvjetnika, prvog zamjenika sudstva i generalnog inspektorata, prije nego što je napustio sudstvo i predvodio čuvara svetišta Razavi u gradu Mašhadu. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei izabrao ga je 2019. za glavnog suca Vrhovnog suda.
Raisi je više usmjeren na uspostavljanje “ekonomije otpora” i jačanje domaće proizvodnje nego na pregovore sa Zapadom. S druge strane, na Zapadu klerika Raisija smatraju dijelom tzv. “odbora za smrt”, koji je bio odgovoran za pogubljenje tisuća političkih zatvorenika 1980-ih. Naime, Raisi je tada, kako tvrdi Zapad, nadgledao pravosudni sustav u Iranu u vrijeme kada su uslijedila navodna masovna pogubljenja 1988. na kraju dugog rata Irana s Irakom.
Pokolj 30.000 ljudi
Nakon što je tadašnji iranski vrhovni čelnik Ruhollah Homeini prihvatio prekid vatre uz posredovanje UN-a, pripadnici grupe Mudžahedin-e-Khalq, koje je naoružao Sadam Hussein, upali su preko iranske granice u iznenadnom napadu. Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava procjenjuju da je pogubljeno 5000 ljudi, dok iz Mudžahedini-e-Khalq tvrde da je riječ o 30 tisuća ljudi.
Iran nikada nije u potpunosti priznao navodna pogubljenja, a Međunarodna zajednica nikada nije imala dokaza. Iranci tvrde da su te optužbe dio propagande Zapada koji želi ocrniti Iran u svijetu.
VIDEO Hrvatska obilježava Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti
