U povodu 90. obljetnice rođenja Zlatka Crnkovića (Čaglin, 1931. – Zagreb, 2013.), njegov prijatelj iz dječačkih dana, umirovljenik, nekadašnji inženjer u Elektroslavoniji Stjepan Albert (85) pokrenuo je inicijativu da se tog velikog hrvatskog prevoditelja, barda hrvatske književnosti, pisca, izdavača i urednika proglasi najprije čaglinskim, a zatim i slavonskim brendom. Zlatko Crnković svojim je radom trajno obilježio hrvatsku kulturu, zbog čega mu je Ministarstvo kulture dodijelilo nagradu za životno djelo.
Čaglin pokraj Požege jedna je od najsiromašnijih općina u Slavoniji. Albert smatra da bi realizacija njegove inicijative, koja uključuje otkup Crnkovićeve rodne kuće u Čaglinu uz pomoć sredstava iz EU fondova te pretvaranje tog prostora sa zgradama u kulturni centar i muzej, dala zamah viziji razvoja turizma, kulture i povijesne baštine tog kraja.
– Za svoj projekt ostvario sam pismene i usmene kontakte s nekoliko uvaženih osoba i svi su biranim riječima govorili o Crnkoviću. Profesorica Nives Opačić rekla je da Crnković nije velikan, nego div hrvatskog prevoditeljstva. Ivan Aralica nazvao ga je jednim od trojice naših najvećih prevodilaca, uz Velikanoviča i Tabaka, a Julijana Matanović navodi da je njegovo ime sinonim za velikog urednika. Mislim da bi brendiranje Zlatka Crnkovića moglo koristiti Čaglinu u turističkom smislu – kaže Albert.
Svoj plan Albert je predstavio Općini Čaglin, a uskoro će ga predstaviti i Požeško-slavonskoj županiji. Između ostalog, plan predviđa postavljanje Crnkovićeve spomen-ploče i biste u Čaglinu, organiziranje biciklistike utrke kroz Slavoniju koja bi počinjala i završavala u Čaglinu, organizaciju znanstveno-stručnog skupa o Zlatku Crnkoviću, nogometnog turnira... Predložio je i održavanje godišnje manifestacije pod nazivom "Svibanjski dani Zlatka Crnkovića Čaglinskog". Sve bi to, uvjeren je, trebalo pridonijeti pozicioniranju Čaglina na turističkoj karti Hrvatske, a zatim i revitalizaciji samog mjesta.
– Za Čaglin me vežu teški, ali bezbrižni i sretni dani mog djetinjstva. Kad god smo dolazili do prometne ploče "Čaglin", moja pokojna supruga Mira bi kazala: "Djeco, pogledajte si oca kako se od radosti zarumenio!" Ja želim pomoći Čaglinu. Taj kraj ima samo četiri vrijedne stvari – nezagađenu zemlju, radišne ljude, Sovsko jezero i Zlatka Crnkovića. Moramo isticati te vrijednosti i tako pridonijeti razvoju mjesta – istaknuo je Albert.
O svom znamenitom prijatelju s kojim je nekada igrao nogomet u mjesnom klubu i kraju iz kojeg potječe Albert je napisao i knjigu "Zlatko Crnković Čaglinski i NK Omladinac do kraja pedesetih godina 20. stoljeća". Knjigu je, kako sam kaže, objavio u spomen Čaglinu i svim njegovim stanovnicima, od pudara-poljara, čordaša, svinjara, nogometaša, nogometnih djelatnika i funkcionara, navijača do učitelja, doktora, veterinara i svećenika. Prema riječima recenzenta Ivana Brkanovića, prikaz je to Čaglina kakvog više nema, mjesta punog mladosti i aktivnosti, Čaglina iz kojeg se samo odlazilo do današnjih dana, materijalno siromašnih ljudi, ali ljudi koji su blistali dobrotom, ljubavlju i nadom.
– Osnovna zamisao za knjigu bila je pronaći što više do sada zapisanog ili nacrtanog o Čaglinu ili povezanog s Čaglinom, koristiti to u knjizi bez preinaka i što je moguće vjernije opisati Čaglin, njegove stanovnike i prirodne značajke. Želio sam opisati Čaglin našeg djetinjstva, dječaštva, mladosti, Čaglin našeg sjećanja i uspomena, naših snova i maštanja – zaključio je Albert.
