U tisućama hektara plodne slavonske zemlje, koja je najvećim dijelom
zasađena tradicionalnim kulturama poput pšenice i kukuruza, sve se više
poljoprivrednika okreće i uzgoju, za naše prilike, egzotičnih kultura.
Među takvima je i Vukovarac Srđan Gostović, vlasnik obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva, koji je 2007. posadio 0,6 hektara zemlje
lavandom.
– Krenuo sam u taj posao više iz hobija i da vidim što se i koliko može
napraviti sa tom kulturom. Imam 4.000 sadnica lavande od kojih ove
godine očekujem pun urod, a tada ću vidjeti na čemu sam – kaže
Gostović, trenutno jedini uzgajivač lavande u Vukovaru. Zasadio je
budrovku, vrstu koja uspijeva i u Dalmaciji, a ne smetaju joj ni hladne
i ledene slavonske zime. Izuzev prvih 20-ak dana po sadnji, ova
ljekovita biljka ne zahtijeva zalijevanje, a kako se radi o ekološkom
uzgoju, Gostović svoje polje uopće ne tretira kemijskim sredstvima.
– Lavanda zahtijeva dosta posla, iako ne toliko koliko neke druge
kulture. Nemam ništa od mehanizacije, većinu posla obavljamo ručno –
dodaje.
Lavanda se bere dvaput godišnje, u drugoj polovici srpnja i krajem
rujna. Bere se cvijet koji se potom suši, kruni i potom prerađuje u
ulje i druge proizvode.
– Problem je što nema dovoljno literature iz koje bi smo mogli
pročitati više o lavandi pa se snalazimo kako znamo. Međutim, najviše
nas pogađa činjenica što tržište lavande u Hrvatskoj još nije uređeno,
tako da su otkupne cijene vrlo različite. Oko 3,5 kune je kilogram
sirovog cvijeta, a litra ulja 200-injak kuna – ističe Gostović. To je,
dodaje, nužno riješiti, kako bi mogli dalje raditi, a s tim su ciljem
osnovali i cluster uzgajivača.
Lavande umirujuće djeluje na živčani sustav, pomaže kod nesanice i
smanjuje iscrpljenost. Ulje lavande idealna je prva pomoć jer djeluje
kao alkohol, ali ne peče. Odbija i komarce.
EGZOTIKA NA POLJIMA Od hobija do ozbiljnog posla
