Istaknuti hrvatski sociolog, sveučilišni profesor, publicist i političar Slaven Letica umro je u nedjelju u Zagrebu u 74. godini nakon duge i teške bolesti.
Slaven Letica, sveučilišni profesor, ekonomist, političar, publicist , rođen je 28. lipnja 1947. godine u zaselku Latište kod Podgore. Nakon završena osnovnog školovanja u srednju školu odlazi u Makarsku. Bio je krenuo u gimnaziju, koja je ukinuta, pa je položio prvi razred ekonomske škole i završio ju u roku. Počeo je studirati na Višoj ekonomskoj školi u Splitu, a nastavio u Zagrebu.
Uzdržavajući se studentskim kreditom i povremenim poslovima 1971. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu. Godinu i pol studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu. 1 / 4 1971. godine se zaposlio i to u Republičkom zavodu za zapošljavanje, gdje je pokrenuo istraživanje o tržištu rada i časopis Zapošljavanje i udružrni rad. Postao je i analitičke službe. Izrada samoupravnih akata za razne ustanove dovela ga je do Medicinskoga fakulteta gdje je od 1979. zaposlen, a 1980. godine postevljen jw za asistenta na predmetu Medicinska sociologija. Usto, počeo je raditi kao konzultant za UN-ovu Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Iznimno dobro plaćeni poslovi na projektiranju zdravstvenih službi, njihovu vodstvu i upravljanju, odvela su ga u zamalo sve europske zemlje te u Kinu, Indiju, Pakistan, Tajland, Filipine, Burmu, Egipat i Sudan. Za Svjetsku organizaciju prestao je raditi jer mu je Fakultet zapriječio odlazak na provedbu tri projeklta u Indiji i na Dalekom istoku.
Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu na temu Teorija ekonomskog razvoja i makro-ekonomska politika. Doktorirao je potom u istoj ustanovi na temu Faktori rasta i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj. Specijalističko obrazovanje iz zdravtvene ekonomike i medicinske sociologije stekao je na sveučilištima u Edinburgu i Leedsu, a nastavnu i znanstvenu karijeru i dalje gradio na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. Kaže da je tu funkciju preuzeo na temelju džentlmenskog sporazuma, dok se savjetnička mjesta ne popune profesionalcima. Izravno je sudjelovao u procesu stvaranja hrvatske države: u pisanju načela za Ustav i u osmišljavanju ključnih hrvatskih državnih institucija. S dr. Franjom Tuđmanom je, kako tvrdi, vrlo uspješno surađivao od kraja 1989. godine do ožujka 1991. godine. Razišli su se zbog različitog gledanja na budućnost Bosne i Hercegovine 7. ožujka 1991. godine, kad mu je Predsjednik, kaže Letica, pokazao zemljopisne i političke karte pripravljene za razgovore u Karađorđevu. Četiri godine, od 1994. do 1998., bio je predsjednik Europskog pokreta u Hrvatskoj i isto toliko predsjednik Hrvatskog teniskog saveza. U javnosti je poprilično poznat i Letičin kolumnistički rad u Danasu i Globusu.
Bio je i voditelj TV emisije "Kako misliti Hrvatsku". U Hrvatski sabor izabran je u njegovu 5. sazivu, u prosincu 2003. godine, kao neovisni kandidat i nositelj izborne liste Hrvatske stranke prava i Zagorske demokratske stranke u I. izbornoj jedinci. Do 23. veljače 2005. bio je član Kluba zastupnika Hrvatske stranke prava. U veljači 2005, prekinuo sve veze sa Zagorskom demokratskom strankom, a 13 dana kasnije i sa Hrvatskom strankom prava. Njegov zastupnički mandat trajao je do 11. siječnja 2008. Bio je član Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za međuparlamentarnu suradnju i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Kao neovisni kandidat Slaven Letica kandidirao se na predsjedničkim izborima 2000. i 2005. godine. Na prvim je izborio 4.14 posto ili 112 tisuća glasova, a na drugima 2,59 posto ili manje od 58 tisuća glasova. Autor je i koautor 16 znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga i udžbenika izdanih u Hrvatskoj i SAD-u te više od sto znanstvenih i stručnih članaka. Vrijedno je, kaže Letica, izdvojiti: Zdravstvo u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive (1981), Kriza i zdravstvo (1984), Zdravstvena politika u doba krize (1984), Intelektualac i kriza (1984), Četvrta Jugoslavija (1989), Obećana zemlja (1992), Divlje misli (1993), The Road from Paradise (SAD, 1993, koautor), Habits of the Balkan Heart (SAD, 1993, koautor), Postmoderna i genocid u Bosni i Hercegovini (1997, koautor), Političko pleme (1999), Strašni sud (2002), Medicinska sociologija (2003, koautor).
Bio je oženjen Gordanom Cerjan-Letica, sociologinjom, izvanrednom profesoricom na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Imaju dva sina. Bartol je rođen 1976. godine, diplomirao je međunarodne odnose i političke znanosti na Sveučilištu Yale u Americi. Frane je rođen 1982. Godine, završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i uspješni je odvjetnik.
Pokoj vični daruj mu Gospodine!