Zanima li nas kako će izgledati budućnost interneta, najbolje se vratiti u prošlost. U 1996. godinu.
Tada je nedavno preminula svjetska rock-zvijezda David Bowie svoju pjesmu “Telling Lies” postavila na internet prije nego što ju je objavila na nekom nosaču zvuka. Prodana je u 300 tisuća kopija. Dvije godine kasnije osnovao je i vlastiti internetski provider koji je nudio pristup golemoj kolekciji njegovih fotografija, videa i pjesama, a onda i chatu s njim te ekskluzivni pogled na snimanje sljedećeg albuma. To se zvalo BowieNet i postojalo je mnogo prije MySpacea i Facebooka. Bowie je već tada internet prepoznao kao nešto što će postati integralnim dijelom našeg življenja. Nositelj pobune u društvu više neće biti rock-glazba, nego internet.
Što će internet učiniti društvu, dobro i loše, tad se još nije moglo pojmiti. Ne može se ni danas. Ipak, postoje neki odgovori što se može očekivati za 20, 50 ili sto godina. I oni manje hrabri nagađaju da ćemo za manje od 20 godina elektroničkom poštom moći slati i opipljive predmete. No internet još nije dostupan svima, od ukupno više od sedam milijardi ljudi na svijetu koristi ga tek nešto više od tri milijarde. Hoće li tako biti i za pet godina?
Direktor Googlea Eric Schmidt predvidio je još 2013. da će do 2020. internet biti dostupan svima. Njegovu tvrdnju podupiru brojke, u SAD-u sada 87 posto odraslih koristi internet, 2005. koristilo ga je 66 posto. Ali, kako će do interneta oni u ruralnim i udaljenim područjima?
Sve će biti automatizirano
Rješenje je u različitim programima kojima nevladine organizacije u suradnji s vodećim operatorima omogućuju internet po znatno nižim cijenama. Znatno je smjeliji Googleov projekt Loon koji predviđa dostupnost interneta baš svima bez cijene.
Loonom bi mreže balona koji lebde odmah ispod stratosfere prenosile internet apsolutno svakome. Testiranje se odvija već dvije godine, a zli će jezici reći da i za takvu distribuciju interneta mora postojati neki provider, odnosno teško da će biti potpuno besplatan. Ipak, za pet godina može se očekivati da će svaki mehanizam u našem domu biti povezan s internetom – perilica rublja, hladnjak, brava na vratima.
Pametni telefoni i laptopi kao jedine povezane stvari? To će vrlo skoro biti paleolitik. Već na ovogodišnjem, netom završenom svjetskom sajmu tehnologije CES-u u Las Vegasu bili su predstavljeni hladnjaci povezivi s internetom, pokazalo se što je u njima bez otvaranja vrata. Ili će vam vaš smartphone poslati fotografiju čega sve unutra ima (ili nema) da ne biste kupili nešto suvišno. Analitička tvrtka Gartner procijenila je da bi broj povezanih uređaja s jedne milijarde, koliko je postojalo 2009., trebao skočiti na više od 20 milijardi 2020. Dakle, svakoga dana u Internet stvari ući će pet i pol milijuna novih uređaja. Na to će se u svijetu 2016. potrošiti 235 milijardi dolara.
Već ove godine pametni gradovi koristit će 1,6 milijardi povezanih uređaja. To je povećanje od čak 39 posto u odnosu na prošlu godinu. U Gartnerovu se priopćenju navodi da će na pametne komercijalne zgrade otpadati najveći dio Interneta stvari do 2017., a one će 2018. preuzeti i vodstvo u povezivosti. U apsolutnim brojkama to znači da će ove godine gradovi nastojati postati što pametnijima uz pomoć takvih zgrada, kojih bi do kraja 2016. trebalo biti 518,1 milijun, a do 2018. dvostruko više. Broj pametnih kuća, odnosno obiteljskih domova nadmašit će broj pametnih zgrada.
Očito, za Internet stvari postoji plan, a to je povezivost praktično svake nastambe u kojoj živi moderan čovjek. Neke od aplikacija koje će nositi taj rast upoznajemo već danas. To su smart TV-i, set-top boxevi, žarulje te druga kućna automatizacija poput pametnih termostata, kućnih sigurnosnih sustava ili kućanskih aparata. Upravo će pametni domovi bilježiti najveći rast u aplikaciji Interneta stvari ove godine, čak 21 posto ukupne primjene.
Domovi u kojima danas živimo počet će se pomicati od povezanih s informacijom do okoliša s integriranom uslugom pa će stanovnici praktično neprimjetno koristiti sve ono za što danas ipak moraju uložiti neki trud. Dakle, sve će biti automatizirano. No, usporedno s rastom povezivih uređaja u tom novom internetskom svijetu raste i broj uređaja koji odašilju podatke, a to neminovno traži i više sigurnosti. I tu za sada leži osnovni problem razvoja interneta – kako ga zaštititi.
Odgovor u kriptografiji
Kao i nekada, u Drugom svjetskom ratu, odgovor kako će točno izgledati internet i kome će te na koji način biti dostupan, leži u kriptografiji. Ako se internet u potpunosti otvori, to bi sasvim sigurno u trenutku zatvorilo sve novčane transakcije koje se danas odvijaju internetom, postale bi nesigurnima. S druge strane to bi mogućnost enkripcije ostavilo otvorenom upravo zlonamjernima koji bi zaključavanje interneta i zlorabili.
Drugi je scenarij enkripcija s osiguračem kojim bi raspolagale vlade. No, to se već pokazalo pogrešnim jer su takvu mogućnost zlorabile upravo administracije pojedinih država koristeći takvu mogućnost za pojačan nadzor vlastitih građana. Postoji i solucija da se sve ostavi ovakvim kakvo jest. Jednostavno, pokazalo se, i to prije svega u žalosnim pariškim napadima, kako teroristi koji su napade izvršili uopće nisu koristili mogućnosti koje im je nudila enkripcija, nego su napade koordinirali slobodnim kanalima. Službe sigurnosti jednostavno nisu iskoristile izvore informacija koje su već imale. Na žalost, efikasno su ih počele koristiti tek kada su se napadi dogodili, odnosno u potjeri za teroristima. Nešto posve drugo, ali sasvim osobno potaknulo je razmišljanja da treba enkriptirati cijeli internet.
Bilo je to curenje podataka s weba za spajanje parova Ashley Madison koje je dovelo i do brojnih razvoda, prekida itd. Konačnu odluku moglo bi potaknuti eventualno curenje medicinskih ili bankovnih dosjea. No, opet, svaku nesigurnu bazu podataka moglo bi se jednostavno maknuti s interneta čime bi se problem vrlo jednostavno riješio. Rješenje može biti i identifikacija DNK.
Za deset godina web bi mogao postati višedimenzionalan, nešto sasvim novo što neki futurolozi nazivaju “ubernet” pa će u njemu postojati virtualni svjetovi koje će korisnici moći posjećivati te u njima konzumirati različite usluge. Često se spominju i internetske “nacije” nastale na tom principu. One bi nadišle današnje nacionalne države i njihove granice. Jasno, moći će se teleportirati iz jednog takvog svijeta u drugi. Treba istaknuti neka mišljenja koja govore o tome kako internet neće biti samo jedan, nego će ih biti više, odnosno bit će više mreža ili kanala.
Uz postojeći Internet stvari, sve će veći utjecaj imati poboljšanja virtualne stvarnosti kojima će ljudi mijenjati percepciju okoliša u kojem žive upotrebom prenosivih i nosivih tehnologija te implantata. To će dovesti do lakšeg praćenja zdravlja, ali će ponovno podići i pitanja privatnosti.
Za 15 godina obrazovanje bi se moglo potpuno promijeniti. Najpametnija osoba možda će biti netko iz neke izolirane zabačene sredine, ali uz mogućnost učenja putem interneta. Takvih ljudi moglo bi biti na milijune, kvalitetno obrazovanje izgubilo bi svoju ekskluzivnost. Knjige nećemo samo čitati, već ćemo ih i osjećati onako kao što to govore riječi u njoj napisane. Neki idu i dalje tvrdeći kako Zemlja neće biti jedino mjesto gdje će biti interneta. Do 2030. to bi mogao biti Mars, ako ga do tada koloniziramo. Da ne bi bilo zabune, to već planira, 2012. uspješno je obavila test kada je zapovjednica Sunita Williams s Međunarodne svemirske postaje upravljala robotom koji se nalazio na tlu u Njemačkoj.
Gotovo sigurno ljude ćemo upoznavati putem holograma. A što će tek biti za sto godina? Vrlo je moguće da ćemo internetom moći razgovarati s nekim tko govori nekim drugim jezikom, a da se naš razgovor automatski simultano prevodi. Možda ćemo biti priključeni na računala kako bi nam mozak radio brže i bolje. Moguće je da ćemo komunicirati bez razgovora, mislima, jer smo već povezani računalima. Kako vrijeme ide, javljat će se nove vizije, vjerojatno u daleko bržem ritmu.
Jer, mnogi su danas svjesni da je vrijeme od stotinu godina u tehnološkom smislu “vrijedno” samo 20 godina.
>>Tehnologija iz Star Treka postaje stvarnost: Pogledajte vučnu zraku na djelu!
