Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je južnu regiju Herson, obišao lokalnu infrastrukturu i obećao da će "sve obnoviti" nakon ruske invazije. Posjet regiji u kojoj je Ukrajina provela uspješnu protuofenzivu protiv ruskih okupacijskih sila krajem prošle godine, bio je drugi njegov odlazak iz Kijeva ovaj tjedan. U srijedu je posjetio vojsku blizu istočnog bojišta u gradu Bahmutu.
Tijek događaja:
17:23 - Volodimir Zelenski obratio se vođama Europske Unije u Bruxsellesu putem video poziva. Usvome govoru ponovo je zatražio potporu u obliku oružja dalekog dometa. Summitu EU-a javio se iz unutrašnjosti vlaka na nepoznatoj lokaciji u Ukrajini i izvjestio prisutne o zbiljavnjima na bojišnici. Okolicu Bahmuta posjetio je u srijedu, a danas je bio na području Hersona. Predvodnicima europskih zemalja nastojao je oslikati prizore kojima je svjedočio. Prema pisanju The Guardiana, upozorio je Europu na pet faktora koji bi mogli produžiti rat, a među njih je ubrojao odgađanje u slanju projektila dalekog dometa, manjak modernih borbenih aviona i slabost sankcija Rusiji. Na summitu raspravljat će se o slanju municije kako bi se obnovile zalihe oružja kojima raspolažu Ukrajinci.
15.56 - Finski ministar obrane rekao je u četvrtak da ne želi donirati borbene zrakoplove Hornet Ukrajini. "Moje mišljenje kao finskog ministra obrane je da trebamo te Hornete kako bismo zaštitili svoju vlastitu zemlju", rekao je Antti Kaikkonen na konferenciji za novinare u Helsinkiju.
"Negativno doživljavam ideju da bi ih se doniralo u idućih nekoliko godina. A ako gledamo i dalje, mislim da će se s vremenom istrošiti i biti od male koristi", rekao je. Finska će zamijeniti svoje stare Hornete sa zrakoplovima F-35 koje je naručila 2021., a isporuka prvih zrakoplova očekuje se za dvije do tri godine.
Finska će, međutim, dati dodatnu vojnu opremu Ukrajini uključujući još tri tenka Leopard 2 povrh slične donacije ranije, rekao je ministar. Mogućnost donacije Horneta Ukrajini spomenuta je tijekom nedavnog posjeta finske premijerke Sanne Marin Kijevu. Na pitanje novinara treba li Ukrajini dati borbene zrakoplove, ona je rekla da bi Finska trebala razmotriti bi li njezini Horneti odgovarali za tu svrhu, ali ništa nije obećala.
14:22 - Stručnjaci su uočili vlak pun zastarjelih tenkova iz sovjetske ere koji se prevoze iz ruske vojne baze za popravak, prema izvješćima. Slike i video snimci pokazuju najmanje 14 tenkova koji se prevoze u ruskom Primorskom kraju - s tim da se za neke od tenkova smatra da potječu još iz 1940-ih.
Conflict Intelligence Team (CIT) sa sjedištem u Gruziji rekao je da se neki od tenkova jasno mogu identificirati kao model T-54B kao i T-55. Najraniji tenkovi serije T-54 usvojeni su od strane sovjetske vojske sredinom do kraja 1940-ih, dok je serija T-55 ušla u službu 1958. godine.
That old 🇷🇺 T54/55 tanks are now sent to the war shows 1/ the Kremlin determination to continue the war more or less for ever but also 2/ how their stocks of modern arms have been seriously depleted. pic.twitter.com/MpeRTRflvv
— Carl Bildt (@carlbildt) March 22, 2023
13:49 - Mađarska ne bi uhitila ruskog predsjednika Vladimira Putina kada bi ušao u zemlju, rekao je u četvrtak šef ureda premijera Viktora Orbana, pojasnivši da za to nema pravnih temelja. Mađarska je potpisala i ratificirala Rimski statut kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud (ICC). Taj je sud u petak izdao uhidbeni nalog za Putina optuživši ga za ratni zločin ilegalne deportacije stotine djece iz Ukrajine.
Na pitanje da li bi Putin bio uhićen kada bi došao u Mađarsku, Gergeli Guljaš je rekao da Rimski statut nije ugrađen u mađarski pravni sustav. "Možemo se pozivati na mađarski zakon i na temelju istoga ne možemo uhititi ruskog predsjednika (...) jer statut ICC-a nije u Mađarskoj stupio na snagu", rekao je Guljaš.
Također je rekao da vlada "nije zauzela stav" o uhidbenom nalogu za Putina. "Takve odluke nisu najsretnije jer pridonose daljnoj eskalaciji sukoba, a ne miru. To je moje osobno mišljenje", dodao je Guljaš. Nije izgledno da će Putin, tek treći predsjednik za kojeg je ICC izdao uhidbeni nalog, završiti na sudu u skorije vrijeme. No, mogao bi biti uhićen i poslan u Haag ako bi putovao u bilo koju članicu ICC-a.
13:33 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je južnu regiju Herson, obišao lokalnu infrastrukturu i obećao da će "sve obnoviti" nakon ruske invazije. Posjet regiji u kojoj je Ukrajina provela uspješnu protuofenzivu protiv ruskih okupacijskih sila krajem prošle godine, bio je drugi njegov odlazak iz Kijeva ovaj tjedan. U srijedu je posjetio vojsku blizu istočnog bojišta u gradu Bahmutu. "Razgovarao sam s lokalnim stanovnicima o njihovim trenutnim problemima i potrebama", napisao je Zelenski na Telegramu ispod fotografija posjeta Hersonu.
"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo iznova izgraditi. Kao sa svakim gradom i selom koje je propatilo zbog okupatora", dodao je.
Ukrajinska protuofenziva prošle godine pogurala je rusku vojsku izvan regionalnog središta Hersona nakon višemjesečne okupacije. Radnici su sada zauzeti s obnavljanjem opskrbe električnom energijom i vodom.
"Moramo se pobrinuti za punu obnovu i zaštitu našeg energetskog sektora!" napisao je Zelenskij u odvojenom postu u kojem se moglo vidjeti kako obilazi energetsku infrastrukturu.
"Zahvalan sam svima koji rade na ovome i vraćanju svjetla našim ljudima!"
11:31 - Ruske snage granatirale su područje Hersona 11 puta u samo 24 sata, prema Vojnoj upravi grada Hersona. Jedna osoba je poginula u granatiranju. Herson se suočio s ponovljenim napadima ruskih snaga od svog oslobođenja u studenom. Ruske trupe bile su prisiljene povući se na drugu stranu rijeke Dnjepar i od tada izvode napade.
10:31 - Ruske snage izvele su više napada tijekom noći u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. Pogođen je grad Kramatorsk i njegova okolica, pri čemu su uništene najmanje tri kuće. Dvije su osobe također poginule u raketnom napadu u Avdiivki. Više granatiranja pogodilo je više drugih naselja diljem Donjecka, rekao je čelnik regionalne vojne uprave Donjecka Pavlo Kyrylenko.
9:59 - Svaki pokušaj uhićenja predsjednika Vladimira Putina nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za šefom Kremlja predstavljao bi objavu rata Rusiji, rekao je u četvrtak njegov saveznik Dmitrij Medvedev.
ICC je u petak izdao nalog za uhićenje, optužujući Putina za ratni zločin nezakonite deportacije stotina djece iz Ukrajine. Rečeno je da postoje razumni razlozi vjerovati da Putin snosi individualnu kaznenu odgovornost.
Reuters izvještava da je Medvedev rekao ruskim medijima da je ICC, koji zemlje uključujući Rusiju, Kinu i SAD ne priznaju, "pravna ništavnost" koja nikada nije učinila ništa značajno. Međutim, svaki pokušaj uhićenja Putina bio bi objava rata, rekao je Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.
"Zamislimo - očito ovu situaciju koja se nikada neće realizirati - ali ipak zamislimo da je realizirana: trenutni šef nuklearne države otišao je na teritorij, recimo u Njemačku, i bio je uhićen", rekao je Medvedev. “Što bi to bilo? To bi bila objava rata Ruskoj Federaciji”, rekao je u videu objavljenom na Telegramu, javlja Guardian.
9:43 - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je u razgovoru za medijsku kuću TV Zvezda ruskog Ministarstva obrane upitan kako će rat završiti, na što je on odgovorio: "Svaki rat završava mirom". Ali kada je novinar upitao koliko brzo očekivati mir u Ukrajini, Šojgu nije odgovorio na pitanje i otišao je.
Iako je TV Zvezda prvotno pustila snimku ministra obrane kako odlazi, ona je u kasnijem priopćenju izrezana. Posljednjih mjeseci čini se da Rusija priprema svoje građane za dugotrajni rat. Zapadni analitičari kažu da Vladimir Putin vjerojatno planira odugovlačiti rat što je dulje moguće u nadi da će potpora Zapada Ukrajini oslabjeti, piše Sky News.
8:41 - Prema britanskoj vojnoj obavještajnoj službi, od početka ovog mjeseca vode se teške borbe na sjeveru ukrajinske istočne regije Luhansk. Bitke se vode oko gradova Svatove i Kreminna, koje su zauzele ruske snage na početku invazije, kaže najnovije ažuriranje britanskog ministarstva obrane. Početkom ove godine, ukrajinske snage su se približile neposrednim prilazima Kreminni - ali ruske trupe su od tada djelomično povratile kontrolu.
Moskva uglavnom pokušava obraniti svoje tlo na sjeveroistoku, priopćilo je ministarstvo obrane. Ruski zapovjednici vjerojatno strahuju da je ovo jedno od područja na kojima bi Ukrajina mogla pokušati "velike ofenzivne operacije", ocijenilo je ministarstvo obrane. Na nekim mjestima Rusija je osvojila i do nekoliko kilometara - i vjerojatno nastoji ponovno zauzeti Kupiansk, grad u sjeveroistočnoj regiji Harkiv. Kupiansk su zauzele ruske snage u veljači, ali je vraćen u ukrajinskoj protuofenzivi u rujnu.
8:13 - Diljem Ukrajine proglašena je zračna uzbuna, javlja Guardian.
7:51 - Nakon hladne i snježne zime, dolazak proljeća s kišom i blažim temperaturama vratio je blato na bojišta Donbasa. Grigorij je vješto vozio kamion po blatnjavu putu kako bi doveo vojnike i streljivo do topničkih položaja u blizini ukrajinske prve linije. "Najteže je voziti uzbrdo ", rekao je 39-godišnji vojnik dok se kamion u zavojima klizao i mučio s prianjanjem na krivudavom, izoranom putu kroz polja.
Grigorij, koji već šest mjeseci vozi Zil-131 sovjetske proizvodnje, rekao je da ih kamion "spašava svaki put" od opasnih uvjeta tijekom vožnje. Na nekim dijelovima puta, tragovi kamiona i tenkova tvore niz paralelnih linija širine desetak metara.
Videozapisi koji su se dijelili na društvenim mrežama prikazuju vojnike koji gacaju po rovovima i uništena vozila koja su zaglavila u blatu. Nakon nekoliko dana suhog vremena, u nedjelju se vratila kiša u Donbas, posebno oko Bahmuta, gdje već mjesecima bijesni borba između ruskih i ukrajinskih snaga.
U blizini grada vozač ukrajinskog tenka T-64 kaže da taj sovjetski model nema problema s blatom. "Gusjenice su mu tako dizajnirane da stvarno rijetko zapne". Noviji modeli poput T-72 ili T-90 "lošiji su", kazao je vojnik koji je tražio da ga se ne imenuje. Putovi u tom dijelu Ukrajine često su prekriveni slavnom crnicom, bogatom humusom i vrlo plodnom. Ali ona se na kiši pretvara u žitko blato. Takvi uvjeti otežavaju pomicanje linija bojišta koja su relativno nepromijenjena od studenoga prošle godine. "Obje strane čekaju da se vremenski uvjeti poboljšaju", rekao je Ruslan, zapovjednik ukrajinske topničke jedinice. "Velike ofenzive su nemoguće ili barem vrlo problematične. Vrijeme je na strani branitelja", rekao je.
Uvjeti otežavaju i evakuacije. "Naravno, to je problem, ali uvijek smo uspjeli pronaći prikladno vozilo za transport ranjenog vojnika u bolnicu, iako se ne možemo kretati brzo", rekao je član saniteta u malome selu blizu bojišta, govoreći anonimno.
"Pogledajte ove uvjete", dodaje i pokazuje na cestu s rupama koja je prekrivena debelim, klizavim blatom. Potporučnik u pješačkoj jedinici blizu Bakhmuta rekao je da je kiša "veliki problem". "Naši momci ostaju u rovovima, u blatu, i moraju braniti poziciju." "Gusjeničari su također blokirani, i na našoj i na njihovoj strani". "Ali kad postane suho i ostane tako tri ili četiri tjedna, definitivno će biti velikih napada", rekao je.
7:41 - Šef UN-ove nuklearne agencije rekao je u srijedu da je situacija u ukrajinskoj elektrani Zaporižja "i dalje opasna" nakon ruskog raketnog napada ovog mjeseca koji je isključio elektranu iz mreže. Najveća europska nuklearna elektrana treba pouzdanu opskrbu električnom energijom za rad pumpi koje cirkuliraju vodu za hlađenje reaktora i bazena s nuklearnim gorivom. Od ruskog udara 9. ožujka, elektrana se oslanjala na jedan rezervni dalekovod koji je ostao "isključen i u popravku", prema Rafaelu Grossiju, čelniku Međunarodne agencije za atomsku energiju.
"Nuklearna sigurnost u ZNPP-u i dalje je u neizvjesnom stanju", rekao je Grossi u izjavi u srijedu.
Nedostatak pristupa elektrane mreži i nužni popravci na njenom posljednjem hitnom dalekovodu mogli bi uzrokovati potpuni gubitak struje, što bi je učinilo ovisnom o dizelskim generatorima po sedmi put otkako ju je Rusija zauzela prije godinu dana, rekao je Grossi.
"Još jednom pozivam sve strane na predanost osiguranju nuklearne sigurnosti i sigurnosne zaštite u postrojenju". kazao je.
6:37 - Vladimir Putin nema neposrednih planova za mir u Ukrajini i stoga se Zapad treba pripremiti da Kijevu još dugo vremena dostavlja pomoć, upozorio je glavni tajnik NATO-a u intervjuu za Guardian.
Jens Stoltenberg rekao je da je ruski predsjednik uključen u "rat iscrpljivanja" i rekao je da želi da članice NATO-a pristanu na trošenje najmanje 2% BDP-a na obranu na sljedećem summitu saveza, u glavnom gradu Litve, Vilniusu. "Žestoke borbe, trenutno usredotočene oko Bahmuta, u istočnoj Ukrajini, pokazuju da je Rusija voljna "samo ubaciti tisuće i tisuće vojnika, uzeti mnogo žrtava za minimalne dobitke", rekao je šef NATO-a.
"Predsjednik Putin ne planira mir, on planira novi rat", nastavio je Stoltenberg, dodajući da Rusija povećava vojnu industrijsku proizvodnju i "dopire do autoritarnih režima poput Irana ili Sjeverne Koreje, i drugih kako bi pokušala dobiti više oružja" .
Kao rezultat toga, SAD, UK, Francuska, Njemačka i druge zapadne države morale su biti spremne poduprijeti Ukrajinu oružjem, streljivom i rezervnim dijelovima tijekom dugog vremena. “Potreba će i dalje biti prisutna, jer ovo je rat iscrpljivanja; ovdje se radi o industrijskom kapacitetu za održavanje potpore,” rekao je glavni tajnik.
6:35 - Ovisnost o ruskoj nafti i plinu sada je prošlost, tvrdi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ukrajinski dužnosnici i poslovni ljudi iz energetike kažu, međutim, da se velike se količine ruskih ugljikovodika, posebno nafte, i dalje slijevaju u Europu i financiraju Putinov ratni stroj. Posrednici kupuju rusku sirovu naftu i zaobilaznim putevima prevoze je do Europe gdje su im stražnja vrata širom otvorena, piše portal Politico.
“Prijatelj iz New Yorka žalio mi se da žohari uvijek nađu neku rupicu da mu uđu u stan - upravo tako Rusija čini sa svojim energentima", kaže za portal Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.
"Te rupe Europa mora začepiti i onemogućiti Rusiju da krvavim novcem financira svoj ratni stroj koji uništava našu zemlju i ubija naš narod", napominje Ustenko.
Sirova nafta uvijek nađe put do globalnog tržišta. Nafta se lako može miješati s drugim pošiljkama u tranzitnim zemljama pa se stvaraju pošiljke kojima je osobito teško odrediti zemlju podrijetla. Proces rafiniranja neophodan je za svaku praktičnu primjenu i tim procesom uklanjaju se tragovi primarnih sirovina.
S druge strane brodovi plove pod raznim zastavama i nimalo ne pridonose transparentnosti: neki brodari optuženi su da raznim načinima pomažu Rusiji prikriti zemlju podrijetla izvozne sirove.
“Za razliku od plinskog, naftno tržište je globalno. Razmjena, kompenzacije, kombinirani načini plaćanja, uobičajena su praksa", kaže Mihail Hodorkovski, istaknuti kritičar Putinova režima koji danas živi u egzilu, a do pada u Putinovu nemilost bio je prvi čovjek naftnog i plinskog diva Jukosa.
“Rezultat embarga je taj da su troškovi prijevoza ruskih energenata uvelike porasli, velika je redistribucija prihoda u korist posrednika, a ponekad se daju i popusti ako je smanjen broj kupaca".
Europska unija uvelike je zabranila uvoz ruskih fosilnih goriva od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., uz određene iznimke: ograničene količine sirove nafte, plina i ukapljenog plina (LNG) te naftnih proizvoda.
Međutim, velike količine ruske sirove nafte - a to je mnogo veći izvor prihoda nego plinsko poslovanje - i dalje se isporučuju na globalna tržišta te neki stručnjaci misle da te količine ulaze u Europu na stražnja vrata.
“Od uvođenja sankcija, količine sirove nafte koje Rusija izvozi uglavnom su stabilne", kaže Saad Rahim, vodeći ekonomist za trgovačko društvo Trafigura. “Moguće je da se ruska nafta i dalje prodaje u EU-u i zapadnim zemljama putem prekupaca (posrednika)".
Jedna od potencijalnih ruta je Azerbajdžan koji graniči s Rusijom i početna je točka naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) kojim upravlja kompanija BP.
Luka Ceyhan u Turskoj veliko je čvorište iz kojeg se sirova nafta šalje u Europu; u Ceyhan se slijevaju i velike količine nafte iz Iraka preko naftovoda Kirkuk-Ceyhan.
François Bellamy, francuski parlamentarni zastupnik i član Odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energiju, postavio je Europskoj komisiji pitanje upravo o toj ruti. Podaci pokazuju da je Azerbajdžan dnevno izvozio 242.000 barela više nego što je proizvodio od travnja do srpnja 2022., kaže Bellamy.
“Kako je moguće da zemlja smanjuje proizvodnju, a istodobno povećava izvoz? Nešto tu debelo ne 'štima' i budi sumnju u to da se sankcije zaobilaze", kaže Bellamy.
Glasnogovornik Komisije zadužio je bivšeg veleposlanika EU-a u SAD-u Davida O' Sullivana da istraži eventualno zaobilaženje sankcija. O' Sullivan je rekao da su podaci koje je Bellamy citirao zastarjeli, odnosno iz razdoblja su prije nego što je EU nametnuo sankcije Rusiji.
"Azerbajdžan ne izvozi rusku naftu u EU putem naftovoda BTC", tvrdi Aykhan Hajizada, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova pa dodaje da isporuku njegova zemlja čini pomno prateći i poštujući sve važeće sankcije i propise.
BP je prethodno opovrgnuo da da se putem BTC-a izvozi ruska nafta, a podaci u koje je POLITICO imao uvid o isporukama sirove nafte iz Ceyhana pokazuju nedavni pad izvoza s oko 3 milijuna tona na mjesec početkom 2022. godine na oko 2 milijuna tona na mjesec ove godine.
Istodobno, Turska je lani udvostručila izravan uvoz ruske nafte i odbila je nametnuti sankcije ruskoj nafti unatoč tome što istodobno vojno i humanitarno pomaže Ukrajinu.
Finski Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) upozorio je lani da "novi put za rusku naftu do EU prolazi Turskom koja je danas sve važnije odredište za rusku sirovu naftu". U Turskoj se ta ruska nafta rafinira u derivate, a oni ne podliježu sankcijama pri prodaji.
“Imamo dovoljno dokaza da neke međunarodne tvrtke kupuju rafinirane proizvode prerađene iz ruske nafte i prodaju ih u Europu", kaže Ustenko, Zelenskijev savjetnik.
"To je posve legalno, ali i posve nemoralno. Samo zato što je nešto dopušteno ne znači da ne bismo trebali ništa ne poduzimati u vezi s tim", rekao je Ustenko.
U ponedjeljak je britanska nevladina udruga Global Witness objavila izvješće koje pokazuje da se ruska nafta konstantno prodaje po cijeni koja daleko premašuje gornju utvrđenu granicu od 60 dolara koju je u prosincu utvrdila skupina G7 (industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta)
"Činjenica da ruska nafta i dalje kola svijetom svjesno je zaobilaženje zapadnih sankcija, a ne slučajnost", kaže Mai Rosner, koja je radila na izvješću. "Vlade su fosilnim gorivima širom otvorile stražnja vrata, a trgovci i velike naftne tvrtke služe se rupama u zakonima i propisima kako bi mogli nastaviti i poslovati kao i obično".
6:30 - SAD je ponudio Slovačkoj vojne helikoptere po velikom popustu, nakon što je ta srednjoeuropska zemlja odlučila pokloniti Ukrajini 13 borbenih zrakoplova MiG-29.
Odluka o prihvaćanju ponude Washingona još nije donesena, napisao je u srijedu slovački premijer Jaroslav Nad na Facebooku. Američka ponuda uključuje 12 jurišnih helikoptera Bell AH-1Z Viper s dodatnom opremom i obukom te 500 AGM-114 projektila Hellfire II.
Nad je rekao da je stvarna vrijednost te vojne opreme više od milijarde dolara, no Slovačka je može dobiti za oko 340 milijuna i to u ratama. Prijedlog podržavaju vladajuće stranke, a i opozicijske su dale naslutiti da će ga poduprijeti.
Slovačka novinska agencija TASR izvijestila je da je bivši premijer, socijaldemokrat Peter Pellegrini rekao da je ponuda "ekonomski povoljna" i da će pomoći u modernizaciji zračnih snaga.
Pellegrinijeva stranka lijevog centra, kao i druge opozicijske stranke, prethodno je kritizirala činjenicu što je manjiska, privremena vlada kojoj je u prosincu izglasano nepovjerenje, odlučila Ukrajini dati MiG-ove zaobišavši parlament.
Slovačka je nakon Poljske druga zemlja koja je najavila da će poslati ratne zrakoplove Kijevu.
Slovačka flota od jedanaest MiG-29 umirovljena je prošlog ljeta i većina ih nije u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će poslužiti za rezervne dijelove.
Kakva razlika između Vučića i srbijice i Orbana i Mađarske!??